Odlazak u mirovinu u 50-ima može udvostručiti rizik od kognitivnog pada, otkriva nova studija

Rani odlazak u mirovinu glavni je cilj milijuna ljudi koji žele smanjiti stres u starijoj dobi. No, nova studija sugerira da napuštanje posla u pedesetima može povećati rizik od kognitivnog pada. Istraživači u New Yorku pratili su 2400 Amerikanaca u srednjim pedesetima tijekom 16 godina, analizirajući njihovu radnu povijest i funkciju mozga. Žene koje su rano otišle u mirovinu imale su gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će do kraja studije biti klasificirane kao osobe s blagim kognitivnim oštećenjem (gubitkom pamćenja ili problemima s jezikom i prosuđivanjem) ili demencijom u usporedbi s onima koje su nastavile raditi. Među muškarcima, oni koji su se rano umirovili imali su 50 posto veću vjerojatnost da će biti klasificirani kao osobe s blagim kognitivnim oštećenjem ili demencijom u usporedbi s onima koji su nastavili raditi.

Rad je vježba za mozak

Prijevremenim odlaskom u mirovinu smatra se onaj prije navršene 60. godine života. U Hrvatskoj ljudi odlaze u prijevremenu mirovinu u značajnom broju, pa tako prijevremeni umirovljenici čine oko 15 do 17 posto ukupnog broja umirovljenika u državi.

Nije jasno zašto stabilno zaposlenje može održavati kognitivno zdravlje, ali stručnjaci vjeruju da bi to moglo biti zato što rad zahtijeva od mozga da vježba svoje sposobnosti rješavanja problema, obavljanja više zadataka istovremeno, donošenja odluka i učenja novih postupaka. Ova kognitivna stimulacija može poboljšati neuroplastičnost, to jest sposobnost mozga da se prilagodi i formira nove neuronske veze. Studija je bila opservacijska i nije mogla dokazati da rani odlazak u mirovinu uzrokuje kognitivno oštećenje ili demenciju. Međutim, ona doprinosi sve većem broju dokaza koji rani odlazak u mirovinu povezuju s većim rizikom od kognitivnog oštećenja.

Dugoročna studija

U ovoj novoj studiji, objavljenoj u časopisu Alzheimer‘s & Dementia, znanstvenici su proučili 2418 odraslih osoba iz Studije zdravlja i mirovine, dugoročnog istraživanja provedenog među Amerikancima starijim od 65 godina. Sudionici su imali oko 57 godina kada su regrutirani, a 61 posto su bile žene. Tim je analizirao radnu povijest sudionika od 1998. do 2014. te je proveo kognitivne testove za procjenu njihova pamćenja, jezika i izvršnih funkcija 2016. godine.

Tijekom višestrukih prijava, sudionici su dodijeljeni jednoj od sedam skupina: Zaposleni - siguran posao, Zaposleni - nesiguran posao, Nezaposleni, Umirovljeni, Neuvršteni u radnu snagu, Samozaposleni i Neprijavljeni. Odrasli definirani kao nesigurni u pogledu posla bili su oni koji su rekli da osjećaju da će vjerojatno izgubiti posao u sljedećoj godini. Od sudionika, 30 posto žena i 31 posto muškaraca ispunjavalo je kriterije za kognitivno oštećenje, uključujući blago kognitivno oštećenje ili demenciju.

Nesigurno zaposlenje - veći izazov za mozak?

Sveukupno, studija je otkrila da je među ženama svaka skupina zaposlenja osim pretežno nesigurnog posla bila povezana s nižim rezultatima pamćenja i izvršnih funkcija u usporedbi s onima koje su ostale u sigurnom zaposlenju. Među muškarcima, svaka skupina osim pretežno samozaposlenih bila je povezana s većom vjerojatnošću dijagnoze kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji su ostali u sigurnom zaposlenju.

Nije jasno zašto su oni koji su pretežno bili nesigurni u poslu ili samozaposleni imali manji rizik od toga da budu klasificirani kao oni s blagim kognitivnim oštećenjem ili demencijom, ali istraživači su rekli da ti poslovi mogu biti izazovniji, što može pomoći u održavanju funkcije mozga.

- Zanimljivo je da naši rezultati ukazuju na to da bi kontinuitet zaposlenja, a ne subjektivna sigurnost posla, mogao biti zaštitni faktor za kognitivno starenje – rekla je dr. Erika Beidelman, prva autorica studije i postdoktorska istraživačica u Centru za starenje Butler Columbia u New Yorku. Osim toga, ljudi koji su ostali zaposleni dugo vremena unatoč tome što su opetovano izjavljivali da misle da će izgubiti posao nisu pokazali isti obrazac nižih rezultata kao oni koji su zapravo prijevremeno napustili posao.

Siguran posao štiti mozak

Osim što poboljšava veze u mozgu, stručnjaci su istaknuli da stalno zaposlenje potiče društvenu angažiranost i smanjuje razinu stresa koja proizlazi iz brige o sigurnosti posla, vježba kognitivne funkcije i smanjuje rizik od štetne upale mozga. Istraživači su naglasili da studija nije pravila razliku između specifičnih poslova koji mogu biti fizički ili mentalno stresniji. Prethodne studije sugerirale su da visoki stres povezan s poslom može biti povezan s povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja i demencije.

- Naši rezultati imaju značajne implikacije za prevenciju demencije i politiku javnog zdravstva. Kontinuitet zaposlenja tijekom srednje životne dobi može predstavljati promjenjivi faktor povezan s kognitivnim funkcijama desetljećima kasnije. Politike koje podržavaju održivost posla, smanjenje prisilnih promjena posla i veću dostupnost kognitivno angažirajućih poslova tijekom srednje životne dobi mogu pomoći u promicanju zdravijeg kognitivnog starenja – rekla je dr. Beidelman.