Pušite samo jednu, dvije cigarete dnevno? Znanstvenici upozoravaju: To što rade srcu i plućima je nevjerojatno

Jedna cigareta nakon ručka. Druga uz šalicu kave. I možda još jedna na kraju stresnog dana. Za nekoga tko puši samo nekoliko cigareta dnevno, ta se navika možda ne čini kao ozbiljna prijetnja srcu. Uostalom, to je daleko od pune kutije ili dvije kutije dnevno, koliko popuše okorjeli pušači.

No, srce dim od cigarete ne mjeri u malim porcijama. Čak i jedna cigareta dnevno može nositi iznenađujuće velik udio kardiovaskularnog rizika povezanog s intenzivnijim pušenjem. A šteta nije ograničena samo na pluća, jer kemikalije koje udišete sa svakim dimom mogu utjecati i na krvne žile, cirkulaciju i način na koji se krv zgrušava.

Dakle, postoji li onda uopće broj cigareta koje možete pušiti dnevno, a da ne ugrozite svoje srce? Liječnici kažu da ne postoji utvrđena sigurna granica. Smanjenje broja cigareta može smanjiti izloženost štetnim tvarima, ali ne uklanja rizik. Štoviše, samo jedna cigareta dnevno već vas izlaže otprilike polovici srčanog rizika osobe koja puši kutiju dnevno.

Visok rizik

Pušenje samo jedne cigarete dnevno stvara veći rizik od srčanih bolesti nego što većina ljudi misli.

Mogli biste očekivati da netko tko puši jednu cigaretu dnevno ima možda jednu dvadesetinu rizika od srčanog ili moždanog udara u usporedbi s pušačem koji puši 20 cigareta ili kutiju dnevno. Međutim, visokokvalitetna znanstvena istraživanja pokazuju da ljudi koji puše samo jednu cigaretu dnevno imaju samo upola manji rizik od onih koji puše 20 cigareta dnevno.

Pušenje samo jedne cigarete dnevno može učiniti vašu krv ljepljivijom i povećati rizik od krvnih ugrušaka, otprilike na sličnoj razini kao kod teškog pušača. Ti krvni ugrušci mogu blokirati protok krvi, uzrokujući srčane i moždane udare. To znači da svaka cigareta koju popušite ne dodaje istu količinu rizika. Kada prijeđete s nikakvih cigareta dnevno na samo jednu cigaretu dnevno, postoji veliki skok u riziku od srčanog ili moždanog udara.

I lagano pušenje je opasno

Mnogi ljudi podcjenjuju rizike laganog pušenja. Misle da se pušeći samo jednu ili dvije cigarete dnevno, rizici za koje se zna da su uzrokovani pušenjem ne odnose na njih. Međutim, znanstveni dokazi sada pokazuju da „lagani” pušači imaju puno veći rizik od razvoja bolesti povezanih s pušenjem nego što se prije mislilo. Jedna australska studija otkrila je da, u usporedbi s ljudima koji nikada nisu pušili, ljudi koji puše samo 1 do 5 cigareta dnevno imaju čak devet puta veći rizik od raka pluća.

Kao i povremeno

Neki ljudi, pak, puše duhan samo povremeno, možda vikendom ili kada su vani s prijateljima koji puše. Obično se nazivaju „vikend pušačima” ili „društvenim pušačima” i često misle da su izuzeti od rizika koje imaju redoviti pušači. No, povremeno pušenje je puno opasnije od nepušenja te i dalje povećava rizik od raka. Ljudi koji puše samo povremeno imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od raka u usporedbi s ljudima koji su prestali ili koji nikada nisu pušili. Povremeni pušači također imaju visok rizik od kardiovaskularnih bolesti. Imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti nego ljudi koji nikada nisu pušili. To uključuje smrt od srčanog i moždanog udara. Visokokvalitetna dvadesetogodišnja američka studija pokazuje neke zanimljive dokaze o učincima povremenog pušenja. Kao prvo, otkrila je da su povremeni pušači imali gotovo dvostruko veći rizik od smrti od ljudi koji nikada nisu pušili. Uz to, pokazala je i da su dugogodišnji svakodnevni pušači imali nešto više od dvostruko veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji nikada nisu pušili. U svakom slučaju, mnogo je sigurnije ne pušiti nego povremeno pušiti. Čak i povremeni pušači smanjuju svoj rizik od bolesti povezanih s pušenjem kada prestanu. Kako bi smanjili šanse za ranu smrt, stručnjaci savjetuju da ljudi koji su lagani pušači ili puše samo povremeno također trebaju poraditi na tome da potpuno prestanu pušiti.

