Jeste li znali da postoji disciplina koja se bavi proučavanjem smijeha i humora?
 Foto: iStock
Ljekovito djeluju na psihu

U životu nam jednako trebaju i smijeh i suze

U čin smijanja uključeno je petnaest mišića lica. Odrasli se u prosjeku dnevno smiju oko 17 puta, dok se mala djeca nasmiju i do 300 puta dnevno...

Piše: Ana Žele, prof. psihologije


Život je satkan od različitih emocija, a većinu njih manifestiramo kroz suze ili smijeh. Suzama uglavnom iskazujemo tugu ili bol. S druge strane, 'smijeh je jedna od najozbiljnijih stvari', kako je rekao njemački književnik Wilhelm Raabe. Smijehom izražavamo sreću i reagiramo na humor. Suzama i smijehu je zajedničko ljekovito djelovanje na našu psihu. Kako onda možemo koristiti ta dva elementa za psihičku ravnotežu i vedriji život?

Refleksna reakcija

Suze možemo definirati kao izražavanje emocija, i to najčešće tuge ili radosti. Suze su psihofiziološka, refleksna reakcija na neke ugrožavajuće situacije. Zanimljivo je da su suze najčešće izraz tuge, ali mogu biti i izraz velike sreće: prilikom vjenčanja, rođenja djeteta, primanja na posao ili situacije koja nas je dirnula.
Većina ljudi će reći da rjeđe vidimo muškarce koji puste suzu nego žene. Jedno od uvriježenih mišljenja u društvu je, nažalost, da se plakanje zna smatrati znakom slabosti. Stoga se muškarcima teže toleriraju suze, uče ih da budu 'jaki'. Često znamo čuti kako roditelji govore dječacima 'Plačeš kao curica'. Suze su nekako više dopuštene ženskom spolu.

Rezultati istraživanja pokazali su da žene plaču dulje te da plaču u prosjeku pet puta mjesečno, a muškarci plaču jednom mjesečno.

Ispušni ventil

Plakanje je dobro i konstruktivno. Može nam služiti kao ispušni ventil. Nakon iskrenog plakanja osjećamo se bolje. Možemo reći da na neki način izbacimo nešto iz sebe. Uglavnom se radi o otpuštanju napetosti. Istraživači su mjerili promjene koje nastaju zbog jakog plakanja kod odraslih. Rezultat je pokazao da ljudi nakon plakanja imaju niži krvni tlak i tjelesnu temperaturu, slabije otkucaje srca i ujednačeniji rad mozga. Razina psihološkog opuštanja bila je veća nakon plakanja nego nakon fizičkog vježbanja u jednakom trajanju. Biokemijska istraživanja otkrila su veću koncentraciju hormona stresa u suzama koje su izazvane emocijama nego u suzama izazvanim umjetnim sredstvom za nadraživanje. Suze sadrže hormon prolaktin i ACTH (adenokortikotropni hormon).

Foto: iStock
Plakati je dobro iz više razloga, pogotovo jer je razina psihološkog opuštanja veća nego nakon fizičkog vježbanja.

Evo još nekoliko razloga zašto su suze dobre:

Suze grade zajedništvo. Ne samo što pomažu dobrom zdravlju nego i jačaju veze među ljudima. Kroz zajedničko plakanje ljudi se zbližavaju i postaju tolerantniji jedni prema drugima. Suze pomažu pri bržem uspostavljanju komunikacije, time i stvaranju zajedništva.
Plakanje može popraviti raspoloženje. Plakanje je kod ljudi povezano sa smanjivanjem koncentracije kemijskih spojeva koji se inače vezuju uz nervozu, agresivnost, emocionalnu uznemirenost i zabrinutost.
Suze ubijaju bakterije. Upravo zbog suza ne trebaju nam nikakva sredstva za dezinfekciju očiju. Sve te bakterije koje svakodnevno dolaze u doticaj s očima prilikom rada na kompjutoru, vožnje tramvajem ili pranja posuđa uspješno se uklanjaju suzama. Suze sadrže lizozim, enzim koji u roku od pet do deset minuta ubija 95 posto bakterija.


