U slučaju da se ubrajate među one kojima je zbilja već dosta krafni, tada vjerujemo da ste jedva dočekali fašnik, koji i nekako službeno obilježava kraj sezone slatkih, slasnih okruglica. No, da ovo doba godine ne bi završili samo s kojim kilogramom više, napravili smo mali vodič kojim ćemo zaokružiti veljaču i novim saznanjima. Nazvali smo ga ‘krafnom po svijetu‘ i dobro će vam doći ako narednih godina veljaču odlučite provesti na putovanju u, primjerice, Poljskoj, Italiji ili Njemačkoj.
Dakle, ako ste mislili da je vaša baka izmislila krafne i prva ih ispekla, morat ćemo vas razočarati, jer odavno ih peku i bake u ostatku svijeta. Točnije, vjeruje se da su ih izmislili Nijemci (i Austrijanci, i njihove bake), a u originalu se zovu krapfen ili berliner, ponegdje i krebbel ili kreppel. I oni ih pune džemovima ili kremom od vanilije ili čokolade, posipaju šećerom u hranu ili umaču u čokoladu. Vjeruje se da su krapfen izmišljene oko 1750-ih godina.
Iz Njemačke i Austrije, krafne su se proširile i na ostatak Europe pa su tako stigle i do Poljske, gdje ih danas nazivaju paczki ili krepel. Sličan naziv, točnije pyshki, nose i u Rusiji. Imaju ih i Slovaci, koji koriste naziv šišky, dok su u Češkoj krafne koblihy. Susjedi Slovenci zovu iz krofi, Talijani imaju bombolone, a Mađari fank, što podsjeća i na naziv fanjki, kako se još krafne nazivaju ponegdje u Međimurju.
Osim susjeda i okolnih zemalja, varijantu krafni, slatkog prženog peciva s prstenom, rade i u Finskoj, gdje ih nazivaju hillomunkki. Prže se i u Švedskoj, gdje ih nazivaju munkar ili, ako su punjene, fyllda munkar, a u Nizozemskoj berlijnse bollen.
No, bez obzira gdje se nalazite i kako ih nazivate, jedno je jasno, današnji dan jednostavno je važno zasladiti jednom slasnom, masnom, sočnom, pošteno punjenom krafnom. Pa neka je u slast!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....