Oboje nas može ubiti: kako prepoznati je li u pitanju srčani udar ili sindrom slomljenog srca

Srčani udar općenito je uzrokovan potpunom ili gotovo potpunom blokadom srčane arterije. Do ove blokade dolazi zbog stvaranja krvnog ugruška na suženju u stijenci arterije zbog nakupljene masnoće (ateroskleroze). U sindromu slomljenog srca arterije srca nisu blokirane, iako se protok krvi u srčanim arterijama može smanjiti.

Tko je u opasnosti

Sindrom slomljenog srca češće pogađa žene nego muškarce. Prema podacima s harvardskog sveučilišta više od 90 posto slučajeva stresne kardiomiopatije otpada na žene između 58 i 75 godina.

Doduše, u opasnosti su i ljudi koji imaju neurološke poremećaje, poput ozljede glave ili epilepsije. Također u rizičnu skupinu spadaju osobe sa psihičkim poremećajima poput anksioznosti ili depresije. Iako sindrom slomljenog srca nije fatalan, moguće su određene komplikacije budući da mnogo čimbenika ovisi o ukupnoj zdravstvenoj slici pojedinca.

Dakle, moguća je pojava plućnog edema, niskog krvnog tlaka, smetnje u radu srca.

ČITAJTE I:

• Što zapravo uzrokuje bolesti srca i krvnih žila?
• Zašto je infarkt postao opasniji za žene nego što je za muškarce?
• JER NISU ISTI: Koji su simptomi infarkta kod muškaraca, a koji kod žena?
• KAD SRCE ZABOLI: Što se najčešće događa s našim najvažnijim mišićem
• Samo ovako smanjujemo rizik za infarkt, a ako ga i pretrpimo vjerojatno neće biti najteži

Treba se čuvati stresa

Istraživači iz Klinike Mayo smatraju da je mala vjerojatnost da se sindrom slomljenog srca ponovi nakon prve epizode.

Ne postoji dokazana terapija koja bi spriječila dodatne epizode.

Mnogi liječnici preporučuju dugotrajno liječenje beta-blokatorima ili sličnim lijekovima koji blokiraju potencijalno štetne učinke hormona stresa na srce. Prepoznavanje i upravljanje stresom u vašem životu također bi moglo biti važno u sprečavanju sindroma slomljenog srca, iako trenutno za to nema čvrstih dokaza.

Bolesnici s takotsubo kardiomiopatijom obično su hospitalizirani pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma.

Najčešći su simptomi bol u grudima, dispneja, a kod nekih sinkopa. Često postoje i znakovi popuštanja srca. U malom broju slučajeva može doći do rupture miokarda, malignih aritmija i kardiogenog šoka, što može dovesti do smrti (1 do 2 posto bolesnika umire u akutnoj fazi bolesti zbog komplikacija). Kardiogeni šok je stanje u kojem iznenada oslabljeno srce ne može ispumpati dovoljno krvi da bi zadovoljilo tjelesne potrebe, a može biti i kobno ako se odmah ne liječi. (Kad ljudi umru od srčanog udara, kardiogeni šok je najčešći uzrok smrti.)

Prema registru oboljelih komplikacije se češće javljaju kod mlađih osoba. Kao moguća komplikacija može nastati tromb u lijevoj klijetki i embolički incidenti. U sindromu slomljenog srca dio vašeg srca privremeno se povećava i ne pumpa dobro, dok ostatak vašeg srca funkcionira normalno ili uz još jače kontrakcije. Istraživači tek počinju učiti uzroke i kako ih dijagnosticirati i liječiti.

Getty Images/iStockphoto

Vrlo je važno da se sindrom slomljenog srca pogrešno ne dijagnosticira.

Neki znakovi i simptomi sindroma slomljenog srca razlikuju se od simptoma srčanog udara. U sindromu slomljenog srca simptomi se iznenada pojavljuju nakon ekstremnog emocionalnog ili fizičkog stresa.

• Nalaz EKG-a (pretraga koja bilježi električnu aktivnost srca) ne izgleda jednako kao nalaz EKG-a osobe koja ima srčani udar.
• Krvni testovi ne pokazuju znakove oštećenja srca.
• Testovi ne pokazuju znakove blokade u koronarnim arterijama.
• Testovi pokazuju baloniranje i neobično kretanje donje lijeve komore srca (lijeva klijetka).
• Vrijeme oporavka je kratko, obično tijekom jednog dana ili jednog tjedna (za usporedbu, oporavak od srčanog udara traje mjesec dana i više).

ČITAJTE I:

• VELIKI VODIČ 'BOLESTI SRCA I KRVIH ŽILA' Sve što trebate znati u više od 40 najčešćih pitanja i odgovora
• SVE O SRČANOM UDARU: kako ga prepoznati i kako smanjiti rizik
• U ovim slučajevima je situacija sa srcem toliko ozbiljna da treba ODMAH pozvati hitnu pomoć
• Slično, ali nije isto - kako razlikovati napadaj panike od srčanog udara
• Utječe li stres doista na naše srce ili su to samo bapske priče?

Ako liječnik misli da imate sindrom slomljenog srca, možda će vas poslati na koronarnu angiografiju, test koji koristi boje i posebne rendgenske zrake za prikaz unutrašnjosti koronarnih arterija. Ostali dijagnostički testovi su krvna pretraga, EKG, ehokardiografija (bezbolni test koji koristi zvučne valove za stvaranje pokretnih slika vašeg srca) i magnetska rezonancija srca.

Najčešći emocionalni i tjelesni okidači

U Hrvatskoj ne postoje objedinjeni podaci o sindromu slomljenog srca, no približan dojam i zrcalnu situaciju možda bismo mogli prenijeti na temelju podataka objavljenih u KBC-u Rijeka, gdje je retrospektivno praćeno 20 bolesnica s takotsubo kardiomiopatijom od 2012. do 2016. godine. Osobe su bile u rasponu od 46 do 92 godine. Prosječna duljina boravka 4-5 dana.

• Najčešći emocionalni okidači bili su: panični događaj (30 posto), smrtni slučaj (15 posto), ljutnja/svađa (10 posto) i interpersonalni konflikt (5 posto).
• Tjelesni okidači bili su perioperativno uznemirenje (10 posto) i maligna bolest (5 posto).

U SAD-u i Europi takotsubo kardiomiopatija prepoznata je tek potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća i o njoj se sve češće piše te se iznose različiti primjeri iz kardiološke prakse. Osnovan je Međunarodni registar za takotsubo pri Sveučilišnoj bolnici u Zürichu u kojem je registrirano 1750 bolesnika s takotsubo kardiomiopatijom iz 25 kardiovaskularnih centara u devet zemalja od 1998. do 2014. godine.

ČITAJTE I:

• MEDICINSKI VIDEO LEKSIKON: Sve što trebate znati o srčanom udaru

• Najčešća je srčana aritmija, a mnogi ne znaju da može dovesti do zatajenja srca i moždanog udara jer simptomi mogu izostati

• Moj susret s kliničkom smrću i ženom s 'one strane' koja me je vratila u život

• Kako treba izgledati pregled srca i 10 znakova da morate otići kardiologu

• 10 SITUACIJA zbog kojih bismo svakako trebali otići na pregled srca

NE PROPUSTITE VELIKI VODIČ ZA GENERACIJU 50 PLUS