Počela je još jedna godina i to je za mnoge prilika za donošenje odluka koje bi im trebale omogućiti da žive bolje. Brojne novogodišnje odluke tiču se zdravlja, a "smršavjet ću", "prestat ću pušiti" i "više ću vježbati" sigurno su među najčešćima. Nažalost, mnoge od njih neslavno propadnu još tijekom siječnja (neka istraživanja kažu čak 80 posto), a u najboljem slučaju osam do deset posto potraje cijelu godinu. Takve imaju priliku postati trajna životna navika, a najvjerojatnije će se to dogoditi kod ljudi koji su visokomotivirani, imaju jasan cilj i detaljno su isplanirali kako do tog cilja doći. Pitali smo četvero hrvatskih liječnika kako oni motiviraju svoje pacijente na uvođenje dobrih navika te kako im pomažu da na tom putu što manje posrću.
- Motivacija se temelji na potrebama, željama, vrijednostima, emocijama i očekivanjima osobe kojima se usmjerava i održava ponašanje koje vodi nekom cilju. Za uspješnu promjenu ponašanja treba uskladiti sve te čimbenike i djelovati na navike kako bi se s vremenom došlo do zadovoljstva zbog te promjene, a to je izuzetno zahtjevan i dugotrajan proces. Mnogi su svjesni da im je promjena nužna, no ne nalaze dovoljno razloga za nju jer im određena štetna ponašanja donose neku vrstu ugode - kaže dr. sc. Juraj Jug, spec. obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb zapad.
Motivacijski intervju
Zbog toga se u obiteljskoj medicini preporučuje provoditi motivacijski intervju kojeg je cilj kod pacijenta potaknuti aktivno promišljanje i razumijevanje potrebe promjene, i to na temelju znanstveno dokazanih informacija. Prvi je korak prepoznati promjenjive čimbenike rizika, slijedi procjena pacijentove spremnosti na promjenu te poticanje razgovora. Pritom se osobu ne smije zastrašivati niti okrivljavati za njezino stanje.
- Uzmimo za primjer pacijenta s pretilošću koji želi smršaviti. Prije nego što se javio liječniku, sigurno je već pokušao skinuti kilograme. No, mnoge se dijete temelje na rigoroznom smanjenju unosa kalorija, zabranama i pravilima za brzinska rješenja, a nerijetko su tu i ‘čudotvorni‘ čajevi, pripravci, kapsule. Takvi pokušaji mršavljenja često su neuspješni, izvor su razočaranja i smanjenja samopouzdanja pacijenta, a time i motivacije za promjenom. Danas imamo i GLP-1 agoniste, lijekove koji učinkovito smanjuju tjelesnu masu, međutim, pacijenta treba naučiti da nijedan lijek ne može dati tako dobre i dugotrajne rezultate kao što mogu zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost - navodi dr. sc. Jug.
- Povremeni neuspjeh realan je i očekivan, pa pacijenta treba pratiti na mjesečnoj razini i osnaživati tako da vjeruje da može doći do cilja. Nažalost, vodeće su smetnje u boljem ostvarivanju takvih ciljeva u obiteljskoj medicini manjak osoblja i prevelik opseg posla, a time i manjak vremena - kaže liječnik.
Praktični savjeti
Upravo usvajanje i održavanje ponašanja koja promiču zdravlje od svih trenutačnih pristupa ima najveći potencijal u prevenciji kroničnih bolesti, smanjenju smrtnosti od njih i podizanju kvalitete života, ističe prof. dr. sc. Nataša Klepac, spec. neurolog, subspec. neurodegenerativnih bolesti, voditeljica Referentnog centra za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju Ministarstva zdravstva, Klinika za neurologiju KBC-a Zagreb. Brojne studije dokumentirale su poboljšanja u zdravstvenim navikama kao što su povećana tjelesna aktivnost, promjene u prehrani, briga o sebi, uzimanje lijekova prema rasporedu, prestanak pušenja i pijenja alkohola, kao i povećanje samopouzdanja pacijenta u raspravi o planu skrbi sa svojim liječnikom. Utvrđeno je da je zdravstveno savjetovanje posebno učinkovito među bolesnicima s dijabetesom i pretilošću, što dovodi do klinički relevantnih poboljšanja u vidu smanjenja težine i indeksa tjelesne mase.
