Totalna potrošnja antibiotika u Hrvatskoj iznosi 20,5 definiranih dnevnih doza (DDD) na tisuću stanovnika po danu, što je određeno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, prvo nakon pet godina kontinuiranog rasta. Ipak, još smo daleko od cilja koji je postavila EU, prema kojem potrošnju moramo smanjiti na 17,1 DDD na tisuću stanovnika po danu do 2030. godine. Kako bismo to postigli, potrebna je stalna edukacija i medicinara i građana o tome da antibiotici liječe samo bolesti uzrokovane bakterijama, a ne i one koje uzrokuju virusi, istaknuto je na jučerašnjem simpoziju u povodu Tjedna i Europskog dana svjesnosti o antibioticima (18. studenoga) održanom u Zagrebu.
Što se tiče dijagnoza, kod izvanbolničkih pacijenata antibiotici se u Hrvatskoj najviše troše za upalu mokraćnog mjehura, a to je i najčešći izvanbolnički bakterijski infekt. No, među prvih deset dijagnoza još su samo dvije urinarne, a sve ostale su infekcije gornjeg dijela respiratornog trakta, a one su najčešće virusne etiologije i kod njih nema ni mjesta ni potrebe za primjenu antibiotika.
Potrošnja antibiotika
Antibiotici su u primjeni vrlo kratko, niti sto godina, no rezistencija bakterija na njih postala je fundamentalna prijetnja zdravlju ljudi. Po globalnom planu za praćenje potrošnje antibiotika i bakterijske rezistencije, uvedena je 2015. klasifikacija antibiotika prema kojoj su podijeljeni u tri skupine – Access, Watch i Reserve (klasifikacija AWaRe) s ciljem da se pravi antibiotik koristi u pravo vrijeme. Za upotrebu su preporučeni prvo oni iz skupine Access, jer su uskog spektra, s uglavnom niskom toksičnošću i niskim potencijalom za razvoj rezistencije. Kod skupine Watch traži se oprez pri korištenju, jer su to lijekovi širokog spektra i imaju visok potencijal za razvoj rezistencije, dok se antibiotici iz rezervne skupine primjenjuju samo za bolničke pacijente kod kojih je dokazana neka multirezistentna bakterija, rekla je prim. Marina Payerl-Pal, spec. kliničke mikrobiologije i parazitologije, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.
- Potrošnja antibiotika iz skupine Access kod nas je 61,3 posto i ostajemo ispod ciljanih 65 posto, što je odredila EU. Neke su zemlje dostigle i premašile taj cilj, pa se bliže i udjelu od 80 posto, a to su Danska, Finska, Francuska, Island, Irska, Nizozemska i Slovenija – navela je prim. Payerl-Pal.
- Istodobno, najpropisivaniji antibiotik u Hrvatskoj je koamoksiklav (Klavocin, Augmentin ili Betaklav) s udjelom od gotovo 32 posto, čija je potrošnja četiri puta veća u odnosu na drugoplasirani amoksicilin. To je antibiotik širokog spektra koji se primjenjuje već dugi niz godina za najrazličitije infekcije.
Stalno upozoravamo
Ljude nije teško upozoravati na klasični patogen, primjerice na uzročnika covida, to svi vide i razumiju, ali rezistentne bakterije nisu tako vidljive i zbog toga stalno moramo upozoravati javnost na njih, rekla je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, spec. kliničke mikrobiologije, pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”. Rezistentne bakterije nastaju među bakterijama koje su dio naše mikrobiote.
- To su sve one bakterije koje žive u nama i na nama i dobre su dok su u svojim nišama. Ali kada dođu u neke dijelove tijela koji bi morali biti sterilni, onda naprave infekciju. U normalnim uvjetima one ne dolaze do izražaja i možda nastanu u jednom čovjeku, a manifestiraju se kao uzročnici infekcije u nekom drugom čovjeku u toj zajednici. Zato se kao zajednica moramo čuvati. Možda je osoba koja često pije antibiotike najugroženija, ali ugrožena je i cijela zajednica. Antibiotici su jedini lijekovi koji ne djeluju samo na čovjeka koji ih uzima, nego na cijelu zajednicu, to isto nije dovoljno jasno ljudima. Zato se svi moramo odgovorno ponašati – apelirala je prof. Tambić Andrašević.
Nema dobrobiti
Među Gram-negativnim bakterijama rezistentnima na više skupina antibiotika primarno su enterobakterije, a među njima najviše Klebsiella pneumoniae, koja se danas smatra patogenom broj 1 u bolničkim uvjetima. Inače, normalno živi u ljudskim crijevima.
- Ona je bolnički patogen, rezistentna na zadnje linije antibiotika, a uz to su infekcije Klebsiellom u porastu, posebno u invazivnim infekcijama. U izvanbolničkoj populaciji patogen broj 1 je Escherichia coli, koja je dosad bila dobro osjetljiva na sve antibiotike, no sada se rezistencija pojavljuje i kod nje - rekla je prim. dr. sc. Iva Butić, spec. kliničke mikrobiologije, pročelnica Odjela za bakteriologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” te upozorila: - Problem rezistencije na antibiotike primarno je uzrokovan potrošnjom antibiotika. Kad dajemo antibiotik, opravdano ili neopravdano, u riziku smo da bakterija razvije rezistenciju. Ako ga dajemo neopravdano, onda smo izgubili dobrobit antibiotika, a ostavili samo loše djelovanje na mikrobiotu i na rezistenciju bakterija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....