Gdje su vam ključevi, novčanik, rukavice: evo zašto stalno gubite stvari (i kako da prestanete)

Gubite novčanik, prsten zaboravljate u salonu za manikuru, svako malo zametnete upaljač, mobitel ili ključeve... Ponekad vam se čini kao da su u vašim rukama svakom predmetu odbrojeni dani: prije ili kasnije ostavit ćete ga na stolu u kafiću gdje ste popili kavu s prijateljicom, u kinu, u tramvaju, na klupi u parku ili u kabini neke trgovine u šoping centru. Kod nekih je rastresenost dio karaktera, a gubljenje stvari svakodnevica, no ovakve se stvari povremeno događaju i onim najorganiziranijima. Postoji objašnjenje, a i lijek kako za stalnu tako i za povremenu rastresenost. Evo kako možete poraditi na svojoj koncentraciji i pamćenju ili, ako vam to ne uspije, barem brže pronaći zagubljenu stvar.

Anatomija rastresenosti

Jeste li se ikada zapitali što se zapravo događa u mozgu kada ste rastreseni? Obično, kad smo zauzeti bilo kojom svakodnevnom aktivnošću, različiti dijelovi mozga održavaju živom našu koncentraciju i pažnju, a time i pamćenje događaja u kojima sudjelujemo. Bez obzira na to radi li se o događajima koji se odvijaju u dužem periodu ili o onima koji traju samo nekoliko minuta, mozak radi odabire koji se temelje na iskustvu, logici i posljedicama koje određeno djelovanje može proizvesti. Kada te mehanizme, koji su tijekom milijuna godina evolucije postali vrlo istančani, poremete vanjski faktori, kao na primjer nedostatak sna, stres, briga, trajno stanje depresije ili tvari sa psihoaktivnim djelovanjem, naša sposobnost da budemo prisutni duhom i koncentrirani znatno se umanjuje. U takvim slučajevima čini nam se kao da smo suočeni s nekom mentalnom interferencijom: ne uspijevamo razlučiti bitne poticaje od onih nebitnih i beskorisnih i sve se počinje činiti jednako važnim. Stvaranju takvog mentalnog stanja doprinose brojni neuroprijenosnici, tvari koje omogućavaju izmjenu informacija u našem mozgu, a među kojima su najvažniji noradrenalin i dopamin.

U svakom slučaju, stres, umor, brige i tjeskoba najčešći su krivci za rastresenost. U takvim situacijama naš um je zatrpan problemima i vjerojatnost da ćemo biti rastreseni i da ćemo griješiti je vrlo velika. Pošto je memorija strukturalan i složen proces, kada je mozak usredotočen na rješavanje nekog posebno važnog problema ili usredotočen na opsesivne misli, smanjuje se razina pažnje (ponekad gotovo potpuno nestaje) prema svemu ostalom. No, takve zaboravnosti obično su privremene, vezane uz neki poseban period života i kasnije, kada se ponovo stekne mir, više se ne događaju.

Ne gubimo svi iste stvari

Prema mišljenju psihoanalitičara, amnezije ne treba pripisivati slučaju: imaju korijenje u unutrašnjem svijetu, to jest povezane su s emocijama, vrijednostima i podsvjesnim željama. Ukratko, ne zaboravljamo slučajno. Na primjer, mobitel je predmet koji će lakše zaboraviti jedna kućanica nego poslovna žena. Majka koja odlazi po djecu u školu ne doživljava mobitel kao prioritet za razliku od jednog menadžera ili novinara kojima biti dostupan spada gotovo u poslovnu obavezu. S druge strane, malo je vjerojatno da će jedna zaboraviti staviti užinu u djetetovu školsku torbu ili otići po dijete u školu.

Različita dob - različita rastresenost

- Mladost

U pubertetu iza prividne rastresenosti najčešće stoji potreba za kršenjem pravila kako bi se odraslima dokazao vlastiti identitet. To je razlog zašto se zaboravlja telefonirati roditeljima i obavijestiti ih da ne možete stići na večeru ili se zaboravljaju najelementarnije obiteljske obaveze poput rođendana roditelja.

- Zrelost

Kod odraslih na upotrebu memorije utječe način života: prezaposlenost, stres i zatrpanost obavezama pogodno su tlo za razne vrste nepažljivosti.