- U kliničkom radu veliku pozornost posvećujem razgovoru s pacijentima i njihovim obiteljima kako bih dobila uvid u njihove tegobe i iskustva, stekla povjerenje i izgradila međusobno poštovanje. Pritom je posebno važno bolesnike i obitelji aktivno uključiti u donošenje odluka povezanih s liječenjem. Prilikom informiranja o važnosti uravnotežene prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, dovoljno sna i drugih zdravih navika pokušavam dati i praktične savjete za planiranje obroka, recepte i konkretan plan vježbanja. Vrlo je važno postaviti realna očekivanja i pratiti napredak u usvajanju novih navika jer to ne ide jednostavno. Promjena ponašanja dinamičan je proces koji zahtijeva kontinuiranu procjenu i prilagodbu, individualan je, složen, s nepredviđenim izazovima i teškoćama. Redovito valja procjenjivati napredak bolesnika, vidjeti ima li prepreka za promjenu i u skladu s tim prilagođavati savjete - kaže neurologinja.
Pacijente potiče da prate napredak, slave postignuća i uče iz neuspjeha, čime dodatno jačaju samopouzdanje i sposobnost usvajanja i održavanja zdravih navika. Uz podršku i ohrabrenje okoline lakše će prevladati izazove i dugoročno održati zdrave navike.
Pacijenti traže uzor
Higijensko-dijetetske modifikacije jedna su od karika uspjeha i u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, no upravo su tu promjene najteže jer su kratkoročni učinci gotovo nevidljivi, ali zato dugoročni mogu osigurati dobro zdravlje i znatno produljiti život, naglašava dr. Alenka Brozina, spec. interne medicine i subspec. kardiologije u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije u Rijeci. Pacijente na prihvaćanje novih navika motivira prvenstveno individualnim pristupom - nastoji razumjeti njihove svakodnevne navike, izazove i mogućnosti te im predlaže realne, male i izvedive korake koji su dugoročno održiviji nego velike promjene.
- Posebno je korisno kada pacijent sam definira cilj, čime preuzima aktivnu ulogu u procesu, a modifikaciju je najlakše osigurati kada pacijent brzo vidi rezultate promjena. Ima li, primjerice, povišene vrijednosti masnoća u krvi, savjetujemo određeni režim prehrane pa nakon nekoliko mjeseci ponovimo laboratorijske pretrage - ako su vrijednosti snižene, pacijenti lakše surađuju. Tako je i kod uvođenja određenih lijekova, npr. antihipertenzivne terapije - uoči li pacijent da su se vrijednosti tlaka snizile, sigurni smo da će se pridržavati propisane terapije - kaže kardiologinja.
Ipak, pacijenti se najčešće motiviraju po uzoru na člana obitelji ili prijatelja na kojima vide povoljan učinak tjelovježbe ili promjene prehrambenih navika. I sami tada posegnu za takvim rješenjem.
- Dolaze nas pitati za savjet kako da i oni postignu cilj kao njihov uzor. Ma koliko takve situacije bile dobrodošle, moramo biti vrlo pažljivi jer je izbor prehrane i tjelovježbe izrazito individualan i treba ga prilagoditi svakom pacijentu ponaosob, što znači da moramo razgovarati s njim kako bi shvatio što je za njega dobro, a što nije - govori dr. Brozina.
Isplati se
Lijepih motivacijskih primjera u praksi ova liječnica ima mnogo, no izdvaja primjer mlade žene koja je zbog životnog stila "zaradila" dijagnoze visokog krvnog tlaka, anksioznog stanja, povišenih masnoća u krvi i pretilosti. U jednom od susreta žena je rekla: "Ne mogu više ovako, imam toliko planova u životu, moram podići moje dvije djevojčice, molim vas, recite mi što mogu učiniti za sebe i svoje zdravlje prije nego što postane prekasno". Uz pravilne preporuke i smjernice o prehrani i kontroliranoj tjelovježbi te uz psihoterapiju uspjela je reducirati tjelesnu masu, tlak i masnoće u krvi su uredni, a modifikacije koje je usvojila danas su, pet godina poslije, njezin životni stil.
- Nakon što usvoje promjene i ostvare vidljive rezultate pacijenti su uvijek zadovoljni i ponosni na svoje dostignuće jer su dobili ‘bitku s vlastitom voljom‘. Vole podijeliti to iskustvo s liječnicima, a njihove priče opet pomažu nama da motiviramo druge pacijente na promjene - zadovoljno kaže dr. Brozina.
I dr. sc. Jug izdvaja uspješne primjere promjene životnih navika. Osim što su smršavjeli, kod tri je pacijenta na taj način došlo i do povlačenja šećerne bolesti.
