Ledeni dani pune Traumatološku: prof. Sabalić otkriva što građani najviše lome

U protekla tri dana, otkada u Hrvatskoj pada snijeg i temperature su u debelim minusima, zagrebačka Klinika za traumatologiju ima 30 do 40 posto pacijenata na hitnom prijemu više nego obično, što znači da je njihovo medicinsko osoblje u tom vremenu obradilo oko 450 pacijenata od kojih se otprilike polovica ozlijedila pri padu na ledu. Brojke se, naravno, mijenjaju iz sata u sata, no na takve su situacije, kako kaže predstojnik Traumatološke, izv. prof. dr. sc. Srećko Sabalić, prim. dr. med., navikli.

Prijelomi kod padova na ledu mogu biti ozbiljniji, i često jesu, od prijeloma pri padu na neku drugu podlogu, zato što zbog poskliznuća tijelo dobiva na brzini i sila udara je puno veća. Među pacijentima koji nakon pada na ledu ovih dana završavaju na liječenju u Traumatološkoj najviše je onih s prijelomom ručnog zgloba, što je očekivano jer do takvog ozlijeđivanja dolazi pri dočekivanju.

- Po učestalosti slijede prijelomi gležnja, donjeg dijela potkoljenice, potom lakta, ramena i ključne kosti, tj. cijelog ramenog pojasa. Rjeđi su, ali i znatno opasniji, prijelomi kralježnice. Treba spomenuti i prijelome kuka koji su češći i opasniji kod starijih osoba i osoba koje imaju osteoporozu, no imali smo ovih dana i četiri ili pet mlađih osoba koje su slomile taj zglob. Kod starijih je u liječenju prijeloma kuka najčešće potrebna ugradnja proteze, dok je kod mlađih češće rješenje osteosinteza, odnosno spajanje dijelova kuka pričvršćivanjem implantata kako bi se omogućilo zarastanje i sačuvao kuk – rekao je izv. prof. Sabalić.

Klinika za traumatologiju ima 30 do 40 posto pacijenata na hitnom prijemu više nego obično

DAMJAN TADIĆ/CROPIX

Zahtjevno liječenje

Vremenska prognoza za sljedeće dane nije nam baš naklonjena – nakon blagog podizanja temperature slijedi ledena kiša, a onda još niže temperature od jutrošnjih. Upravo kiša koja se ledi na tlu stvara najtežu situaciju, upozorava predstojnik Sabalić i podsjeća na situacije otprije nekoliko godina kada su u sličnim vremenskim uvjetima na Hitnom prijemu Traume imali i po 200 pacijenata dnevno.

Najbolje je tada ne izlaziti iz kuće, a tko baš mora neka svakako obuje čvrstu obuću koja se što manje kliže u dodiru sa zaleđenom površinom, preporučuje naš sugovornik i upozorava kako ljudi općenito nisu dovoljno svjesni koliko prijelomi kostiju mogu biti ozbiljni i zahtjevni za liječenje. To podcrtava i podatak prema kojemu se kod deset do 15 posto prijeloma razviju komplikacije. Najčešće su to nezarastanje i upala kostiju, pogotovo kod složenih i otvorenih prijeloma.

Nakon namještanja kosti u pravilan položaj imoblizacija traje četiri do šest tjedana koliko treba da zacijeli kost, kaže fiziotereapeut Tomislav Međimorec

Vanesa Pandžić/CROPIX

Tjedni mirovanja i oporavljanja

Zapravo bi se moglo reći da i nema laganog prijeloma kosti, jer svaki zahtijeva više tjedana imobilizacije i nakon svakog je potrebna dugotrajna rehabilitacija. Kako teče oporavak, objasnio je na primjeru loma palčane kosti (ili radijusa) bacc. physioth. Tomislav Međimorec.

Prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu (fractura radii loco tipico) najčešći je prijelom podlaktice, posebno čest zimi kod padova na ledu i nema veze s godinama ozlijeđene osobe – događa se i kod djece i kod starijih i kod onih u naponu snage. Nakon namještanja kosti u pravilan položaj imoblizacija traje četiri do šest tjedana koliko treba da zacijeli kost. Prvih tjedan dana nosi se longeta, a ostalo vrijeme gips. Dok je ruka u gipsu, tijek oporavka ne smije se „požurivati”, mora se strogo mirovati, a mogu se samo malo razgibavati prsti, koliko je to moguće. S rehabilitacijom i fizikalnom terapijom treba započeti odmah nakon skidanja gipsa.

- Radi se na razgibavanju, vraćanju opsega pokreta i jačanju ruke uz vježbe i različite mobilizacijske tehnike koje provodi terapeut. Pacijent se polako vraća i uobičajenim aktivnostima, od laganijih prema zahtjevnijima – kaže fizioterapeut Međimorec i dodaje kako rehabilitacija kod ovog prijeloma nakon skidanja gipsa sigurno traje oko tri mjeseca.

Gotovo i jedina komplikacija koja se može razviti poslije prijeloma palčane kosti je Sudeckov sindrom. To je stanje kod kojeg zglob, iz još nepoznatih razloga, postaje nepokretan, a može se dogoditi na bilo kojem zglobu.

- Sudeckov sindrom je vrsta upalnog procesa. Zahvaćeni dio je potpuno ukočen i znoji se, a pokušaji razgibavanja su bolni. Najčešće se može razviti ako se gips ne postavi dobro, ako se kasni s rehabilitacijom i slično. Najučinkovitije će ga se spriječiti ako se odmah nakon skidanja gipsa počne s rehabilitacijom i fizikalnom terapijom – poručuje fizioterapeut Međimorec.