Doc. dr. sc. Ulla Marton savjetuje koje dodatke prehrani uzimati u trudnoći

Tijekom trudnoće potrebe za energijom umjereno se povećavaju, a potrebe za mikronutrijentima rastu znatno više. Znanstveno je potvrđeno da neravnoteža ili manjak ključnih vitamina i minerala u kritičnim fazama fetalnog razvoja mogu uzrokovati nepovratna oštećenja, dok optimalna nutritivna potpora pridonosi zdravlju novorođenčeta i dugoročnom održavanju zdravlja u odrasloj dobi. Tijelo žene u trudnoći prolazi fiziološke promjene uslijed povećanja volumena plazme, rasta posteljice te fetalnog rasta i razvoja, stoga potreba za mikronutrijentima te promjene u bubrežnoj filtraciji i gastrointestinalnoj apsorpciji zahtijevaju precizno prilagođen nutritivni unos. Energetske potrebe rastu u drugom i trećem tromjesečju za 300-500 kcal dnevno, no potrebe za određenim mikronutrijentima (npr. željezom, folnom kiselinom, jodom) rastu i do 150 posto. Evo ključnih mikronutrijenata u trudnoći.

Tijelo žene u trudnoći prolazi fiziološke promjene stoga potreba za mikronutrijentima te promjene u bubrežnoj filtraciji i gastrointestinalnoj apsorpciji zahtijevaju precizno prilagođen nutritivni unos

Drazen Zigic/SHUTTERSTOCK

Folna kiselina (vitamin B9)

Nužna je za sintezu DNK i diobu stanica. Njezin nedostatak izravno je povezan s defektima neuralne cijevi kao što je spina bifida. Preporučena suplementacija iznosi 400-800 µg dnevno, a u idealnim uvjetima trebalo bi je započeti barem tri mjeseca prije ostvarivanja trudnoće i nastaviti tijekom cijelog prvog tromjesečja.

Željezo

Potrebe za željezom gotovo se udvostručuju u trudnoći zbog povećane proizvodnje crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) i rasta ploda (fetusa). Nedostatak dovodi do anemije, što je povezano s nizom mogućih komplikacija za majku i dijete, prijevremenim porodom i rađanjem djeteta niske porođajne težine. Preporučena doza je 30-60 mg elementarnog željeza dnevno u drugom i trećem tromjesečju. Pojedina ginekološka društva preporučuju suplementaciju željezom od kraja prvog tromjesečja.

Jod

Ključan je za sintezu hormona štitnjače, time i za primjeren neurološki razvoj fetusa. Nedostatak može uzrokovati prirođeni manjak (kongenitalna hipotireoza), kognitivne poteškoće i mentalnu retardaciju. Preporučena doza je 200-250 µg dnevno. U Hrvatskoj se sol jodira, stoga je u našem podneblju manjak vrlo rijedak.

Vitamin D

Iznimno je bitan za niz metaboličkih procesa i za majku i za plod. Regulira ravnotežu kalcija i fosfora te utječe na imunosni odgovor. Manjak se povezuje s gestacijskim dijabetesom, preeklampsijom i rađanjem djece niske porođajne težine. Smatra se da je nužna dnevna suplementacija 600-2000 IU ovisno o statusu i zdravstvenom stanju majke. To obuhvaća hipotireozu, dijabetes, inzulinsku rezistenciju, a nužan je u trudnica koje boluju od multiple skleroze.

Vitamin B12

Važan je za neurološki razvoj ploda i hematopoezu, a njegova je suplementacija gotovo obavezna kod trudnica koje ne jedu životinjske proizvode. Njegov manjak može uzrokovati megaloblastičnu anemiju i oštećenje fetalnog živčanog sustava.

Kalcij

Nužan je za izgradnju fetalnog skeleta i prevenciju gubitka koštane mase majke. Preporučeni unos je 1000-1300 mg dnevno.

Magnezij

Sudjeluje u regulaciji mišićnih kontrakcija, ali i u regulaciji krvnog tlaka i šećera u krvi. Koristan je i u regulaciji probave. Njegov manjak povezan je s povećanim rizikom od grčeva u mišićima i povišenog tlaka tijekom trudnoće. Primjereni dnevni unos je 300-400 mg, iako se može unositi do dva grama.

Imunosna i metabolička ravnoteža i smanjenje upale

Probiotici

Uzimanje probiotika tijekom cijele trudnoće pomaže u očuvanju metaboličke, imunosne i mikrobiološke ravnoteže trudnice. Time se stvaraju optimalni uvjeti za razvoj djeteta. Suplementacija se mora temeljiti na znanstveno ispitanim sojevima te mora biti prilagođena individualnim potrebama svake trudnice.

Omega-3 masne kiseline (DHA i EPA)

Danas su nam poznate važnost i uloga omega-3 u nizu tjelesnih procesa, kao važan čimbenik koji smanjuje stanične upalne odgovore u trudnica s dijabetesom ili onih koje su razvile gestacijski dijabetes. Sudjeluju u razvoju fetalnog mozga i vida, uloga DHA (dokosaheksaenska kiselina) posebno je važna u trećem tromjesečju.

Stručnjaci pišu za vas

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja. Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini.