Jako je teško kad nikad nisi bolestan odjednom biti discipliniran i uzimati gomilu antibiotika. Najteže mi je zapravo bilo spoznati da me sustigao gastritis uzrokovan helikobakterijom. Nemoguće! E, pa moguće. Nitko ne zna što je bio okidač, zdravo se hranim, redovito vježbam, ne pušim. Ali ono što se zna jest da sam trebala na terapiju antibioticima. Ne znam kad mi je nešto u životu teže palo. Ne da me je non-stop bolio želudac, nego su me sustizale neke crne misli i depra. Već petog od propisanih 14 dana htjela sam odustati. Chicken lady iz moje ulice, odnosno žena koja prodaje pečenu piletinu, potpuno se slaže da se mora odustati. Njoj su, kaže, antibiotici poremetili duševni mir i bacila ih je nakon tri dana. Gotovo da se slažem sa svojom chicken lady da ovo nema smisla. Ali nekako sam se, vođena zdravim razumom, ipak trgnula i shvatila da liječnici ipak znaju bolje. Ako se treba piti 14 dana, pit ću, pa makar umrla. Očigledno nisam umrla, ali mi je nakon kure antibiotika pao imunitet, dobila sam prehladu, pa upalu očiju, pa gljivičnu upalu... kao da nema kraja. Mikrobiom se skroz poremetio, ali helikobakterija više ne divlja. I imam još bolju liniju, iako to nisam tako planirala. Zapitala sam se koliko još nas laika koji ne znamo ništa o antibioticima i probioticima ovako pati i može li bez toga. Okupili smo stoga tim vrsnih stručnjaka koji su nam otkrili sve istine o moći antibiotika, o tome zašto je probiotik obavezan i zašto nikako ne bismo smjeli biti sami svoji liječnici uz pomoć ChatGPT-ja.
Zašto uz antibiotik uvijek i probiotik?
Magistra farmacije Andrea Puđak Kelčec objasnila je kako koristiti antibiotsku terapiju, jer antibiotik ne djeluje samo na bakterije koje uzrokuju infekciju, nego utječe na bakterije u cijelom tijelu. Osim u crijevima, korisne bakterije nalaze se i u usnoj šupljini, na koži te u rodnici kod žena. Kada antibiotik smanji broj korisnih bakterija, može doći do proljeva, nadutosti, ali i do gljivičnih infekcija. Probiotici pomažu održati ravnotežu bakterija u crijevima tijekom terapije i smanjuju učestalost najčešćih nuspojava antibiotika.
- Ne postoji jedan probiotik koji sigurno odgovara svima i u svim situacijama, ali postoje probiotici koji su najviše istraženi i mogu se uzimati uz većinu antibiotika. Kada želimo spriječiti proljev, koji je česta nuspojava kod uzimanja antibiotika, najčešće se preporučuju Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG. Za druge tegobe, npr. akutnu dijareju kod djece, ili infekciju Helicobacter pylori, sindrom iritabilnog crijeva, vaginalne infekcije i sl., različite probiotske vrste i sojevi pokazuju različite učinke, s različitom razinom dokaza - rekla je Puđak Kelčec i dodala kako je probiotike preporučljivo uzimati cijelo vrijeme trajanja antibiotske terapije, te nastaviti uzimati najmanje jedan do dva tjedna nakon završetka. Ova preporuka pogotovo vrijedi kod dugotrajnog uzimanja antibiotika ili kod ponavljajućih antibiotskih terapija. Iako se crijevna flora kod zdravih ljudi može sama oporaviti, taj proces može trajati tjednima ili mjesecima. Probiotik u razdoblju nakon uzimanja antibiotika pomaže stabilizirati crijevnu ravnotežu i smanjiti dugotrajne probavne smetnje.
Kako izabrati prikladan antibiotik?
