Omiljeni Instagram psihijatar otkrio 11 DOKAZANIH načina kako spriječiti demenciju

Promjene u mozgu povezane s Alzheimerom počinju desetljećima prije pojave simptoma. Prema riječima prof. dr. sc. Ninoslava Mimice, prim. dr. med., spec. psihijatar, predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi u Hrvatskoj od demencije boluje oko 100.000 osoba, a najviše je oboljelih od Alzheimerove demencije. Ipak, spomenuto istraživanje sugerira da je ovu bolest moguće zaustaviti i spriječiti s čime se slaže i popularni psihijatar, dr. Daniel Amen čije savjete na Instagram platformi prati više od 3,8 milijuna pratitelja.

11 čimbenika rizika za gubitak pamćenja

Da bi na zanimljiv način upozorio na važnost zdravlja mozga, ovaj je simpatičan psihijatar osmislio akronim BRIGHT MINDS (bistri umovi) uz pomoć kojih je sastavio čak 11 glavnih čimbenika rizika za gubitak pamćenja, uključujući Alzheimerovu bolest. Oni su sljedeći:

B - protok krvi i visoki krvni tlak

Protok krvi ključan je za zdravlje mozga. Krvne žile koje hrane naše moždane stanice, ističe, stare brže od tih neurona, stoga je briga o zdravim krvnim žilama itekako važna. Visok krvni tlak, bolesti srca, moždani udar ili nedostatak tjelesne aktivnosti su čimbenici rizika za probleme s protokom krvi.

R - starenje i kognitivni pad

Starost je najvažniji rizik za gubitak pamćenja i Alzheimerovu bolest. Nedostatak učenja novih informacija, društvena izolacija i usamljenost povećavaju rizik od kognitivnog pada i problema s pamćenjem povezanih sa starenjem. Osim toga, ističe dr. Amen, kronična upala također može nepovoljno djelovati na zdravlje mozga. Niske razine omega-3 ili visoke razine C-reaktivnog proteina u krvi pokazatelji su jake upale.

G - genetika

Poznato je da obiteljska povijest Alzheimera ili drugih oblika demencije povećava rizik pa bi te osobe posebno morale djelovati preventivno kako bi smanjile izglede za bolest.

H - trauma glave

Pazi na glavu, rečenica koja nam je možda u mladosti izlazila na uši, u starosti itekako ima smisla. Potresi mozga i druge ozljede glave bez gubitka svijesti glavni su čimbenici rizika za probleme s pamćenjem. Nije na odmet naglasiti i kako višestruke ozljede glave također povećavaju rizik od kognitivnog pada.

T - toksini

Danas smo više nego ikad izloženi toksinima iz okoliša i iz raznih proizvoda, a sve je to plodno tlo za razne bolesti i začarani krug. Naime, detoksikacijski sustavi našeg tijela poput crijeva, jetre, bubrega i kože postaju preopterećeni, a pritom se oštećuje i mozak te povećava rizik od problema s pamćenjem i demenciju.

M - mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje i pamćenje su snažno povezani, a mogu biti u ozbiljnom disbalansu u stanjima poput depresije, ADHD-a, PTSP-a i kroničnog stresa.

I - imunosni sustav i infekcije

Pad imunosnog sustava znači da smo podložniji raznim infekcijama i autoimunim poremećajima. Osim toga, pad imuniteta uvelike može povećati rizik od moždane magle i probleme s pamćenjem.

N - neurohormoni

Mozak igra važnu ulogu u proizvodnji hormona i na njega značajno utječu hormoni iz drugih dijelova tijela. Kada razine hormona nisu u ravnoteži, osoba je sklonija razvijanju mnogih bolesti pa i Alzheimerovoj bolesti.

D - dijabetes

Loše regulacije šećera u krvi oštećuju krvne žile u cijelom tijelu i mozgu, što dovodi do kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove bolesti, vaskularne demencije, moždanog udara, hipertenzije i još mnogo toga. Istraživanje u časopisu Neurology pokazuje da je prekomjerna tjelesna masa ili pretilost u srednjim godinama također povezane s demencijom kasnije u životu.

S - spavanje

Poznato je da su problemi sa spavanjem, poput nesanice i apneje povezani s većim rizikom od lošeg pamćenja i demencije. Studija iz 2021. pokazala je da ljudi u 50-im i 60-ima koji noću spavaju manje od šest sati, imaju veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti demenciju.

Strategije za smanjenje rizika od demencije

Unatoč gore navedenim rizicima, na njihovo smanjenje možete djelovati na sljedeće načine:

1. Vježbajte 30 minuta dnevno, jedite namirnice i začine koji potiču protok krvi kao što su cikla i kajenska paprika te uzimajte dodatke prehrani kao što je ginko biloba.
2. Pazite na krvni tlak.
3. Nastojte učiti nove informacije, bez obzira na godine. Naravno, rješavanje križaljka je uvijek plus.
4. Za smanjenje upale slijedite principe mediteranske prehrane, povećajte unos prehrambenih omega-3 masnih kiselina s masnom ribom i uzimajte dodatke prehrani kao što su riblje ulje, probiotici i kurkumin.
5. Za izbjegavanje neželjenih trauma glave nosite kacigu kada vozite bicikl ili skijate, suzdržite se od kontaktnih sportova, vežite se sigurnosnim pojasom i držite se za rukohvate kada se spuštate niz stepenice.
6. Izbjegavajte izlaganje toksinima, pijte više vode, jedite hranu koja je čim manje tretirana i jedite vlakna, prestanite pušiti i ograničite unos alkohola.
7. Povećajte unos vitamina D.
8. Meditirajte svaki dan.
9. Smanjite šećer i budite oprezni u unosu kalorija.
10. Pokušajte spavati osam sati i razvijte noćnu rutinu koja potiče opuštanje.
11. Ako je potrebno, potražite pomoć stručnjaka.