Postoji nešto gotovo čarobno u trenutku kada pustimo playlistu koju kao da je netko slagao baš za nas. Ili kad se iznenada pojavi pjesma koju nismo čuli godinama i u trenu nas vrati u neko drugo vrijeme, neko drugo raspoloženje. Taj blagi trnci uzbuđenja koji osjećamo nije slučajan – glazba je duboko upisana u ljudsko iskustvo. Sada nova znanstvena istraživanja sve jasnije pokazuju da njezina moć nadilazi emocije i užitak te seže sve do zdravlja mozga.
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry, redovito slušanje glazbe povezano je sa čak 39 posto manjim rizikom od razvoja demencije. Istraživači su analizirali podatke više od 10 tisuća starijih osoba i proučavali kako različite glazbene aktivnosti – od sviranja instrumenata do povremenog ili redovitog slušanja glazbe – utječu na kognitivne funkcije tijekom starenja.
Iznenađujući rezultati
Najveću korist, naime, nije imala skupina koja je svirala instrumente ili se profesionalno bavila glazbom, već oni koji su jednostavno redovito slušali glazbu. U usporedbi s osobama koje su glazbu slušale rijetko ili gotovo nikad, redoviti slušatelji imali su 39 posto manju vjerojatnost razvoja demencije. Osim toga, kod njih je zabilježeno 17 posto niže pojavljivanje kognitivnih oštećenja, odnosno izraženijeg pada pamćenja i razmišljanja koji nadilazi “normalno starenje“, ali još ne onemogućuje svakodnevno funkcioniranje. I ukupni kognitivni rezultati, uključujući epizodičko pamćenje – sposobnost prisjećanja svakodnevnih događaja, razgovora ili obaveza – bili su značajno bolji.
Drugim riječima, glazba nije bila povezana samo s boljim raspoloženjem, već s mjerljivom zaštitom mozga. Ovi rezultati nadovezuju se na ranija istraživanja koja su već pokazala da glazba ima snažan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje. Slušanje glazbe dokazano smanjuje razinu hormona stresa, ublažava tjeskobu i poboljšava kvalitetu sna – čimbenike koji su izravno povezani s dugoročnom kognitivnom otpornošću. Manje studije dodatno povezuju glazbu s boljom koncentracijom i pamćenjem, osobito kada slušamo poznate melodije ili instrumentalnu glazbu. Upravo poznate pjesme snažno aktiviraju centre za pamćenje u mozgu i pomažu u stvaranju čvrstih neuronskih veza.
Zanimljivo je i to da glazba u kombinaciji s pokretom ima još snažniji učinak. Ritmična glazba može poboljšati koordinaciju, hod i motoričko tempiranje, zbog čega se često koristi u fizikalnoj rehabilitaciji. Taj spoj mentalne i tjelesne aktivacije dodatno može pojačati zaštitni učinak glazbe na mozak.
Jedan od razloga zašto je glazba toliko moćna leži u činjenici da istovremeno aktivira gotovo sve dijelove mozga – emocije, pamćenje, pažnju i motoričke centre. Takva sveobuhvatna stimulacija potiče tzv. neuronsku fleksibilnost, sposobnost mozga da se prilagođava i reorganizira tijekom vremena, što je temelj zdravog starenja. Kao i tijelu, i mozgu je potrebna redovita „vježba“ kako bi ostao vitalan.
Rituali ispunjeni glazbom
Posebno ohrabruje činjenica da se u ovom istraživanju radilo isključivo o slušanju glazbe. Nema potrebe za satovima glazbene škole, skupim instrumentima ili odlascima u koncertne dvorane. Dovoljna je dobra playlista i malo pažnje prema vlastitim navikama. Najveću korist imali su oni koji su glazbu učinili dijelom svakodnevice – slušali je tijekom jutarnjih rituala, kuhanja, vožnje ili šetnje.
Stručnjaci savjetuju i umjerenost u glasnoći jer dugotrajno izlaganje glasnoj glazbi može oštetiti sluh. Idealno bi bilo da tijekom slušanja glazbe možete normalno razgovarati bez podizanja glasa. Dodatni poticaj mozgu donosi i aktivno sudjelovanje - pjevušenje, tapkanje ritma ili plesanje uključuju osjetilno-motoričke sustave i dodatno pojačavaju učinak.
Naravno, glazba nije čudotvorno rješenje. Najbolje djeluje kao dio šire lepeze zdravih navika koje uključuju kvalitetan san, društvenu povezanost, redovito kretanje, uravnoteženu prehranu i mentalnu stimulaciju. No, ideja da nešto tako jednostavno i ugodno kao omiljena pjesma može pridonijeti zdravlju mozga djeluje umirujuće i motivirajuće.
Iako ovo istraživanje ne dokazuje da glazba izravno sprječava demenciju, podupire činjenicu da male, dosljedne navike mogu imati velik utjecaj na kvalitetu života kako starimo. A ako pritom još i uživamo, tim bolje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....