Jeste li prezasićeni? Evo kakvi se procesi događaju u našem mozgu kad pauziramo od društvenih mreža

Mislite da provodite previše vremena skrolajući po pametnom telefonu? Vjerojatno ste u pravu i sigurno niste jedini - prosječni odrasli zapadnjak provodi više od dva sata na dan na društvenim medijima, a tinejdžeri u prosjeku dvostruko dulje vremena provode na platformama kao što su TikTok i Instagram. Dok stručnjaci upozoravaju na značajke društvenih mreža koje izazivaju ovisnost, sve više ljudi traži načine da ih se oslobodi, a to dokazuje i skok od 60 posto u pretraživanjima „detoksikacije od društvenih medija” na Googleu posljednjih mjeseci. Odmor od društvenih mreža doista može biti djelotvoran, a dobrobiti za mozak i opće stanje mogli bi biti iznenađujući, kažu liječnici.

Previše vremena na društvenim mrežama loše se odražava na mozak, govori to i pojam koji je Oxford University Press proglasio pojmom 2024. godine. „Brain rot”, u prijevodu „trulež mozga”, definira se kao „pretpostavljeno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno promatrano kao rezultat prekomjerne potrošnje sadržaja koji se smatra trivijalnim ili nezahvalnim”. Američka psihijatrica Anna Lembke, stručnjakinja za ovisnosti i autorica knjige „Dopaminska nacija”, kaže da ljudi mogu postati ovisni o digitalnim medijima, baš kao i o drogama. Sličan se proces kao kod uzimanja droga odvija kada provjeravamo društvene mreže, pri čemu svaki lajk, pozitivan komentar ili video šteneta izaziva val dopamina, kemikalije za „dobar osjećaj”.

Što dulje suzdržavanje

Međutim, naš je mozak dizajniran tako da nastoji održati dopamin u ravnoteži, što Lembke opisuje kao mehanizam klackanja. Beskonačno skrolanje na kraju poremeti tu ravnotežu, pa mozak kompenzira proizvodeći manje dopamina ili usporavajući njegov prijenos. S vremenom stoga može doći do deficita dopamina, pa osobi treba više vremena na internetu da se vrati „normalnom” osjećaju.

- Uzmemo li stanku od društvenih mreža, možemo omogućiti mozgu da ponovno postavi prirodne puteve nagrađivanja, što nam omogućuje da zaustavimo vrstu kompulzivnog prekomjernog konzumiranja sadržaja koje dovodi do „truljenja mozga” - kaže Lembke.

Univerzalnog recepta za detoks od društvenih mreža nema, kaže dr. Paige Coyne, epidemiologinja u Bolničkom centru Henry Ford Health u Detroitu te dodaje kako pretjerana upotreba društvenih medija ne mora svima značiti jednako. Ključno je postaviti realne ciljeve kako bismo smanjili uobičajenu potrošnju društvenih medija, jer neki ljudi možda žele prepoloviti vrijeme koje provode na društvenim mrežama, a drugi se možda žele potpuno „skinuti”.

Kako bi se preusmjerio način nagrađivanja u mozgu, Lembke preporučuje što dulje suzdržavanje, idealno bi bilo barem četiri tjedna. No, već su se i kratki odmori pokazali učinkovitima za poboljšanje mentalnog zdravlja. Studija provedena na 65 djevojčica u dobi od deset do 19 godina otkrila je da je trodnevna pauza od društvenih mreža poboljšala njihovo samopouzdanje i doživljaj sebe, pa im se smanjio osjećaj nezadovoljstva vlastitim tijelom.

Kako se nositi s apstiniranjem

Bilo da ste odlučili prestati koristiti društvene mreže na nekoliko tjedana ili ste ograničili svakodnevnu upotrebu, vjerojatno ćete otkriti da je prvih nekoliko dana najteže, kaže dr. Sarah Woodruff, koautorica studije o detoksikaciji od društvenih medija zajedno s dr. Coyn. Simptomi „skidanja”, poput žudnje ili tjeskobe su očekivani dok se mozak prilagođava nižim razinama dopamina, ali kada ih prebrodimo omogućit ćemo mozgu da se ponovno pokrene i prekine ciklus žuđenja i konzumiranja. Na kraju će žudnja nestati i bit će lakše izdržati dan bez stalnih udara dopamina.

- Kako su dani prolazili, tako su ljudi otkrivali da je detoksikacija lakša nego što su očekivali - kaže dr. Woodruff. - Do kraja dvotjednog detoksa, tijekom kojeg je korištenje društvenih medija bilo ograničeno na 30 minuta dnevno, većina sudionika prijavila je dobrobiti za mentalno zdravlje, kao što su veće zadovoljstvo životom, niža razina stresa i bolji san u usporedbi s razdobljem prije studije.

Prevladavanje krize može biti lakše ako se detoksicirate sa skupinom prijatelja. Primjerice, u spomenutoj studiji s djevojčicama i tinejdžericama, sudionice su svaki dan komunicirale putem WhatsApp grupe kako bi dobile podršku i razmijenile iskustva. Sve su one tijekom eksperimenta imale osjećaj nepovezanosti i strah od propuštanja, no mogle su razmijeniti iskustva, pa su se osjećale manje usamljeno.

Osim što vraća u normalu način nagrađivanja našeg mozga, privremeni odmor od društvenih medija može nas učiniti svjesnijima našeg odnosa s njima. Kako kaže dr. Woodruff, možemo postati svjesniji onoga što radimo na društvenim medijima i je li nam to korisno, a možemo i osvijestiti propuštamo li interakciju licem u lice zbog društvenih medija.

Održavanje ravnoteže

Nakon detoksikacije važno je postaviti zaštitne ograde kako bismo izbjegli povratak u kompulzivno prekomjerno konzumiranje. O tome psihijatrica Lembke kaže:

- Preporučujem fizičke i mentalne prepreke između nas i društvenih medija. Recimo, nemojte držati telefon u spavaćoj sobi ili isključite obavijesti. Zamjena brzih udara dopamina manje instantnim tipovima zadovoljstva također može pomoći u održavanju postignute ravnoteže u putevima nagrađivanja mozga, a ti zdravi izvori dopamina obično dolaze s prethodnim radom. To može, primjerice, biti sviranje instrumenta ili kuhanje, jer bavimo li se radnjama koje zahtijevaju našu pažnju, mozak će otpuštati dopamin s određenim kašnjenjem držeći ukupnu ravnotežu pod kontrolom.

Stručnjaci preporučuju razdoblja detoksa od društvenih medija kroz cijelu godinu Ne možemo ih se u potpunosti riješiti, kaže dr. Woodruff, ali povremeni odmor može nam pomoći da se vratimo na početne postavke i procijenimo kako koristimo te platforme i kako se zbog njih osjećamo.