- No, nisu svi probiotici isti. Važno je da proizvod sadrži točno određeni probiotički soj, u dovoljnoj količini i u obliku koji omogućuje da bakterije prežive prolazak kroz probavni sustav do crijeva, primjerice da ih ne uništi želučana kiselina. Isti naziv bakterije ne znači i isti soj, pa tako ni učinak, zato je važno odabrati probiotik koji ima dokaze za određenu primjenu. Brojčana vrijednost i oznaka CFU (colony-forming unit) u listi sastojaka naznačenoj na kutijici probiotika označava koliko bakterija, koje uopće mogu djelovati, ima u jednoj dozi. Također, dobro je tražiti probiotike na kojima je CFU vrijednost izražena uz napomenu da je to doza na kraju istaknutog roka trajanja. Uz sve ostalo, proizvod mora imati jasno istaknute preporučene uvjete čuvanja - rekla je magistra farmacije i dodala kako većina zdravih ljudi dobro podnosi probiotike. Međutim, kod osoba s izrazito oslabljenim imunitetom, teškim kroničnim bolestima ili kod pacijenata s posebnim medicinskim stanjima, probiotike treba uzimati uz savjet zdravstvenog stručnjaka.
Isto tako, uz probiotike, korisna može biti uravnotežena prehrana bogata vlaknima te fermentirana hrana poput jogurta ili kefira. Prebiotici su posebna vlakna koja služe kao hrana dobrim bakterijama, dok su simbiotici kombinacija probiotika i prebiotika u jednom pripravku. Važno ih je uvoditi postupno, osobito kod osjetljivog želuca, jer se pokazalo da kod nekih osoba mogu dovesti do nadutosti.
Terapija antibioticima i imunitet
Crijevni mikrobiom ima važnu ulogu u radu imunološkog sustava. Korisne bakterije koje se nalaze u našim crijevima različitim mehanizmima pridonose imunosnom odgovoru. Kada antibiotici poremete ravnotežu, obrambeni sustav može privremeno oslabjeti. Probiotici mogu pomoći u stabilizaciji crijevne flore, ali ne djeluju kao lijek za imunitet, već kao potpora oporavku organizma.
Doktorica opće medicine Martina Anić rekla je kako su najvažniji kriteriji pri odluci o terapiji opće stanje pacijenta, vrsta simptoma, dužina trajanja simptoma, nadopunjeno vrijednostima upalnih elemenata iz krvi te rezultati kućnih brzih testova - brzi test na streptokok te na virus gripe, SARS-CoV-2 i RSV (respiratorni sincicijski virus).
Kada se javiti svom liječniku?
- Pacijenti se ne bi trebali javljati prvi dan simptoma u ordinaciju. Tada je teško razlikovati, na temelju kliničke slike, virusnu od bakterijske infekcije dišnih puteva. Testiranje kućnim testovima na ranije navedene viruse preporučljivo je učiniti treći dan simptoma. Do tada provoditi simptomatsku terapiju - održavati prohodnost nosa morskom vodom, povećati unos tekućine, koristiti lijekove za suzbijanje kašlja ili za lakše iskašljavanje, uzimati tablete protiv povišene temperature i/ili boli koji se ionako kupuju u ljekarni i ne idu na recept - uputila je dr. Anić i dodala kako nikako nije preporučljivo da pacijent samoinicijativno započne uzimati antibiotik na svoju ruku. Pogotovo ako mu je ostalo od prošle terapije.
- Isto tako nije preporučljivo ranije prekinuti uzimanje antibiotske terapije jer je nastupilo poboljšanje zdravstvenog stanja nakon par dana. Takvim postupanjem pacijent pridonosi porastu otpornosti bakterija na antibiotike. Rezistencija na antibiotike u današnje vrijeme predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju. Moramo biti svjesni da imamo nedostatak novih antibiotika. Štoviše, neki antibiotici postupno su uklonjeni s tržišta jer nisu ekonomski isplativi, premda su i dalje učinkoviti. Stoga se savjesno ponašanje očekuje od nas liječnika u propisivanju antibiotika i pacijenata u njihovom uzimanju. Nemojmo zaboraviti da se antibiotici primjenjuju nekritično i u životinja, a nalaze se i u namirnicama, što se također odražava na zdravlje ljudi - rekla je doktorica Anić i dodala kako ona vrlo slikovito objašnjava pacijentima pojam rezistencije antibiotika.
- Postoje antibiotici koje pacijenti teže podnose, ali zato ih je potrebno upozoriti kako bi adherencija bila bolja. Adherencija označava suradnju bolesnika i liječnika s ciljem poboljšanja bolesnikova zdravlja tako da se u obzir uzme liječničko medicinsko mišljenje i bolesnikov stil života - uputila je i dodala kako je potrebno preporučiti probiotik uz antibiotik kako bi prevenirali pojavu proljeva i vaginalne gljivične infekcije. Primjenom probiotika pomažemo našem organizmu da se prije "oporavi" od primjene antibiotika. Istraživanja pokazuju kako tek nakon četiri tjedna ljudska mikroflora ima sastav sličan onome prije primjene antibiotika.
Pogreške kod uzimanja antibiotika
- Najčešće greške prilikom uzimanja antibiotika su nepridržavanje vremenskog termina uzimanja doze lijeka i preskakanje doze lijeka. Antibiotik je potrebno uzimati u određeno vrijeme kako bi se održala stalna, učinkovita koncentracija lijeka u tijelu (terapijska razina) koja ubija bakterije, sprječava njihov rast te sprječava razvoj otpornosti (rezistencije) na antibiotike, što osigurava da lijek bude učinkovit i za buduće infekcije. Nepravilno doziranje (prevelike ili preduge pauze) može omogućiti bakterijama da prežive, prilagode se i postanu otporne, čime se opet vraćamo na veliki globalni zdravstveni problem - objasnila je.
- Danas je sve teže komunicirati s pacijentima. Google i Yahoo, a u novije vrijeme i AI doktori znaju “bolje” i “više”. Ono što uvelike pomaže u razjašnjavanju pacijentovih tegoba su laboratorijski nalazi upalnih elemenata i brzi kućni testovi - objasnila je.
Prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., spec. kliničke mikrobiologije s Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” koja vodi referentni centar za praćenje otpornosti na antibiotike, otkrila je kako je “prokletstvo” antibiotika u tome da su relativno bezopasni, ali i prilično jeftini, zato ih prelako upotrebljavamo.
Antimikrobna rezistencija
- S obzirom na to da na samog pojedinca imaju nuspojave kao što su proljev ili osip - a to su reverzibilne promjene i nisu teške - pa ljudi ne zaziru od antibiotika. Ne bi ni trebali zazirati, jer to su dragocjeni lijekovi koji mogu spasiti život. Ali oni naprave veliku kolateralnu štetu koja se ne vidi odmah. Ako ga uzimate, recimo, zbog grlobolje, on neće samo “udarati” po bakterijama koje su u grlu nego po cijelom tijelu. U kojem imamo jako puno dobrih bakterija - naša mikrobiota - i sve te bakterije će trpjeti od antibiotika. To je ogroman broj bakterija i sve su izložene djelovanju antibiotika. Ako on nije optimalno doziran - preslabo, opetovano ili dugoročno - naše će dobre bakterije biti stalno tome izložene i evolucijski je zakon da će se među njima stvoriti mutanti koji su otporni na ono što ih gnjavi, a to su antibiotici - upućuje prof. Tambić Andrašević. Dodaje kako nećemo vidjeti odmah kolateralnu štetu. Ali kad gledamo na populaciju, definitivno zajednica koja konzumira puno antibiotika ima problema s rezistentnim bakterijama.
- No, isto tako priroda je napravila kao mnogo toga da je naša mikrobiota vrlo otporna i uvijek se vraća na staro. Individualno je koliko će se brzo oporaviti. Jer naša mikrobiota se formira u prvim mjesecima naših života i uvijek se vraća na staro - resetiramo se na svoju dječju mikrobiotu - rekla je. Dodala je kako probiotike uvijek trebamo uzimati i ne mogu škoditi. Jer oni nadomještaju “dar-mar” koji će napraviti antibiotik - uz željeno djelovanje na neku bakteriju.
- Terapija antibioticima ne smije se shvaćati olako. Prelako pristupamo toj terapiji. Ako je treba prekinuti, to će učiniti liječnik. Ne mora se nitko patiti, naravno, može se lijek promijeniti, ali time zaista treba rukovoditi liječnik. Isto tako je jako bitno poštovati raspored. Ako je dva ili tri puta, uvijek u isto vrijeme - uputila je.
Slušajte liječnika, ne ChatGPT
Sve su se sugovornice složile u jednom - antibiotik treba uzimati točno prema uputama liječnika, a uz njega odabrati provjeren probiotik s dokazanim učinkom. I nemojte slušati ni ChatGPT ni rođakinju s istim problemom niti susjeda Marka s trećeg kata koji zna najbolje. Oslonite se na liječnika, disciplinirajte se, ispoštujte protokol i promijenite prehranu. Tek tada će se sve leći na svoje mjesto i biti kako treba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....