- Starost

U starijoj dobi rastresenost nije samo posljedica prirodnog procesa starenja dijelova mozga zaduženih za «kratko» pamćenje, to jest događaje koji su se trenutak ranije dogodili, nego i smanjenje motivacije i interesa, što posljedično uzrokuje smanjenje efikasnosti moždane aktivnosti. Starija osoba će možda zaboraviti isključiti plamen na štednjaku, ali neće zaboraviti svoju omiljenu emisiju na televiziji.

Kreativci češće gube stvari

Živjeti u oblacima ne mora uvijek imati negativne konotacije. Prema istraživanjima, rastresenost se povezuje s kreativnim i maštovitim osobama, nesklonim logičnom razmišljanju i koncentriranju na pojedine detalje. Stoga je vjerojatnije da će rastresena i zaboravljiva biti ona osoba koja ima mnoštvo interesa i ideja koje želi realizirati. Takva osoba je pomalo idealist i obično ne pridaje puno važnosti praktičnim aspektima života, smatrajući ih nepotrebnim obavezama.

Savjeti protiv gubljenja

- Napravite mentalnu sliku

Kad negdje odložite neki predmet, dovoljna vam je jedna sekunda da u svom umu napravite detaljnu sliku mjesta gdje ste ga odložili. Na primjer, zabilježite u svojoj mentalnoj slici da vaše crvene rukavice leže na crnom stolu. Mozak lakše pamti i priziva u pamćenje slike nego riječi, pa ćete se, potrudite li se napraviti mentalnu sliku, lakše sjetiti gdje ste ostavili neki predmet.

- Koristite modernu tehnologiju

Alarm na mobitelu može se koristiti i u druge svrhe, a ne samo za buđenje. Jedan primjer je da ga namjestite na vrijeme kad trebate otići s posla ili iz hotelske sobe jer će vas to podsjetiti na mnogo toga: da ne zaboravite uzeti mobitel, punjač, lap top...

- Fokusirajte se samo na ono pozitivno

Imate li običaj za vrijeme vožnje tramvajem, autobusom ili vlakom ubijati vrijeme surfajući internetom na svom pametnom telefonu? U tom slučaju radije odite na Facebook ili neku drugu zabavnu stranicu nego na portale s vijestima. Loše vijesti koje izazivaju stres i tjeskobu čine nas rastresenim i povećavaju rizik za gubljenje stvari. Vedre i vesele teme ne opterećuju toliko naše misli i ne potenciraju rastresenost.

- Stvorite lančanu reakciju

Trikovi za čuvanje rizičnih predmeta: ako imate naviku ostavljati kišobran ili šal, stavite ih na nešto što će se nužno pomaknuti kad ustanete i odlučite krenuti, primjerice na stolac, ili na nešto što sigurno nećete zaboraviti uzeti, poput torbe.

- Nosite manje stvari

Što više nepotrebnih svari uvijek vučete sa sobom, to su veće šanse da ćete nešto negdje zaboraviti. Stoga, smanjite malo obim stvari koje uvijek imate uz sebe. Kupite jednu torbu srednje veličine koja ima pretinac za mobitel i tablet i stavite u nju samo ono najnužnije.

- Sklepajte svoju mantru

Koliko god vam zvučala smiješno, ova metoda je zapravo vrlo učinkovita: kreirajte svoju mantru koja će obuhvaćati tri predmeta koja najčešće gubite, na primjer "mobitel, ključevi, kišobran" i spojite ih s melodijom iz neke vaše omiljene pjesme. Pjevuckajte si to u glavi kad god odlazite iz nekog prostora i znatno ćete smanjiti rizik gubljenja ta tri predmeta.

Ipak ste nešto izgubili? Evo kako da to što prije pronađete

1. Vratite se u mislima svojim stopama.

Ako se točno sjetite što ste radili kad ste posljednji put imali određeni predmet u ruci, znat ćete odakle da počnete potragu. Prijeđite u mislima cijeli dan. Što življi i stvarniji bude taj pregled u vašim mislima, veća je vjerojatnost da će vam sinuti gdje ste ostavili izgubljenu stvar.

2. Duboko udahnite i smirite se

Normalno je da ćete izgubiti živce ako ne možete naći ključeve od auta, no u tom slučaju nećete se moći usredotočiti na mjesta na kojima ih trebate tražiti. Stoga, prije nego što krenete u potragu za zametnutim predmetom, nekoliko puta duboko udahnite kako biste se smirili. Također, o predmetu koji tražite razmišljajte kao o zametnutom, a ne izgubljenom. Naime, pozitivnim razmišljanjem i uvjerenošću da ćete ga naći, povećavate šanse da se to uistinu i dogodi.