Sreća nije cilj, ona je signal da živimo dobro i u skladu s onim do čega nam je stalo.
 Getty Images
Don't worry be happy

Znamo li uopće što je sreća i tražimo li je na pogrešnim mjestima?

Znanstvenici tvrde da je sve ono što mislimo da znamo o sreći pogrešno... Biste li se složili s ovim?

Što je sreća? Za mnoge od nas to je krajnji cilj u životu, nešto čemu svi težimo… No možda je ona samo put i proces. Znanstvenici tvrde da je sve ono što mislimo da znamo o sreći pogrešno. Tražimo je na krivim mjestima i kao da to nije dovoljno, krivo je interpretiramo.


Pogreška 1: Ne razmišljanje o tome što znači sreća

Stručnjaci navode nekoliko vrsta sreće. Od one intenzivne, kratkoročne, mogli bismo reći i euforične (kad primimo kompliment od nekoga tko nam se sviđa, osjećamo se fantastično nekoliko sati. No, taj osjećaj brzo ispari) do mnogo manje intenzivne, odnosno stabilnije sreće. To je onaj osjećaj smirenosti i zadovoljstva. kad pored sebe imamo dobre prijatelje, osobu do koje nam je stalno, obitelj koja nam je velika podrška…

U časopisu Journal of Consumer Research, istraživači su naveli razliku između dvije vrste sreće - mirne i uzbuđene, te su otkrili kako su je doživjeli drugačije ovisno o kojem su vremenskom periodu razmišljali. Drugim riječima, kada smo usredotočeni na sadašnjost, veća je vjerojatnost da ćemo osjetiti sreću u obliku smirenosti. No, kada smo fokusirani na budućnost, najčešće dolazi do osjećaja uzbuđenja. To, dodaju istraživači, ne znači da je jedna forma sreće nužno bolja o druge. Samo su drugačije i 'potraga' za njom znači različite stvari.

- Nerijetko se zna dogoditi da upravo zbog intenzivnog, pozitivnog iskustva kojeg doživljavamo upravo u ovom trenutku, možemo lako zanemariti stvari koje bi nas dovele do dugoročnog životnog zadovoljstva - kažu stručnjaci.

Primjerice, zanemarivanje starih prijatelja zbog uzbudljivog novog poznanstva ili ne odlazak na posao zbog tulumarenja noć prije. Ono, što stručnjaci zapravo žele reći je da ako želimo biti 'sretni' moramo dobro razmisliti o vrsti sreće kojoj težimo i na koje kompromise smo spremni pristati. Ako to ne učinimo, trčanje za srećom kao za krajnjim ciljem može značiti da trčimo za potpuno pogrešnim stvarima.


Pogreška 2: Traženje sreće na pogrešnim mjestima

Postoje mnoge stvari u životu koje nam daju intenzivni, kratkoročni osjećaj sreće. Kao na primjer unapređenje na poslu, kupnja novog automobila ili komada odjeće, kompliment… Kada iskusimo taj fantastični osjećaj, kažu znanstvenici, sasvim je prirodno da postajemo u jednu ruku nezasitni. To je normalno, no problem nastaje kad zapravo dobijemo sve to što želimo, no dugoročno nas to ne možemo održati sretnima. Radno vrijeme se produžilo, rata kredita povisila, odjeća dosadila… I opet ćemo, nastavljaju, tražiti novi oblik sreće. I kad nađemo posao i vezu koja nas ispunjava, uvijek će naići nešto novo s čime ćemo biti nezadovoljni. Jer svi žele dobar posao, no možda ne i prekovremene sate, žele 'normalnu' vezu, ali ne i prepreke s kojima se parovi suočavaju. Zato, pazite što poželite jer bi vam se to moglo i ostvariti.


Pogreška 3: Želite da su stvari drugačije

Jeste li ikada bili na sastanku na poslu, očajnički želeći da ste negdje drugdje? Ili poželjeli da izgledate malo drugačije ili živite negdje drugdje ili da vodite 'tuđi' život?

Potraga za srećom može vam se lako obiti o glavu ako želite promijeniti stvari koje su izvan vaše kontrole. Lako je razmišljati o tome da bismo bili sretniji da su stvari drugačije, no upravo je to razlog zbog kojeg nismo u potpunosti zadovoljni.

Na kraju, stvari zbog kojih mislimo da naša sreća ovisi nisu uvijek unutar naše kontrole. Ne možemo u potpunosti kontrolirati hoćemo li dobiti posao iz snova ili ne (možemo to dobiti predanim radom, no to nije uvijek slučaj). Ne možemo kontrolirati što drugi ljudi misle o nama, ne možemo kontrolirati vrijeme. Na neke od ovih stvari možemo utjecati našim akcijama, ali ponekad stvari ne idu prema planu i zapravo ništa nismo mogli učiniti drugačije da to izbjegnemo. Želja da promijenimo stvari koje su izvan naše kontrole dovest će to toga da nam je život ispunjen frustracijama i nezadovoljstvom.


Pogreška 4: Vjerovanje da stalno trebamo biti sretni

Upravo zbog brojnih stvari koje utječu na našu sreću, a izvan su naše kontrole, nemoguće je biti stalno sretan. Loše stvari će nam se u životu kad tad dogoditi. Gubitak voljene osobe, prekid dugogodišnje veze, otkaz na poslu, bolest… Svatko od nas je iskusio dio negativnih emocija i to je normalno.

Boreći se protiv tih emocija (kad ih je sasvim u redu imati) samo će pogoršati stvari. Vrlo je lako pasti u zamku, kažu stručnjaci, kad čovjek misli da sreća uvijek treba biti krajnji cilj. Jer, sreća, nastavljaju, nije uvijek najkorisnija emocija i ponekad je sasvim ok ne biti sretan.


Pogreška 5: Trebamo li trčati za srećom?

Umjesto da se pitate 'kako mogu biti sretan?', upitajte se 'do čega mi je zapravo stalo i što želim postići u životu?' te 'kakva osoba želim biti?

Zatim razmislite o tome kako postići te ciljeve. Jedan od istraživača je rekao kako je on shvatio da želi svijet učiniti boljim mjestom radeći posao koji ga ispunjava i bliski i smisleni odnosi s drugim ljudima. Za drugo pitanje je sastavio listu osobina koje želi razvijati, a to su: suosjećanje, otvorenost, zahvalnost i znatiželja.

- Za razliku od 'biti sretan', ovo su specifične stvari koje su pod mojom kontrolom - rekao je.

Stručnjaci zato naglašavaju da se na upravo te stvari usredotočimo ako želimo biti sretni. Pronađite posao koji vas ispunjava, održavajte smislene odnose s onima koji vam ne crpe energiju, okružite se ljudima koji vam, čim ih ugledate izmame osmijeh na lice, budite darežljivi i obzirni, a prije svega cijenite sve one dobre stvari koje imate u životu. Trebamo svakako i uzeti u obzir i razmisliti do čega nam je zaista stalo. Sreća nije cilj, ona je signal da živimo dobro i u skladu s onim do čega nam je stalo.

Linker
03. studeni 2024 10:49