Nepredvidive promjene koje preuzimaju kontrolu: Kako prepoznati i upravljati emocionalnom labilnošću

Marko, 41-godišnji menadžer, svakodnevno prolazi kroz nagle promjene raspoloženja. Na poslu je ponekad euforičan i prepun energije, no već u sljedećem trenutku postaje razdražljiv ili bijesan zbog naizgled sitnih provokacija. Njegove kolege nikad nisu sigurni kako će reagirati, dok kod kuće njegova obitelj pati zbog nepredvidivih ispada ljutnje i plača. Ovakvi intenzivni emocionalni odgovori mogu biti znak emocionalne labilnosti. Možda ste se i vi prepoznali?

Ana, 38-godišnja majka dvoje djece, svakodnevno balansira između zahtjevnog posla i obiteljskih obaveza. Kada nakon napornog radnog dana dođe kući, često se osjeća iscrpljeno i preplavljeno. Svaka sitnica od neoprani tanjuri, dječja igračka na podu ili preglasno pričanje, lako ju izbaci iz takta. U tim trenucima, viče na svoju djecu, iako je svjesna da njezina reakcija nije primjerena situaciji. Nakon toga osjeća grižnju savjesti i obećava si da će sljedeći put biti smirenija, no iscrpljenost i stres ponovno preuzimaju kontrolu. Ovakve reakcije mogu biti znak emocionalne labilnosti povezane s kroničnim stresom i mentalnim opterećenjem.

Što je emocionalna labilnost?

Emocionalna labilnost označava izrazito brze, intenzivne i nepredvidive promjene emocija, koje su često neproporcionalne situaciji. Razlikuje se od uobičajenih promjena raspoloženja jer su reakcije pretjerane, a osoba ih ne može lako kontrolirati. Ovaj fenomen često se povezuje s mentalnim poremećajima, neurološkim bolestima te posljedicama trauma mozga.

Kako se manifestira emocionalna labilnost?

Osobe s emocionalnom labilnošću mogu iskusiti:

• Nekontrolirani plač ili smijeh,
• Iznenadne ispade bijesa,
• Brze promjene raspoloženja,
• Pretjerane emocionalne reakcije,
• Razdražljivost,
• Neprimjerene emocije (npr. smijanje u ozbiljnim ili tužnim situacijama).

Ovi simptomi mogu biti povezani s depresijom, anksioznošću, bipolarnim poremećajem, ADHD-om i graničnim poremećajem ličnosti, ali i ozbiljnijim stanjima tj. neurološkim bolestima poput moždanog udara, demencije i Parkinsonove bolesti.

Uzroci emocionalne labilnosti

1. Utjecaj ranog razvoja i obiteljskih odnosa

Djetinjstvo igra ključnu ulogu u oblikovanju emocionalne stabilnosti. Djeca koja odrastaju u nesigurnim uvjetima, s emocionalno nedostupnim ili nepredvidivim roditeljima, često razvijaju poteškoće u regulaciji emocija. Nedostatak sigurne privrženosti može dovesti do povećane osjetljivosti na stres i sklonosti naglim emocionalnim reakcijama u odrasloj dobi.

Uloga mozga i neurokemije

Regulacija emocija ovisi o nekoliko ključnih dijelova mozga, među kojima su limbički sustav, amigdala i prefrontalni korteks. Amigdala, centar za obradu emocija, kod emocionalno labilnih osoba može biti preaktivna, dok prefrontalni korteks, koji je zadužen za kontrolu impulsa, često pokazuje smanjenu aktivnost. Ove razlike mogu rezultirati slabijom sposobnošću obrade i regulacije emocionalnih reakcija.

Hormoni i neurotransmiteri

Neurotransmiteri poput serotonina, dopamina i norepinefrina imaju ključnu ulogu u održavanju emocionalne ravnoteže:

• Niske razine serotonina povezane su s depresijom, anksioznošću i impulzivnim ponašanjem.
• Disbalans dopamina može uzrokovati nagle promjene raspoloženja i povećanu impulzivnost.
• Povišena razina kortizola, hormona stresa, može dodatno pogoršati emocionalnu nestabilnost, osobito kod osoba izloženih dugotrajnom stresu.

Na primjer, osoba koja je pod konstantnim pritiskom na poslu može razviti povećanu razdražljivost i nagle emocionalne ispade zbog kronično povišenog kortizola i iscrpljenosti neurotransmiterskog sustava.

Kako emocionalna labilnost utječe na svakodnevni život?

Osobe s emocionalnom labilnošću mogu imati poteškoća u održavanju stabilnih odnosa, što često dovodi do konflikata u obitelji, s prijateljima i kolegama. Također, nagle promjene raspoloženja mogu narušiti radnu produktivnost, koncentraciju i donošenje odluka, čime se otežava profesionalni i akademski uspjeh. Osim toga, osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim emocijama može izazvati dodatni stres, anksioznost i smanjeno samopouzdanje.

Kako upravljati emocionalnom labilnošću?

Emocionalna labilnost može biti prolazna ili dugotrajna, ovisno o njezinom uzroku. Ako je posljedica stresa, može se poboljšati promjenom životnog stila. Ako je povezana s neurološkim ili mentalnim poremećajem, potrebno je stručno liječenje. Kako bi se utvrdio uzrok, korisno je obratiti se liječniku specijalisti (neurolog ili neuropsihijatar) koji može provesti dijagnostičku procjenu i predložiti odgovarajući tretman. Pokazalo se da su promjena životnog stila i mijenjanje loših navika korisni u upravljanju emocionalnom labilnošću. Podrška obitelji i prijatelja igra ključnu ulogu. Educiranje bliskih osoba o emocionalnoj labilnosti može im pomoći da pruže razumijevanje i podršku, umjesto da osobno doživljavaju reakcije voljene osobe.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako promjene raspoloženja značajno ometaju svakodnevni život, odnose i profesionalno funkcioniranje, važno je potražiti stručnu procjenu. Također, ako se osoba osjeća preplavljeno vlastitim emocijama i ne uspijeva ih regulirati sama, savjetovanje sa psihologom ili psihijatrom može biti ključan korak prema stabilnijem emocionalnom stanju. Pravilna dijagnoza i personalizirani tretman mogu značajno poboljšati kvalitetu života i omogućiti emocionalnu ravnotežu.

Rad na sebi - ključni korak prema stabilnosti

Iako određene promjene u načinu života mogu pomoći u ublažavanju simptoma, emocionalnu labilnost nije uvijek moguće regulirati samostalno. Rad na sebi kroz psihoterapiju može biti vrlo učinkovit način suočavanja s ovim stanjem jer pomaže razumjeti uzroke emocionalnih reakcija, razviti bolje strategije suočavanja te dugoročno postići veću emocionalnu stabilnost. Kroz rad s terapeutom, osoba može identificirati obrasce ponašanja koji pridonose emocionalnim ispadima, učiti tehnike samoregulacije te pronaći način kako bolje upravljati stresom i svakodnevnim izazovima.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje