Zašto prevelika koncentracija dopamina može biti štetna i kako prepoznati problem?

Živimo u svijetu u kojem smo 24/7 ‘‘priključeni‘‘ na pametne uređaje bez kojih više ne možemo ni zamisliti život, i s beskrajnim količinama svakakvog sadržaja za konzumiranje. Sve se te informacije ‘‘natječu‘‘ za našu pozornost.

Kada ste zadnji put proveli vrijeme sami sa svojim mislima, odnosno bez telefona, televizije, videoigre ili glazbe? Jeste li se ikada zapitali zašto vam je ponekad tako teško prestati igrati videoigru, prestati provoditi vrijeme na TikToku ili Instagramu ili stati s jedenjem čipsa i/ili čokolade iako se već osjećamo sito, a znamo da bismo se trebali zaustaviti?

Kome poklanjate jako vrijednu valutu - svoju pažnju?

Jedna od široko poznatih i istraživanih uloga dopamina upravo je ona koju ima u sustavu nagrade. Sustav nagrade čini skupina moždanih struktura sa snažno zastupljenom aktivnošću dopamina. Primjerice, kada vježbate, dobijete dobru ocjenu ili vas šef pohvali, kada vaš omiljeni sportski tim pobijedi u posljednjim sekundama utakmice, dolazi do otpuštanja dopamina i aktivacije moždanih struktura koje čine sustav nagrade.

Jeste li znali da se ovisnikom ne postaje samo pušenjem, konzumacijom alkohola i droga, već i korištenjem interneta-– ovisnosti modernog doba? Čini mi se da je danas upravo "drogiranje" dopaminom na različite načine postalo jedna od najlegalnijih "droga", naravno, osim "bijele smrti", tj. šećera.

Jedan od tih načina su i pametni uređaji, odnosno telefoni. Znate i sami - kada počnete skrolati, teško je zaustaviti se jer je sve savršeno osmišljeno kako bi vas zadržalo. Na desetke tisuća inženjera radi na tome da se što duže zadržite na tim uređajima jer je njima najvrjedniji KPI, odnosno valuta - vaša pažnja. Bez obzira na to je li riječ o šećeru ili društvenim mrežama, odgovor u našem mozgu isti je: proizvodi se neurokemikalija za "dobar osjećaj" - dopamin, koji donosi osjećaje zadovoljstva i motivacije. Možda je čak važniji za motivaciju nego za stvarni užitak. I da, udar dopamina donosi privremeno zadovoljstvo, baš poput droge, no zatim ga brzo prati bol ili pad, kako bismo ostali motivirani. Ova balansirajuća klackalica zadovoljstva i boli ne traje dugo, a prati je osjećaj nelagode, tako da se naš mozak prilagođava i, na kraju, trebamo sve više i više samo da bismo se osjećali "normalno" ili da ne bismo osjećali bol. To se naziva "stanje manjka dopamina", a taj ciklus, koji nas u to stanje vodi, može dovesti do depresije, tjeskobe, razdražljivosti i nesanice.

Dobar osjećaj

Upravo naše dobro raspoloženje, osjećaj sreće, i kvalitetan san, možemo zahvaliti dovoljnim razinama dopamina u našem organizmu. Neki ga zovu hormon sreće. Radi se o jednom od glavnih neuroprijenosnik u mozgu koji ima brojne uloge, a najočitija je dobar osjećaj kroz nekoliko različitih elemenata i reakcija. Mnogi ljudi ne znaju da pretjerana aktivacija dopamin igra veliku ulogu u već spomenutom razvoju ovisnosti. Znanstveno je dokazano da sredstva ovisnosti, poput nikotina u cigaretnom dimu ili kokaina, potiču lučenje dopamina i aktiviraju sustav nagrade. Količina dopamina otpuštena prilikom uporabe sredstava ovisnosti puno je veća, nego količina dopamina koja se otpusti prilikom uobičajenih, zdravih aktivnosti, poput vježbanja. To u konačnici promovira zanemarivanje uobičajenih, zdravih aktivnosti i ponavljanje ovisničkog ponašanja.