Vizualna ekspresija

Drugi odraz emocija kojem još više težimo je smijeh. Smijeh je reakcija na vanjske ili unutarnje podražaje, a oni mogu biti fizički, poput škakljanja ili psihički poput humora i anegdota. Također, smijeh se najčešće smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti, veselja, sreće itd. Disciplina koja se bavi proučavanjem smijeha i humora zove se gelotologija (grč. gelos = smijeh). Ona proučava učinak smijeha sa psihološke i fiziološke perspektive.
Smijeh se sastoji od niza tonova sličnih samoglasnika koji se ponavljaju, a zahtijevaju rad petnaest mišića lica. Odrasli se dnevno smiju oko 17 puta, dok se mala djeca nasmiju i do 300 puta dnevno! Kako tvrdi američki psiholog prof. Richard Weisman, djecu je mnogo lakše nasmijati jer im je sve oko njih potpuno novo.

Uz smijeh je sve lakše i ljepše

Smijeh je ljekovit. On povezuje naš um, tijelo i duh i vraća ih u ravnotežu, donoseći radost nama i drugima oko nas. Dokazano je da humor olakšava posao, nadahnjuje, povezuje ljude, ali i izaziva mnoge pozitivne fizičke promjene u tijelu. Ublažava, pa čak i uklanja bol jer se prilikom smijanja izlučuju hormoni sreće: endorfin i serotonin, koji ujedno smanjuju razinu hormona stresa (kortizola i epinefrina). Smijeh, dakle, podiže razinu energije i zadovoljstva te je zbog toga nevjerojatno učinkovit kod mnogih problema svakodnevice poput napetosti, uznemirenosti i tjeskobe uslijed stresa, ljubavnih problema, tuge ili ljutnje.


Foto: iStock
Smijeh doista djeluje kao lijek - prisjetite se samo situacija kada vas nitko nije mogao oraspoložiti kao fora najbolje prijateljice ili zadirkivanje starijeg brata... Razvukli ste osmijeh i sve je bilo lakše, zar ne?

Postoje još dvije važne dobrobiti smijeha:

  • Prva je da nas nasmijanost čini ljepšima. Osim što smijeh čini lice ljepšim od ozbiljnog, on je i sredstvo protiv starenja, njeguje kožu i daje joj sjaj. Smijeh zateže mišiće na licu, tako da je prirodni face-lift.
  • Druga je dobrobit da smijeh povezuje ljude.

Dakle, možemo reći da se važno što više smijati. Evo što može u tome pomoći:
Gledajte što više komedija i humorističnih serija koje vas istinski zabavljaju.
Posjetite komične kazališne predstave ili stand-up komedije. Predstave s uvijek punim gledalištem kod nas su Stilske vježbe, Kauboji, Spektakluk. A i posljednjih godina je puno veća ponuda stand-up nastupa, tako da se samo treba informirati na internetu.
Družite se s djecom. Osim što nas bebe raznježe i izmame nam osmijeh, malo veća djeca znaju reći nešto nespretno ili simpatično što nas tjera na smijeh.
Igrajte se s macama i psićima. Slično kao i mala djeca, mali kućni ljubimci svojom pojavom svakako potiču osmijeh. A tek kad se zaigraju ili počnu izvoditi vratolomije, tada su pravi izvor veselja.
Družite se s nasmijanim ljudima. Osmijeh je zarazan. Izbjegavajte ljude koji se žale i koji su stalno ozbiljni ili namrgođeni.
Igrajte se. Društvene igre, kvizovi, sportske igre, igra s djecom - sve to može biti prilika za zabavu i smijeh. Smijeh je povezan s igrom jer u njoj uronimo u svijet mašte gdje nema mjesta ozbiljnosti i svakodnevnim brigama.

I na kraju, inspirirajte se...

Smijeh je jedan od privilegija razuma i ograničen je samo na ljudsku rasu.
Thomas Carlyle, filozof

Smijeh nije tako loš početak prijateljstva, ali je sigurno najbolji za kraj prijateljstva.
Oscar Wilde, književnik

Dan bez smijeha je propao dan.
Charlie Chaplin, filmski umjetnik

Smij se tako da se i mi smijemo.
Gruzijska poslovica

Linker
10. studeni 2024 00:29