Operacija protiv debljine: 70 posto pacijenata skine gotovo sav višak kilograma, ali ovo morate znati

Hrvatska se ubraja među zemlje Europske unije s visokim udjelom stanovništva s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u odrasloj populaciji, posebno u starijim dobnim skupinama. Također, predviđanja dodatno upozoravaju: u svijetu će do 2035. godine biti više od četiri milijarde pretilih stanovnika!

Nije estetsko pitanje

Debljina nije estetsko pitanje, nego kronična, recidivirajuća bolest koja zahvaća gotovo svaki organski sustav i zato zahtijeva promjenu načina na koji razmišljamo o prevenciji, dijagnostici i liječenju. Više o tome rekao nam je dr. sc. Zdenko Boras, dr. med., spec. opće kirurgije, subspec. abdominalne kirurgije, barijatrijski kirurg, pročelnik Odjela za barijatrijsku i minimalno invazivnu kirurgiju Zavoda za abdominalnu kirurgiju u KBC-u Osijek.

Debljinu treba promatrati kao dugoročnu bolest s relapsima, uz integrirani pristup koji obuhvaća sve životne dobi – od rane odrasle do starije životne dobi – jer se rizici, ciljevi i terapijske mogućnosti s godinama mijenjaju. Bitno je naglasiti kako se dijagnoza debljine danas ne može svesti samo na indeks tjelesne mase. Potrebna je dvostruka procjena: antropometrijska (BMI, opseg struka, omjer struk/visina) te klinička (metaboličke, funkcionalne i psihološke komplikacije) i to je temelj suvremenog, personaliziranog liječenja.

Tko su kandidati

Obrada pacijenata provodi se u nekoliko koraka. Prvo se obavi početna procjena, što uključuje anamnezu (tijek tjelesne mase, pokušaji liječenja, prehrana, san, stres, lijekovi koji potiču porast mase), mjerenja (BMI, opseg struka, često i omjer struk/visina) te procjenu funkcionalnih i psiholoških posljedica i procjenu komorbiditeta i rizika (npr. arterijska hipertenzija, predijabetes/DM2, MASLD, OSA, osteoartritis, KVB). Potom se radi plan liječenja prehranom, u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću i bihevioralnom potporom, uz odluku treba li i kada uključiti farmakoterapiju, odnosno razmatrati barijatrijske, kirurške opcije. Mi se u Hrvatskoj pridržavamo indikacija za operaciju koje je postavila i definirala IFSO organizacija, a to je da pacijent mora imati BMI veći od 40 kg/m² ili veći od 35 kg/m², uz jednu od spomenutih pridruženih metaboličkih bolesti. Operacijski zahvati barijatrijsko-metaboličke kirurgije danas se u Hrvatskoj mogu napraviti u nekoliko klinika, i to u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Rijeci. Prošle godine operirano je oko 250 pacijenata, s tim da je polovica operirana u KBC-u Osijek. Trenutno je svjetski trend, koji pratimo i u Hrvatskoj, takav da je kod oko 80 posto pacijenata operacija izbora bila laparoskopska "sleeve" želučana resekcija, a kod ostalih je učinjena neka vrsta želučane premosnice.

Brojne prednosti, ali nije čarobni štapić

Na osnovi dugogodišnjeg iskustva i brojnih studija sa sigurnošću možemo tvrditi da barijatrijska kirurgija nudi najučinkovitije i najtrajnije rezultate mršavljenja, značajno poboljšavajući komorbiditete povezane s pretilošću i dugoročno preživljavanje. Ovdje se ne radi samo o gubitku kilograma, jer barijatrijsko-metabolička kirurgija uvodi 60 posto bolesnika s dijabetesom tipa 2 u remisiju koja traje i do deset godina. Također, smanjuje mogućnost obolijevanja od karcinoma do 50 posto te smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i do 40 posto.

Kao i bilo koja druga vrsta kirurgije, barijatrijska kirurgija nosi rizik od komplikacija, no on je manji od jedan posto, što je svrstava u jednu od najsigurnijih vrsta kirurgije. Iako je vrlo uspješna, ova kirurgija nije čarobni štapić, nego zahtijeva kompletnu promjenu životnih navika naših pacijenata, praćenje te po potrebi farmakološku terapiju ili druge oblike liječenja. Ključno je da osobe s debljinom ne ostanu same u tom procesu, već da imaju kontinuiranu podršku zdravstvenog sustava i multidisciplinarni pristup.