Neka vam naš vodič pomogne naučiti djecu igrati se kako smo to nekad mi činili.
 Foto: iStock
Zaboravljene igre

Znaju li se naša djeca uopće igrati

Današnja djeca, pokazuju mnoga istraživanja, previše vremena provode sjedeći, ispred TV-a i elektroničkih naprava, a premalo se kreću, što se odražava na njihovo zdravlje. Treba ih poticati na vježbanje, pravilno disanje i što više boravka u igri na otvorenom.

Djeca koja imaju pristup pametnim telefonima, tabletima ili kompjutorskim igrama u svojim sobama spavaju pola sata manje od vršnjaka koji to nemaju, pokazalo je posljednje istraživanje u korištenju gadgeta među djecom objavljeno u časopisu Pediatrics.
To je samo jedan u nizu podataka koji svjedoči da djeca previše vremena provode ispred ekrana (televizijskih, kompjutorskih, mobitela), a premalo u igri na otvorenom. Jedno od najvećih istraživanja provedenih na tu temu jest jedna studija koja je uključila više od šest tisuća roditelja iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Češke, Australije, Brazila, Kanade i Novog Zelanda. Istraživanje je ispitivalo vještine korištenja raznih "spravica" te vještine koje su potrebne za djetetov pravilan razvoj.

Ne znaju ni cipele vezati

Rezultati su bili porazni za razvojne vještine. Ispostavilo se da djeca između 8 i 10 godina najviše vremena provode na mobitelima i tabletima, gotovo 10 sati dnevno, čak više od onih između 14 i 16 godina, koji dnevno na gadgetima provode gotovo pola sata manje, a u istraživanju njih 59% izjavilo je da se zna služiti tabletom, mobitelom (57%), no 40% ne zna voziti bicikl, 43% ne zna dobro čitati, 47% ne zna vezati vezice na cipelama, 48% ne zna plivati, a 51% djece te dobi ne zna na sat.

Sati ispred elektroničkih ekrana, u pasivnom položaju, kao što se i moglo pretpostaviti, utječu na razvoj spretnosti kod djece. Jedno drugo istraživanje pokazalo je da čak i ako ne gledaju u ekrane, devet puta više zaostaju u razvoju ako ne izlaze van na igru od vršnjaka koji preferiraju igranje na igralištima, dvorištima, s loptom, biciklom i razne druge igre na otvorenom.

Ne razvijaju koordinaciju

Djeca koja najviše vremena provode u kući imaju slabije razvijenu koordinaciju, komplicirani su im i najjednostavniji sportovi, imaju nedovoljno razvijene mišiće, nisu izdržljiva, uglavnom nemaju zdravu tjelesnu masu, a kako postaju starija, pasivan i sjedilački način života ima utjecaj na to da radije gledaju televiziju nego čitaju knjige, ne žele pisati domaće zadaće, nije im zanimljivo igranje s prijateljima, nego SMS i Facebook, a provođenje zajedničkog vremena s obitelji samo je obaveza koju nerado izvršavaju. Naravno, televizija u umjerenim količinama ne mora biti apsolutno loša.

Djeca kroz crtiće i glazbene videe mogu mnogo naučiti, ali je važno pri tome odabirati sadržaj primjeren djetetovoj dobi i uvesti pravila korištenja, a ono mora uvijek biti pod nadzorom. No, utjecaj televizije i drugih gadgeta sve se više povezuje s rizičnim faktorom za razvoj debljine, kasnije i dijabetesa tipa 2, problema s kralježnicom, općenito s držanjem, neredovitim snom i ometanjem koncentracije.

Foto: iStock
Sjetite li se i vi ponekad svojeg djetinjstva, vremena kada su vam za igru trebali samo prijatelji, a ponekad čak ni oni... Priuštite tu sreću i uspomenu i svojoj djeci.

Zaista, tužno je

- Kao dio generacije koja je nerijetko bila u kazni jer se nakon škole zaigrala u gumi-gumiju, tužno je vidjeti današnju djecu koja sjede jedno do drugoga na klupama u parkićima i pogrbljena tipkaju po mobitelima. Daleko od toga, današnji nas mališani zadivljuju na mnogo načina, a vještinama i sposobnostima koje su usko povezane s novim tehnologijama često nas ostavljaju bez teksta. Kao da su "napredniji" od prijašnjih generacija. No, iako tehnologijom već u prvim godinama života barataju često i bolje od roditelja, njihovo je tijelo palo u drugi plan. Sve manje skaču, trče, penju se po ogradama, penjalicama i drveću, a sve više borave u sjedećem položaju. Kako dijete raste, sve se više uklapa u današnji nezdrav, no uobičajen način života - okruženi su raznim tehnološkim pomagalima - od računala, televizije do mobitela, što ih potiče da trup i vrat guraju naprijed, a to vodi do iskrivljenja vratne kralježnice. Mogu li današnja djeca stajati na jednoj nozi dulje od 15 sekundi, znaju li kako se pravilno držati, kako čučnuti, kako sjediti? - kaže Ana-Marija Jagodić Rukavina, magistra kineziologije i voditeljica PBS Centra sportske izvrsnosti, institucije u kojoj se, među ostalim, obavlja i funkcionalna tjelovježba za optimalnu formu i zdravlje svih dobnih skupina.

