Smokve nas osvajaju jedinstvenim okusom i popularne su stoljećima u cijelom svijetu. Obožavala ih je Kleopatra, Grci i Rimljani, i uz maslinu, jedna je od najranijih kultiviranih biljaka. Prirodno rastu na Bliskom istoku i Mediteranu, gdje je klima topla, dani su sunčani i suhi veći dio godine. Smatramo ih pravom ljetnom namirnicom jer su u ovo doba godine zrele pa se mogu jesti svježe. Odlične su za trenutačno zadovoljavanje žudnje za slatkim, a istovremeno pružaju mnoge zdravstvene prednosti koje zahvaćaju različite sustave u tijelu, pa čak pomažu i u boljim seksualnim performansama.
Smokve su slatke, zasitne i vrlo hranjive. Prije nego što je šećer postao popularan, smokve su se obično koristile za zaslađivanje slastica. Danas, kada smo svjesniji negativnog utjecaja rafiniranog šećera na zdravlje, mnogi se vraćaju smokvama u potrazi za zdravijom alternativom šećeru. No one su daleko više od slatke zamjene za šećer. Dobar su izvor vitamina A, B1 i B2 te minerala poput mangana, kalija, željeza, kalcija i fosfora te posebice polifenola. Možda najimpresivniji je udio kalcija koji je sušenim smokvama viši od udjela kalcija u jogurtu. Smokve su također izvanredan izvor vlakana, a znamo koliko su ona važna za naše zdravlje. Evo nekoliko zdravstvenih prednosti koje će vam donijeti njihova konzumacija.
Niži krvni tlak
Jedan od uzroka nastanka visokog krvnog tlaka je i neravnoteža kalija uzrokovana konzumiranjem previše natrija i nedovoljno kalija. Smokve su bogate kalijem (oko 270 mg u sto grama svježeg ploda) i mogu pomoći vratiti ravnotežu natrija i kalija. Uz to, znatne količine vlakana koje se nalaze u njima pomoći će u eliminiranju viška natrija iz organizma. Stoga se savjetuje slane grickalice s visokim udjelom natrija zamijeniti s nekoliko smokvi.
Zdrava probava
Porcija od 100 g svježih smokvi, što je otprilike dvije, tri smokve, sadrži čak 2,9 g vlakana dok ista količina onih suhih daje čak 9,8 g vlakana. To ih čini saveznikom dobre probave i zdravlja crijevnog mikrobioma jer omekšavaju stolicu i povećavaju njen volumen što ubrzava prolazak kroz crijeva. Također, prehrambena vlakna djeluju povoljno na rast dobrih bakterija u crijevima te se smatraju odličnim prebiotikom, zato sjeckane smokve češće dodajte zobenoj kaši za doručak.
Povećana gustoća kostiju
Osim kalija smokve su dobar izvor kalcija, a oba minerala zajedno poboljšavaju gustoće kostiju, što može spriječiti osteoporozu. Uz kalij i kalcij, sadrže i fosfor za koji se zna da potiče stvaranje kostiju. Fosfor također može potaknuti regeneraciju kostiju nakon ozljede ili drugih vrsta oštećenja.
Niži kolesterol
Kada jedete hranu s visokim udjelom vlakana poput smokava, ona se probijaju kroz probavni sustav čisteći višak naslaga kolesterola, što je poželjno jer je taloženje kolesterola vrlo veliki rizični faktor za bolesti srca i moždani udar.
Zdravije srce
Neka su istraživanja pokazala i da smokve sadrže malo omega-3 masnih kiselina za koje se zna da smanjuju rizik od razvoja srčanih bolesti. Listovi smokve također imaju veliki blagotvoran učinak na razinu triglicerida, čije visoke razine također oštećuju jetru i kardiovaskularni sustav. Listovi smokve mogu se jesti sirovi, ali se najčešće suše i od njih se priprema čaj. Smatra se da čaj od lista smokve može trenutno smanjiti razinu triglicerida u krvi, ali i povećati osjetljivost na inzulin, smanjiti povišen tlak i spriječiti srčane probleme. Njezino lišće namočeno u vruću vodu idealan je napitak za liječenje respiratornih problema poput bronhitisa, astme i upale grla.
Prevencija raka
Poznata je i veza između povećane potrošnje vlakana i smanjenog rizika od raka, posebno raka debelog crijeva. Stručnjaci također vjeruju da smokve mogu pomoći u zaštiti od raka dojke kod žena u postmenopauzi. Smokve sadrže i antioksidanse koji također pomažu očuvati zdravlje stanica i spriječiti pojavu raka. Znanost je otkrila da sadrže i karotenoide (poput luteina, zeaksantina, alfa i beta-karotena), fenole (poput galne i klorogenske kiseline koje su karakteristične za kavu), flavonoide (rutin i kvercetin) te antocijanine. Antioksidansa ima najviše u njihovoj kori. Slovensko istraživanje pokazalo je kako je druga berba bogatija antioksidansima, odnosno smokve u rujnu bogatije su ovim korisnim spojevima od onih koje dozrijevaju u srpnju.