Bolesti povezane s disbalansom dopaminskog sustava

Povećanjem dopamina istovremeno se smanjuje u mozgu razina hormona serotonina što povezuje ovisnička ponašanja sa sniženim raspoloženjem. Također je znanstveno dokazano da primanje lajkova na društvenim mrežama također aktivira sustav nagrade, zbog čega je lako zaključiti zašto nam se ponekad teško odvojiti od društvenih mreža.

Naravno da neće svatko od nas razviti ovisnost o primjerice hrani, društvenim mrežama ili videoigrama. Dopamin i sustav nagrade samo čine bazu, koja uz brojne druge čimbenike, može dovesti do razvoja ovisničkog ponašanja. Budući da je dopamin uključen u brojne funkcije našeg organizma, znanstveno je dokazano da su disbalansi i poremećaji funkcije dopaminergičkog sustava, povezani s razvojem ADHD-a, depresije, Parkinsonove bolesti, bipolarnog poremećaja, shizofrenije, i brojnih drugih bolesti.

Kako izaći iz začaranog kruga ovisnosti?

Stoga će pravilna i zdrava prehrana, svakodnevna fizička aktivnost, boravak u prirodi, i ono najvažnije - redoviti i zdrav san i naravno, umjerenost u konzumiranju sadržaja koji dovode do snažnog otpuštanja dopamina, poput videoigara ili društvenih mreža, pomoći u prirodnom održavanju normalnih razina dopamina i drugih neuroprijenosnika u mozgu koji su neophodni za naše zdravlje, i imati pozitivan učinak na naše mentalno zdravlje.

Ako ste se prepoznali kao rob (ovisnik) prekomjerne konzumacije sadržaja na pametnim uređajima, onda je vrijeme za buđenje, odnosno da nešto poduzmete po tom pitanju tako da počnete raditi na promjeni svojih navika kada je u pitanju korištenje telefona i interneta. Evo na koji način:

• Osvijestiti beskorisna ponašanja stječući uvid u to kako su neka vaša određena ponašanja postala beskorisna i dugoročno štetna po vaše zdravlje.

• Razgraničite vrijeme kada će vam aktivnosti na društvenim mrežama biti zabranjene, umjesto cijelog dana.

• Zadajte si vrijeme kada se možete nagraditi odnosno odrediti razdoblje u danu kada se možete prepustiti aktivnosti koja vas vesele - npr. možete odlučiti da ćete svake večeri, kada dođete kući s posla, provesti 30 minuta na društvenim mrežama.

• Strogo si ograničite pristup vašem telefonu ili računalu.

• Pronađite alternativnu aktivnost u kojoj uživate kako biste ostali zaokupljeni, poput kuhanja, šetnje, odlaska u prirodu, igranja s djecom ili kućnim ljubimcem, trčanja, ili čitanja knjige.

• Aktivirajte unutarnjeg promatrača odnosno dok se trudite da izbjegnete podražaj, obratite pozornost na to kada osjetite poriv za brzim dopaminom. Vježbajte to i promatrajte kako želja za korištenjem toga dolazi i odlazi bez uključivanja u to.

• Pokušajte pronaći balans jer nije poanta da se totalno isključite i budete offline, nego o pronalaženju prave ravnoteže. Iako je sjajno povezivati ​​se i komunicirati s drugima na internetu, manje je korisno provoditi desetke sati dnevno na društvenim medijima.

• Vodite više računa o tome kako provodite svoje dragocjeno vrijeme, jer ste Vi taj koji bi trebali svjesno kontrolirati koliko ćete vremena potrošiti na te aktivnosti, a ne obrnuto.

Na kraju se zapitajte:

• Kako sve to moje dragocjeno vrijeme koje provodim na telefonu na suptilan način utječe na moju sposobnost da budem dobar partner, roditelj, ili prijatelj?

Sigurno da postoji cijena za to. Cijena koju možda isprva ne prepoznajete u cijelosti jer ju je teško vidjeti budući da ste podešeni na autopilot. Bolje spriječiti nego liječiti, zar ne?

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje