Tko je osoba kojoj biste danas pustili da vam nenajavljeno pozvoni na vrata?

Sjećate li se vremena kad su susjedi non-stop bili kod vas? Kad bi netko banuo u bilo koje doba i bilo je sasvim normalno da prijatelj navrati bez najave. Pozvonio bi na vrata, popili biste kavu, ispričali se o svemu i ničemu, možda zajedno ogulili krumpire za ručak ili slušali neke pjesme na radiju. Danas, u vrijeme kada se i kava često dogovara tjednima unaprijed, a većina komunikacije odvija se preko poruka, takva prijateljstva postala su gotovo luksuz.

‘Doorbell friend‘ prijatelj koji može jednostavno pozvoniti na vaša vrata, bez službenog poziva, bez posebnog razloga i bez osjećaja da nekome smeta

Stock Rocket/SHUTTERSTOCK

‘Doorbell friend‘

Upravo zato posljednjih mjeseci društvenim mrežama širi se izraz ‘doorbell friend‘ - prijatelj koji može jednostavno pozvoniti na vaša vrata, bez službenog poziva, bez posebnog razloga i bez osjećaja da nekome smeta. Psiholozi kažu da iza tog simpatičnog naziva stoji mnogo više od nostalgije. Riječ je o odnosima koji mogu imati vrlo stvaran pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Psihologinja Nicole Andreoli, autorica knjige ‘Mindfulness and the ADHD Parent‘, objašnjava kako prijatelj koji može pozvoniti na vrata nije definiran time koliko se često čujete, nego koliko se sigurno osjećate jedno uz drugo.

To su prijatelji koji neće poslati poruku: ‘Moramo se uskoro naći‘, nego će jednostavno reći: ‘U blizini sam pa ću navratiti na deset minuta.‘ Takvi odnosi ne traže savršeno isplanirano druženje, uredan stan ni domaćina koji će pripremiti kolače. Dovoljno je sjesti na kauč, razgovarati ili čak zajedno šutjeti.

Obiteljska terapeutkinja Tovah Means kaže da su upravo takvi odnosi znak dubokog povjerenja.

- To su prijatelji pred kojima ne morate glumiti da vam je sve pod kontrolom. Ne morate skrivati nered u stanu, biti dobro raspoloženi ili zabavljati gosta. Možete jednostavno biti ono što jeste - objašnjava.

Takva bliskost, dodaje, ne nastaje preko noći. Ona se gradi godinama, kroz međusobno povjerenje, podršku i osjećaj da će druga osoba biti tu kada je najpotrebnije.

Nije slučajno da upravo takva prijateljstva gledamo u gotovo svim omiljenim televizijskim serijama. Prisjetite se Prijatelja, gdje Monica nikada nije zaključavala vrata, a ostatak ekipe ulazio je gotovo kao u vlastiti stan. Sličnu dinamiku imali su likovi u serijama Seinfeld, Puna kuća, Teorija velikog praska, Nova cura ili Shrinking. I u seriji Sex Education prijatelji spontano ulaze jedni drugima u domove, pružaju podršku bez velikih riječi i dijele svakodnevicu.

Možda upravo zato toliko volimo gledati takve odnose - podsjećaju nas na nešto što nam sve više nedostaje.

Ekrani ne mogu zamijeniti fizičku bliskost

No, današnji način života promijenio je način na koji gradimo prijateljstva.

Andreoli smatra da je ‘prijatelja koji može pozvoniti na vrata‘ u velikoj mjeri zamijenio ‘FaceTime prijatelj‘ - osoba koju nazovemo dok kuhamo ručak, slažemo rublje ili šećemo psa. Takva prijateljstva također mogu biti vrlo bliska, ali se sve češće odvijaju preko ekrana umjesto u zajedničkom prostoru. Ipak, mnogi osjećaju da digitalna povezanost nije uvijek dovoljna.

Psiholozi upozoravaju da dugotrajna društvena izolacija nije samo emocionalni problem. Istraživanja pokazuju da njezin utjecaj na zdravlje može biti usporediv s pušenjem 15 cigareta dnevno. Upravo zato kvalitetni prijateljski odnosi predstavljaju jedan od najvažnijih zaštitnih čimbenika za mentalno zdravlje. Postoji i zanimljivo objašnjenje zašto nam bliski ljudi doslovno olakšavaju život. Prema teoriji privrženosti, ljudi prirodno traže odnose u kojima osjećaju sigurnost i prihvaćenost. Druga teorija, poznata kao Social Baseline Theory, kaže da naš mozak zahtjevne situacije procjenjuje manje stresnima kada znamo da imamo podršku drugih ljudi. Drugim riječima, isti problem izgleda manji kada znamo da ga ne moramo nositi sami. Takvi odnosi smanjuju i osjećaj usamljenosti.

- Prava pripadnost znači da možete biti potpuno svoji. Kada imamo takav osjećaj prihvaćenosti, smanjuje se i rizik od depresije - kaže terapeutkinja Means.

Posebno je zanimljivo da prijateljstva mogu djelovati i na naš živčani sustav. Kada smo uz osobu kojoj vjerujemo, tijelo prestaje biti u stanju stalne pripravnosti. Razina stresa se smanjuje, lakše se opuštamo, a organizam izlazi iz obrambenog načina rada. To je posebno važno za osobe koje su tijekom života prošle traumatična iskustva ili dulje razdoblje kroničnog stresa.

Naravno, nisu sva bliska prijateljstva automatski zdrava. Ako odnos uključuje stalnu kritiku, emocionalnu nepredvidivost ili osjećaj da morate paziti na svaku riječ, tada prijateljstvo može imati upravo suprotan učinak i dodatno opterećivati živčani sustav. Pravi ‘doorbell prijatelj‘ je osoba uz koju ne morate biti savršeni.

Susjedi

Može li se takvo prijateljstvo stvoriti ako ga trenutačno nemate? Psiholozi vjeruju da može, ali ne preko noći.

Umjesto velikih planova, preporučuju male, spontane susrete. Pozovite prijatelja na kavu bez posebnog povoda. Ponudite zajedničku šetnju, odlazak u trgovinu ili jednostavno druženje bez unaprijed isplaniranog programa. Upravo takvi obični trenuci postupno stvaraju osjećaj bliskosti.

Stručnjaci također savjetuju da ne zanemarimo ljude koji žive u našem susjedstvu. Prijateljstva s prvim susjedima nekada su bila sasvim uobičajena, a upravo fizička blizina olakšava spontane susrete koji danas mnogima nedostaju. Naravno, pritom uvijek treba poštovati tuđe granice i privatnost. Bliskost ne znači nametanje, nego osjećaj da su vrata otvorena kada ih netko doista treba. Možda upravo zato izraz ‘prijatelj koji može pozvoniti na vrata‘ danas izaziva toliko emocija. Ne zato što nam nedostaje još jedna osoba na popisu kontakata, nego zato što svi pomalo čeznemo za odnosima u kojima nije potrebno ništa organizirati, uljepšavati ili glumiti.