Mi smo ti koji bezuspješno pokušavamo "pobjeći" ili "boriti" se protiv stresa, umjesto da poradimo na svojoj otpornosti na stres.
 Foto: iStock
Ne mora biti neprijatelj

5 pozitivnih strana stresa

Naučite ojačati toleranciju na stres vježbom, meditacijom, disanjem, vizualizacijom, prehranom i napitcima. Dođitete ovu subotu na Makronovin seminar.

Često "ogovaramo" stres, okrivljujemo ga za tegobe koje imamo i stavljamo se u ulogu žrtve. No, stres vrlo lako možemo izdresirati da radi za nas, a u tom slučaju, može postati naš pozitivni pokretač.

5 pozitivnih strana stresa te kako ih iskoristiti:

1. Krojen po našoj mjeri - istraživanja pokazuju da stav koji imamo prema stresu najviše određuje snagu i kvalitetu utjecaja stresa na naš organizam. Ako stvaramo zdrav odnos prema stresu, umanjujemo njegove negativne efekte na zdravlje i opću dobrobit.
2. Stres kao superjunak - stres postoji kako bi nam spasio život. Kao pravi superjunak upozorava nas na opasnost, aktivira zalihe energije i motivira nas na suočavanje s opasnom ili neugodnom situacijom. Mi trebamo naučiti prepoznati i signalizirati kad nam je takva pomoć zaista potrebna, a kad nam zapravo odmaže.
3. Zlatna sredina - ponekad je upravo stres taj koji povećava našu produktivnost i čini nas uspješnijima. Ako je razina stresa niska, često nećemo biti motivirani dati sve od sebe, ali ako je previsoka, naša se učinkovitost također smanjuje. Kad naučimo kako dovesti stres do optimalne razine, lako se suočavamo s izazovima.
4. Kad je kratko, slatko je - kratkoročni stres ogroman je poticaj imunitetu i štiti od vanjskih utjecaja. No, ako dopustimo da postane kroničan, iz pozitivca postaje negativac koji nas oslabljuje.
5. Stresom do osjećaja kontrole - stres je jedan od naših najvećih učitelja, a podučava nas osjećaju kontrole. Postupno suočavanje sa stresom u manjim dozama, čini nas otpornijima jer povećava naše sposobnosti suočavanja i osjećaj kontrole nad životnim situacijama.

Dakle, stres je pozitivac koji postoji kako bismo se suočeni s izazovom mogli bolje "boriti ili bježati". Brzom aktivacijom tjelesne i mentalne energije, izvlači nas iz potencijalno opasnih situacija. No, sve češće smo mi ti koji bezuspješno pokušavamo "pobjeći" ili "boriti" se protiv stresa, umjesto da poradimo na svojoj otpornosti na stres.

6 praktičnih načina za bolje nošenje sa stresom:
  • Doručak kao stres amortizer: ako dan započnemo periodom gladovanja, stvaramo plodno tlo za iritabilnost, smanjenu koncentraciju i lošije pamćenje
  • Vježbom do mentalne stabilnosti: redovito i umjereno vježbanje balansirat će organizam, suprotno od prečeste i intenzivne vježbe koja kreira stres
  • Socijalna relax mreža: ugodne aktivnosti s bliskim ljudima doprinijet će osjećaju sigurnosti i podrške koji olakšavaju svakodnevicu
  • Vrijeme za "biti: meditacija, vježbe disanja, samopromatranje - sve su to načini smirivanja uma i povećavanja emocionalne stabilnosti
  • "Mirna" hrana za veću toleranciju: cjelovite i ekološke žitarice, povrće i biljni napici opustit će organizam, za razliku od rafiniranih proizvoda i proizvoda životinjskog porijekla koji unose nemir i usporavaju reakcije na vanjske podražaje
  • Stres = vaš najbolji prijatelj: kad promijenimo percepciju događaja iz prijetnje u pozitivni izazov, uvelike smanjujemo negativni učinak stresa na zdravlje


Kako da stres radi za nas, a ne mi za njega?

Na seminaru Zlatka Pejića Trans-stres: Umijeće transformacije stresa koji se održava u subotu 30. travnja (od 9 do 16:30 sati), upoznajte različite tipove stresa te njihov utjecaj na organizam, načine njihovog prepoznavanja i upravljanja. Naučite ojačati toleranciju na stres vježbom, meditacijom, disanjem, vizualizacijom, prehranom i napitcima.

  • "nabildati" svoju vitalnost i povećati otpornost na stres
  • istegnuti meridijane tijela i pokrenuti energiju
  • postupno stvarati svoju unutarnju snagu, koja je čuvar u svakoj životnoj situaciji

Na seminar se možete prijaviti Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

1 ½ šalica skuhanog graha
½ šalice prženih lješnjaka, samljevenih
½ šalice agavinog sirupa
¼ šalice maslinovog ulja
½ žličice himalajske soli
½ do 1 žličice praha vanilije
1 žlica melase (nije obavezno)
½ šalice rižinog brašna
4 žlice kakaa
½ žličice praška za pecivo
½ žličice sode bikarbone
½ žličice biljne ili instant kave
1 šalica komadića čokolade (ja sam narezala 1 čokoladu od 50 grama)
1 šalica zobenog mlijeka (ili nekog drugog) sa ½ žličice jabučnog octa

Postupak:

  1. Dobro operite i posušite shuhani grah.
  2. Stavite ga u sjeckalicu (food processor) sa agavinim sirupom, solju i vanilijom, pa blendajte dok ne dobijete glatku kremu.
  3. Dodajte samljevene lješnjake, kakao, melasu, kavu razmućenu u žlici vode i ulje. Još malo izblendajte.
  4. Sad dodajte brašno, soda bikarbonu i prašak za pecivo. Lagano promiješajte žlicom ili kuhačom i dodajte mlijeko. Još pažljivo promiješajte i umiješajte ⅔čokolade. Smjesa treba biti dosta gusta no takva da je možete izliti te uz pomoć kuhače izravnati površinu. Pospite ostatak čokolade po vrhu. Ja sam koristila kalup dimenzija 24x34 obložen masnim papirom.
  5. Pecite 18-20 minuta na 175°C. Testirajte čačkalicom je li gotov.
  6. Pustite da se ohladi 15-tak minuta prije nego ga razrežete i navalite.

Napomene:
Melasu možete preskočiti, ali onda dodajte još malo sirupa od agave, kokosovog šećera ili javorova sirupa. Melasa kao i kava "produbljuje" čokoladni okus.

I to bi bilo to! Nije preteško, zar ne?!

Puno vas sve pozdravljam i želim vam sladak ostatak vikenda!

Maja

Linker
22. studeni 2024 12:32