Zašto je lagano ili povremeno pušenje tako opasno

- Kemikalije u dimu uzrokuju rak

Kemikalije iz cigaretnog dima koje uzrokuju rak štetne su čak i u niskim razinama.

DNK je poput priručnika s uputama za stanice: ona govori vašim stanicama što da rade i kako da se zamjenjuju, a to omogućuje vašem tijelu da se kontinuirano samo liječi i ostane zdravo. No, toksične kemikalije iz cigaretnog dima uzrokuju mutacije DNK, a to oštećenje mijenja način na koji se stanica ponaša. Nakon što stanica prikupi previše mutacija DNK, pretvara se u tumorsku stanicu i to je početak raka. Oštećenja uzrokovana kemikalijama u cigaretnom dimu na DNK-u u vašim stanicama mogu početi već 30 minuta nakon pušenja samo jedne cigarete.

- Kemikalije u duhanu mogu uzrokovati rak

Karcinogeni u duhanu uzrokuju štetu koja dovodi do raka čak i ako pušite samo u vrlo malim količinama. Sljedeći put kada popušite „samo jednu”, sjetite se da bi ona mogla izazvati štetu koja dovodi do raka. Znanstvena istraživanja pokazala su da se kemikalije u duhanu koje uzrokuju rak nalaze u opasnim razinama čak i kod pušača koji malo puše. Pušači koji puše malo i dalje imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od raka od ljudi koji nikada nisu pušili, a također imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od raka od ljudi koji nikada nisu pušili.

- Promjene u krvnim stanicama uzrokuju bolesti srca

Znanstvenici su otkrili jedan vrlo važan način na koji lagano pušenje oštećuje srce i krvne žile. Pušenje uzrokuje da krv postane „ljepljivija”, što povećava rizik od krvnog ugruška. Taj se proces naziva agregacija trombocita. Čak i pušenje jedne cigarete dnevno može povećati agregaciju trombocita na sličnu razinu kao kod teškog pušača. Zbog ove veće razine agregacije trombocita, lagani pušači imaju veći rizik od smrti od srčanih bolesti nego ljudi koji nikada ne puše.

Upozoravajuće studije

Opsežan pregled dugoročnih studija, objavljen prošle godine u časopisu PLOS Medicine, pokazao je da se ljudi koji puše samo mali broj cigareta i dalje suočavaju s puno većim rizikom od srčanih bolesti i rane smrti od onih koji nikada nisu pušili. Taj povišeni rizik ostaje godinama nakon prestanka pušenja. Prethodna istraživanja već su utvrdila da pušenje povećava vjerojatnost kardiovaskularnih bolesti, ali je vezu između intenziteta pušenja i specifičnih zdravstvenih posljedica teže razjasniti, posebno za lagane pušače. Kako sve više pojedinaca puši manje cigareta nego u proteklim desetljećima, razumijevanje rizika povezanih s pušenjem niskog intenziteta i dugoročnih koristi od prestanka pušenja postalo je sve važnije, čak i za ljude koji se ne smatraju teškim pušačima.

Dugoročna šteta

Autori spomenutog pregleda ispitali su podatke više od 300 000 odraslih osoba koje su sudjelovale u 22 longitudinalne studije tijekom čak 19,9 godina. Tijekom tog vremena zabilježeno je više od 125 000 smrtnih slučajeva i 54 000 kardiovaskularnih događaja, uključujući srčane udare, moždane udare i zatajenje srca. Rezultati su pokazali da je pušenje samo dvije do pet cigareta dnevno povezano s 50 posto većim rizikom od zatajenja srca i 60 posto većim rizikom od smrti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s ljudima koji nikada nisu pušili. Najveće smanjenje kardiovaskularnog rizika dogodilo se unutar prvih 10 godina nakon prestanka pušenja i nastavilo se poboljšavati što je osoba dulje ostala bez pušenja. Unatoč tome, bivši pušači i dalje su imali veće razine rizika od cjeloživotnih nepušača, čak i tri desetljeća nakon što su prestali pušiti.

Potpuni prestanak – najjača zaštita

Budući da čak i povremeno ili pušenje u malim količinama može znatno povećati rizik od srčanih bolesti i prerane smrti, istraživači naglašavaju da je potpuni prestanak pušenja u mlađoj dobi najučinkovitiji način smanjenja dugoročne štete. Samo smanjenje broja popušenih cigareta svaki dan ne pruža iste zaštitne koristi. Ovi nalazi podupiru dugogodišnje preporuke javnog zdravstva koje potiču rani i potpuni prestanak pušenja te ističu potrebu za snažnim naporima u prevenciji pušenja.