Učenje pravilnog disanja

Kako bi upozorili na štetne posljedice sjedilačkog, pasivnog načina života, organiziraju predavanja za djecu i nastavnike u osnovnim školama. Jedno takvo predavanje nedavno je održano u zagrebačkoj Osnovnoj školi Ivana Gundulića, i to o brizi o tijelu. Učenicima od prvog do četvrtog razreda poručeno je osnovno, a to je da je našem tijelu pokret hrana. Kroz interakciju i pokazne vježbe te mini testiranja mališana djeca su poučena kako pravilno sjediti u školi, kako se držati i zašto treba vježbati.
Disanje kao unutarnji pokret jako je važan, za sve. Disanjem svaka stanica dobiva kisik. Disanjem će pravilno funkcionirati i dijafragma, a time i svi unutarnji organi. Potrebno je zato obratiti pozornost na disanje i poučiti djecu da što češće pravilno dišu: udahnuti na nos, brojeći do sedam-osam te potom izdahnuti na usta, isto tako brojeći do sedam ili osam.

A što je sa sjedenjem?

Budući i da djeca mnogo vremena provode u školskim klupama, način na koji sjede važan je za zdravlje kralježnice i cijelog sustava za kretanje. Zato je osobito važno paziti na pravilan položaj sjedenja. Djeca bi trebala sjediti uspravno, najprikladniji bi bio stolac čiji naslon svojim oblikom blago prati prirodnu zakrivljenost kralježnice. Trebao bi biti dovoljno visok i dovoljno širok da može podržavati cijelu širinu leđa, a sjedalo dovoljno duboko da podržava cijelu duljinu bedara. Stopala su čvrsto na podu, bedra su vodoravna, a potkoljenice okomite u odnosu na pod. Ramena su spuštena, a držanje uspravno.
Djecu treba poticati na vježbanje. Lagane vježbe istezanja pomoći će školskoj djeci koja mnogo vremena provode u sjedećem položaju.

Evo nekih vježbi na koje možete potaknuti djecu:

1. Kruženje glavom: kada glava ide naprijed, potpuno je opuštena kako bi se istegnuo stražnji dio vrata, a kada se podiže prema gore, lagano se zabacuje prema natrag, ne naglo kako se ne bi oštetili nastavci vratnih kralježaka. Lagano se kruži pet puta u jednu stranu, pa pet puta u drugu.

2. Praktična i jednostavna vježba je i kruženje ramenima: rade se što veći krugovi s oba ramena istovremeno, ponoviti deset puta s obje strane. Na isti način moguće je relaksirati laktove i šake. Rade se veliki krugovi podlakticama u zglobu lakta i istovremeno rotiraju zglobovi šake na obje ruke istovremeno. Ponoviti deset puta.

3. Otklon u stranu: sjesti s uspravnim leđima, ruke staviti na potiljak i raditi otklon u stranu. Vježbu ponavljati pet puta u obje strane naizmjenično.

Sve su to vježbe za istezanje mišića vrata, ramena ruku i trbušnih mišića koje pomažu djeci da se razgibaju. Važno ih je poticati na pravilno disanje, jer ako vježbe ne izvode pravilno, nema dobrog učinka.
- Uključeni smo i u program Petica, to je program razvijanja i poticanja pet zdravih navika - ne preskačem doručak, jedem voće i povrće, pijem vodu, vježbam i dobro se naspavam. Tijekom produženog boravka imamo i malu sportsku školu koja je iznimno posjećena, a naša učiteljica Anita Letica je uz Tereziju Ružicu Dinter i Dianu Atanasov Piljek napisala i knjigu Dječje igre na otvorenom, u kojoj se nalazi više od 50 igara i brojalica za djecu predškolske i školske dobi - kaže Višnja Reljić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića.

Prema službenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, za postizanje zdravstvenih dobrobiti djeca i adolescenti između pet i sedamnaest godina trebali bi se uključiti u umjereno do visoko intenzivne tjelesne aktivnosti najmanje 60 minuta dnevno te vježbe za jačanje mišićno-koštanog sustava najmanje tri puta tjedno. Sve se to može postići poticanjem djece da se igraju na otvorenom: da trče, voze bicikl, rolaju, igraju se na igralištima, u parkovima, plivaju, penju se po drveću...