- Uz bolje nalaze i izgled, većina pacijenata koji smršave ima više energije i volje za različite aktivnosti, a smanjuje se i anksioznost. Trud oko zdravlja uvijek se isplati - kaže dr. sc. Juraj Jug.
S roditelja na djecu
Malo drugačiji posao s motivacijom ima dr. Venera Zahariev Španiček, spec. pedijatrije iz Zaprešića. Kao dječja liječnica prvo mora podučiti i motivirati roditelje kako bi oni utjecali na stjecanje zdravih navika djece. Objasnila je kako to izgleda na primjeru usvajanja dobrih prehrambenih navika i pranja zubi.
- Zdrave navike prehrane stječu se u najranijoj dobi, posebno između četvrtog i šestog mjeseca života, kad se, uz mlijeko, postupno uvodi dohrana u obliku miksane hrane - voća, povrća, žitarica i mesa. Ne preporučuje se prisiljavati dijete da pojede sve jer se tako stvara otpor koji poslije može prijeći u ozbiljnije probleme. Savjetuje se, uz majčino mlijeko ili formulu, djeci nuditi namirnice bogate hranjivim tvarima te poslije prve godine života punomasno kravlje mlijeko. Vodu treba ponuditi uz svaki obrok i međuobrok. Slatkiši, deserti i slatki sokovi u dječjim porcijama mogu se ponuditi prigodno, za rođendane i druge proslave, tako će ih dijete povezati s posebnim prilikama i shvatiti da nisu dio svakodnevne prehrane. Nije dobro zabranjivati neku hranu jer se time stvara kontraefekt - navodi dr. Zahariev Španiček.
Ističe da su roditelji prvi uzor djetetu te da trebaju jesti s njim, uživati u zdravoj hrani i pokazati djetetu kako zadovoljno jedu novu hranu, pa su velike šanse da će je i ono htjeti okusiti. Ako je izbirljivo i prihvaća samo nekoliko namirnica, ne treba ga tjerati da jede druge namirnice, jer tako obrok postaje stresan za sve. Umjesto toga, uz neke od namirnica koje voli na tanjur mu treba staviti novu hranu ili neku koju je prethodno odbacilo jer možda će neku hranu morati kušati više puta prije nego što je zavoli. Uz to, ne treba požurivati dijete, neka jede svojim tempom.
I rutina pranja zubi ujutro i navečer stvara se od najranije dobi, još kada ne izbije prvi zub, uz četkice za masiranje desni. Može se uz pranje zuba pjevati pjesme, pričati priče, koristiti šarene četkice i paste s dječjim okusima, a posebno se preporučuje prati zube s roditeljima jer ih djeca oponašaju. Važno je i početi posjećivati stomatologa još dok se nijedan zub nije pokvario kako bi se spriječilo razvijanje straha prema odlasku stomatologu.
Dr. Zahariev Španiček svoje male pacijente mora znati motivirati i na suradnju tijekom pregleda. Kontakt s djetetom mora biti poticajan, a pedijatrijski tim motiviran, topao u komunikaciji, empatičan i vješt u pregledavanju djeteta.
- Obično naša djeca nakon pregleda dobiju medalju za hrabrost, pa je i to mali motiv da nam dođu. Uz to, u čekaonici imamo puno igračaka. Sve to pridonosi pozitivnoj atmosferi, kao i osmijeh u ambulanti koji je nužan za uspješan pregled i osjećaj sigurnosti djeteta - kaže dr. Zahariev Španiček.
Večeri bez ekrana
Naše sugovornice otkrile su nam i poneku malu dobru naviku koje se pridržavaju, a i to kako pronalaze motiv da u njoj ustraju. Dr. Alenka Brozina već nekoliko godina u večernjim satima odlaže mobitel i odmara se od svih aktivnosti online. Motivacija? Toliko potreban večernji mir i kvalitetan san. Dr. Venera Zahariev Španiček redovito održava obiteljska i prijateljska druženja jer joj dobar odnos s ljudima poboljšava raspoloženje, osjeća pripadnost i emocionalnu potporu. Nastoji i što više hodati, a motivi su manje stresa, bolje raspoloženje i više energije. Prof. Nataša Klepac kaže kako na putu postizanja zdravih životnih navika uči s pacijentima i njihovim obiteljima te iste savjete koje daje njima primjenjuje na sebe.
- U tom smo procesu bolesnici, njihove obitelji i ja zajedno i pritom motiviramo jedni druge - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....