Bolji vid
Smokve su među zdravim voćem i povrćem koje se smatra korisnim za vaš vid i opće zdravlje očiju. Kako starimo, naše oči slabe, ali vitamini i minerali iz voća poput smokava može pomoći u njihovoj zaštiti i dužem održavanju vida u starosti.
Bolji seks
Mnogi ljudi tvrde da konzumacija ovog voća može pomoći kod različitih vrsta seksualne disfunkcije, uključujući erektilnu disfunkciju. Činjenica je i da su smokve toliko bogate hranjivim tvarima što će potaknuti nalet energije koji je mnogima potreban prije vođenja ljubavi.
Postoji kvaka
Vlakna u našoj prehrani nužna su i ako želimo skinuti neželjene kilograme ili držati težinu pod kontrolom. Mogu nam pomoći da se duže osjećamo sitima što smanjuje vjerojatnost da ćemo tijekom dana posezati za više hrane. Kada ih konzumiramo umjereno, smokve mogu pomoći da se lakše izgube kilogrami. Najbolje ih je jesti nakon vježbanja kako bi se dopunile zalihe glikogena i mišići oporavili od treninga. No oprez je potreban jer su smokve prilično bogate šećerom i kalorijama, pa ih je bolje jesti umjereno, pogotovo ako ste zabrinuti zbog dobivanja na težini ili ste na kalorijski kontroliranoj prehrani. Tada konzumacija može imati suprotan učinak. Naime, 100 grama svježih smokvi sadrži oko 74 kalorije, dok ista porcija suhih smokvi ima čak 249 kalorija. Jedna sirova smokva sadrži 7,7 g ugljikohidrata, od čega 6,5 g čine šećeri. Zbog toga i osobe koje imaju dijabetes moraju paziti na količinu koju pojedu. No, situacija je obrnuta kada se konzumira list smokve. Čaj od lista smokve, pokazalo je jedno istraživanje, kada se pije ujutro tijekom mjesec dana, može smanjiti potrebu za inzulinom za čak 12 posto. Po uzoru na grčku kuhinju, list smokve može se koristiti i za izradu sarmi od mesa i riže.
Tko ih treba izbjegavati
Osobama s upalnim bolestima crijeva u aktivnoj fazi bolesti, svima koje se pripremaju za kolonoskopiju te onima koji se oporavljaju od operacije crijeva savjetuje se ograničiti ili potpuno izbjegavati smokve. Mogu uzrokovati ‘težinu‘ u želucu, a ako ih se pojede puno, i bol u trbuhu te nadutost. U tom slučaju može pomoći pijenje vode s anisom. Sjemenke u smokvama nisu preporučljive ni kod upale divertikula u debelom crijevu, no nakon oporavka od upale ili operacije crijeva u prehranu se savjetuje postupno uključivati vlakana te su smokve tada opet dobrodošle. Također, oksalati prisutni u smokvama štetni su za one koji već pate od bolesti bubrega ili žučnog mjehura te bi previše smokava kod njih moglo pogoršati stanje. Veće količine oksalata mogu omesti apsorpciju kalcija u tijelu, što, ako je stanje dugoročno, slabi kosti i dovodi do drugih bolesti povezanih s nedostatkom kalcija. Također, mala, ali nezanemariva opasnost krije se u činjenici da određeni postotak ljudi može biti alergičan na smokve. Još je jedna ne toliko poznata tamna strana smokvi - mogu povećati osjetljivosti na sunčeve zrake. To, pak, može dovesti do osipa, oštećenja kože, ranijeg starenja kože i pojave melanoma. Uvijek se savjetuje izbjegavati dugotrajno izlaganje suncu, a to imajte na umu i ako redovito jedete smokve kako biste izbjegli probleme povezane s kožom.
Kako jesti smokve
Kad kupujete ili berete zrele smokve, brzo ih potrošite. U hladnjaku mogu stajati kratko vrijeme, ali samo ako su poslagane jedna do druge, a ne stavljene na hrpu u posudu. Nedozrele smokve će na sobnoj temperaturi prirodno dozrijeti za dan, dva. Osim same, jedu se i u različitim kombinacijama - sa sirom, pršutom, rikulom, orašastim plodovima, poširane u vinu ili šećernom sirupu, u pitama i savijačama, s muškatnim oraščićem i cimetom. Od njih se radi džem. Sušenjem postaju dostupne tijekom cijele godine, iako se smanjuje udio vode i količina antioksidanasa. Ipak su praktičan i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Sušene smokve također se stavljaju u kolače - smokvenjak je jedna od najpoznatijih slastica pripremljena od suhih smokava. Prema starinskom mediteranskom receptu, u smokvenjak idu suhe smokve i badema, a mogu se dodati grožđice, orasi te mediteranski začini poput komorača.
Opasnost i u toksinima
Smokve možete sušiti i sami, ali u tom slučaju izlažete se povećanom riziku od konzumiranja toksina. Mikotoksini su toksini koje proizvode plijesni koje su prirodno prisutne na smokvi, a oni poput aflatoksina mogu biti opasni jer je ustanovljeno da imaju kancerogeno djelovanje. Dobra proizvođačka praksa, ali i tretiranje smokava prije ili poslije sušenja kemijskim tretmanima poput sumporenja, smanjuje ili eliminira nakupljanje mikotoksina na suhim smokvama.