Vrlo su nježne, no u sebi kriju izuzetno bogatstvo vrijednih hranjivih sastojaka

Prije nego što dospije na naše tanjure, svježe povrće prolazi dug proces: branje, pripremu za transport, dostavu do dućana i stajanje na policama. Za to vrijeme gubi mnogo vitamina, minerala i hranjivih vrijednosti.

Kako bismo bili sigurni da u organizam unosimo dovoljno važnih tvari za zdravlje, koje se u svježem povrću stajanjem nepovratno gube, u prehranu bi trebalo uvrstiti klice.

Sadrži više vrijednih sastojaka nego obična neproklijana sjemenka jer kada proklija, njene nutricionističke vrijednosti naglo rastu. Klijanjem nastaje vitamin C, povećava se količina vitamina B skupine, najviše B2, B5 i B6. Čak se osam puta povećava sadržaj karotena, a klijanje također neutralizira fitinsku kiselinu koja onemogućuje apsorpciju kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka.

Svo njihovo bogatstvo

Bogate su vlaknima, bjelančevinama, tiaminom, riboflavinom, niacinom, folnom kiselinom. Kompleksni ugljikohidrati koji uzrokuju plinove u želucu tijekom klijanja se razgrađuju, a ujedno se proizvode mnogi enzimi koji olakšavaju probavu. Općenito se sadržaj vitamina i minerala povećava, udio vode čak deset puta, dok se broj kalorija smanjuje.

Mahunarke karakterizira tvrda opna, ali vodopropusna, stoga su praktične za kućni uzgoj koji ne iziskuje puno napora. Mogu se raditi od graha, azuki graha, leće, slanutka, soje, graška; klice žitarica od pšenice, raži, prosa, pira, kukuruza, heljde, ječma, riže, zobi; klice povrća od sjemenki potočarke, rotkvice, brokule; a klice orašastih plodova, na primjer, od badema. Sjemenke koje teže klijaju su lanene, postanu tako sluzave da ih je teško isprati, a zrno zobi neće proklijati ako se ne odvoji od svoje vanjske opne.

Oguljene sjemenke trebalo bi kupovati u dobro zatvorenim pakiranjima, a ne u rinfuzi jer tako dolazi do oksidacije.

Foto: iStock

Jeste li znali da su klice bile popularne još prije 5000 godina u Kini, gdje su ih liječnici davali kao lijek za razne bolesti!?

Kako ih uzgojiti?

Uzgojiti se mogu bez puno napora, a proces je jednostavan i jednak za sve vrste sjemenja i zrnja, samo je vrijeme potrebno da se postigne proklijavanje različito i ovisi o veličini i vrsti sjemenja. Jednu trećinu staklenke treba napuniti sjemenkama ili zrnjem te je do vrha napuniti vodom i pokriti gazom. Ostavite ih da se namaču preko noći, a ujutro izlijte vodu i dobro isperite sjemenje i gazu. Staklenku naslonite tako da stoji nakoso, da se voda može odlijevati. Sjemenje treba ispirati nekoliko puta na dan, a klice će biti gotove za jedan do četiri dana. Isperite ih, spremite u staklenku s poklopcem i čuvajte u hladnjaku.

Mogu se koristiti na bezbroj načina: u salatama, jelima od povrća, u namazima za kruh, kao pahuljice s jogurtom, no nije dobro ni pretjerivati jer u sirovom obliku sadrže i neke nadražujuće tvari koje u prirodi sprečavaju životinje da pojedu ove osjetljive izdanke. Proklijana zrna žitarica najbolje je jesti tek lagano prokuhana, u salatama ili juhama i varivima.

Više o ljekovitim svojstvima klica pročitajte ovdje.