Brojke ne lažu

  • 10% djece mlađe od 4 godine svakodnevno koristi tablet
  • 3 sata dnevno provede dijete mlađe od 3 godine ispred TV-a
  • 2 sata dnevno provede dijete mlađe od 3 godine u igri na otvorenom
  • 6 uređaja s pristupom internetu imaju u svom domu djeca u Hrvatskoj od 11 do 19 godina
  • 67% tvrdi da im je internet uvijek dostupan
  • 1680 minuta prosječno dijete provede ispred TV-a tjedno
  • 38,5 minuta prosječno dijete provede u suvislom razgovoru s roditeljima tjedno

Foto: iStock
Puštanje zmaja samo je jedna od zanimljivih igara na otvorenom. Što je još bolje ne morate ga kupovati već ga možete napraviti sa svojim djetetom.

Naučite ih i vi

11 popularnih igara na otvorenom


Preskakanje užeta

Dijete se može igrati samo ili u društvu. Važno je namjestiti dužinu užeta tako da, kada dijete stane na sredinu konopca, ručke (krajeve) može podići do pazuha. Ako je uže predugo, može se skratiti tako da se omota oko šake. Preskakati se može trčeći, skačući, s obje noge zajedno ili naizmjenično, s poskocima između okreta, naprijed, natrag…

Frizbi

Ova je igra idealna za igranje na travi. Prilikom bacanja frizbi se drži tako da palac ruke bude na gornjem, a ostali prsti na donjem dijelu diska. Ruka je savijena u laktu, u razini ramena, a frizbi blago nagnut prema gore.

Hula-hop

Obruč se može vrtjeti oko struka, oko kukova, oko ruke, čak i oko noge. Tehnika hula-hopa nije teška, no lakše ju je naučiti ako nekoga gledate kako vrti. Idealna je za zajedničku igru.

Gumi-gumi

Nekada iznimno popularna igra s elastičnom trakom koju su rado igrale i djevojčice i dječaci. Igra gumi-gumi traži dosta skokova i preciznosti da se pogodi ograničen prostor, ali odlično razgibava i jača zglobove i okretnost.

Puštanje zmajeva

Važno je ne puštati zmaja ako ne puše dovoljno jer ćete se istrčati do iznemoglosti, a zmaja nećete uspjeti podići. Zaobilazite drveće u širokom luku. Zmaja možete lako napraviti i kod kuće, a može se kupiti i u trgovinama.

Školica

Komad krede i asfalt sve je što je potrebno za ovu igru. Nacrta se jedan kvadrat pa iznad dva, opet jedan, pa dva i tako redom koliko želite. Kad se nacrta, upišu se brojevi u svako polje redom, od 1 naviše. Dijete uzme kamenčić (može i kreda), stojeći na startu baca kamenčić u polje broj 1, skače do njega, uzima kamenčić i vraća se na početak. Dijete skače na jednoj nozi, a ako spusti drugu nogu, pogodi polje koje nije na redu ili stane na nacrtani okvir, kreće ispočetka.

Lanac-lovica

Jedno dijete započinje igru tako što hvata ostalu djecu koja trče slobodno. Kada nekog uhvati, ostaje spojen s njim, i držeći se za ruke, hvataju ostale. Koga uhvate, prime za ruku i hvataju drugu djecu. Igra traje dok posljednje dijete ne ostane na slobodi, a ono postaje prva karika sljedećeg kruga.

Skrivača

Kada se skupi društvo za igru, dogovori se tko će prvi žmiriti i izabere se mjesto na kojem se žmiri. Taj broji do dogovorenog broja, ostali trče i traže mjesto gdje će se sakriti. Kada završi brojanje, onaj koji žmiri vikne: "Krećem!", otvori oči i počne tražiti ostale. Cilj je da ostali dođu do mjesta žmirenja prije onog koji je žmirio i tako se "spase".

Ledeni - lovice

Jedan igrač hvata ostale. Kad nekog dotakne, kaže "Zaleđen!" i taj se "ukopa"na mjestu dok Ledeni nastavlja juriti dalje. Igrači koji su još nedodirnuti mogu dodirom odlediti one koji su zaleđeni. Pobjednik je onaj tko je sve zaledio.

Potezanje konopa

Dugačko uže sa svake strane vuče po jedno ili više djece. Tko povuče na svoju stranu, pobjeđuje. Moguće je povlačiti konopac i tako da dvoje djece na suprotnim stranama stoji na plastičnom sanduku i tako povlače uže jer pri tome trebaju, osim snage, i držati ravnotežu da ne padnu na pod.

Šareno kuglanje

Plastične boce napunite vodom te je obojite vodenim bojama u razne nijanse. Neka šarene boce budu boće pa ih rušite loptom.

Linker
22. studeni 2024 08:41