Imam problema s pamćenjem imena - je li ovo demencija? Što je normalno za tijelo i mozak kako starimo

Do prije deset godina ste s lakoćom mogli u hipu pripremiti obrok za sljedeći dan, prošetati psa, otići na jutarnji trening na bazenima, doći na posao i ostati fokusiranima tijekom svih osam sati, otići u kupovinu te, za kraj dana, bez obzira na vremenske uvjete otići na jedan dobar kardio trening ili tečaj osobnog rasta. U međuvremenu, tempo se usporio. Više si ne zadajete sulude ciljeve u jednom danu koji su u prošlosti bili sasvim normalni. Koliko biste u ovakvim trenucima spoznaje voljeli imati pouzdan vodič za starenje, utemeljen na dokazima? Biste li voljeli znati zašto se i kako tijelo i um mijenjaju u procesu starenja i kako se uopće prilagoditi tim razlikama?

Napredak u medicini

Starenje postupno mijenja ljude tijekom desetljeća. To je razdoblje, među ostalim, oblikovano ekonomskim i društvenim okolnostima pojedinaca, njihovim ponašanjem, okolinom kojom su okruženi i drugim čimbenicima.

- Predvidljive promjene se događaju, ali ne nužno u isto vrijeme ili u istom slijedu - rekla je liječnica Rosanne Leipzig s odjela za gerijatriju i palijativnu medicinu u New Yorku.

Ova je 72-godišnja doktorica napisala knjigu ‘Iskreno starenje: Insajderski vodič kroz drugu polovicu života‘ kroz koju je prenijela dva važna cilja; nadvladati sve negativne strane starenja i drugi, pomoći osobama shvatiti da postoje mnoge stvari koje mogu učiniti kako bi se prilagodili novim okolnostima u kojima su se našli.

Među mnogima koji kroz razne programe uvjeravaju da starije osobe mogu preokrenuti godine života, ova liječnica snažno zagovara da se poštuju činjenice.

- Mislim da je vrijeme da budemo iskreni sa svojim godinama i da na njih gledamo s divljenjem. Nisu svi imali priliku doživjeti duboku starost i imati dovoljno vremena za sve - rekla je.

Misleći na to, ova se je liječnica osvrnula na izvanredne napretke koji su se u medicini dogodili u proteklih nekoliko desetljeća i činjenicu kako se danas živi dulje.

Koja pitanja starije osobe najčešće postavljaju?

Ipak, većini nas nedostaje dobro razumijevanje onoga što se događa s tijelima tijekom razdoblja nakon srednje dobi, stoga je ova doktorica donijela nekoliko učestalih pitanja karakterističnih za odrasli period života.

- Što mogu učiniti s ovim trbuščićem? Kako mogu poboljšati svoj san? Imam problema s pamćenjem imena; je li ovo demencija? Trebam li stvarno tu kolonoskopiju ili mamografiju? Što trebam učiniti da se vratim u formu? Trebam li stvarno prestati voziti? - navodi ona ističući kako se u pozadini ovih pitanja provlači loše razumijevanje onoga što se smatra normalnim u životu koje starenje donosi.

Vidljive promjene javljaju se između 75. i 85. godine života

- Ljudi u 60-im i 70-ima znatno se razlikuju u zdravlju i funkcioniranju. Tipično, predvidljive promjene povezane sa starenjem počinju se češće događati između 75. i 85. godine - rekla je.

Evo nekoliko problema povezanih sa starenjem koje ona ističe u svojoj knjizi:

• Starije osobe imaju drugačije simptome od mlađih kada se razbole

Starija osoba s upalom pluća može imati slab apetit umjesto da ima temperaturu i kašlje. Kod srčanog udara, može ostati bez daha ili biti zbunjena, umjesto da se žali na bol u prsima.

• Starije osobe reagiraju drugačije na lijekove od mlađih osoba

Zbog promjena u sastavu tijela i funkciji jetre, bubrega i crijeva, starije osobe su osjetljivije na lijekove i često im je potrebna manja doza. To uključuje i lijekove koje su možda neki uzimali godinama. Isto se odnosi i na alkohol.

• Starije osobe imaju smanjene rezerve energije

S godinama srce postaje manje učinkovito, pluća prenose manje kisika u krv, potrebno je više proteina za sintezu mišića, a mišićna masa i snaga se smanjuju. Rezultat toga je da ove osobe imaju sve manje energije iako im je potrebno više za obavljanje svakodnevnih zadataka. Nadalje, potreba za jelom i pićem se smanjuje. Osjetila okusa i mirisa također imaju smanjenu funkciju pritom smanjujući privlačnost hrane. Gubitak apetita postaje sve češći, a starije osobe imaju tendenciju da se osjećaju sitima nakon što pojedu manje hrane. Povećava se rizik od dehidracije.

• Kognitivne funkcije slabe

Starije odrasle osobe obrađuju informacije sporije i potrebno im je više vremena kako bi naučile nove informacije. Obavljanje više zadataka postaje sve teže. Tipični su problemi s pronalaženjem riječi, osobito imenica. Češće su kognitivne promjene povezane s lijekovima i bolešću. Ove promjene su normalne i ne znače pojavu demencije. Kralježnica se skraćuje kako diskovi koji odvajaju kralješke postaju tvrđi i stisnutiji što dovodi do gubitka na visini starije odrasle osobe. U prosjeku je to od dva do sedam centimetara. Ravnoteža je ugrožena zbog promjena u unutarnjem uhu, mozgu i vestibularnom sustavu (sustav koji regulira ravnotežu i čovjekov osjećaj za orijentaciju u prostoru). Mišići u nogama, slabe pa se opseg pokreta u zglobovima smanjuje. Tetive i ligamenti nisu toliko jaki, a padovi i prijelomi su češći jer kosti postaju sve lomljivije.

• Promjena vida i sluha

Starije osobe trebaju puno više svjetla za čitanje za razliku od mlađih. Teže im je vidjeti obrise predmeta ili razlikovati slične boje jer se percepcija boja i kontrasta smanjuje. S promjenama na rožnici, leći i tekućini u oku, potrebno je više vremena za prilagodbu na sunčevu svjetlost, kao i na tamu.

• Slabije čuju

Osobito, starija populacija ima problem s visokim frekvencijama. Također, teže razumiju govor koji je brz i prepun informacija ili koji se javlja u bučnom okruženju.

• Spavanje postaje rascjepkano

Starijim osobama treba dulje da zaspu i više se bude noću.

Nabrojeno je samo dio fizioloških promjena koje se događaju prilikom procesa starenja.

Najbolji savjeti za prilagodbu

Ova je doktorica, međutim, predložila prilagodbe koje su sukladne procesu starenja i koje ne bismo trebali olako ignorirati.

- Gotovo uvijek postoji nešto što se može učiniti kako bi se poboljšala vaša situacija kako starite, ako ste voljni to učiniti - rekla je.

Konkretni savjeti što učiniti tijekom procesa starenja su sljedeći:

• Ne ignorirajte nagle promjene u funkcioniranju; potražite liječničku pomoć.
• Prilikom svakog posjeta liječniku raspitajte se zašto uzimate lijekove, jesu li doze odgovarajuće i može li se prekinuti s uzimanjem lijekova.
• Budite fizički aktivni.
• Pazite da jedete dovoljno proteina. Pijte tekućinu čak i kada niste žedni.
• Smanjite brzopleto obavljanje više stvari odjednom i radite vlastitim tempom.
• Radite vježbe ravnoteže i otpora.
• Kontrolirajte vid. Svake godine.
• Nabavite slušna pomagala ako se naprežete prilikom razgovora
• Dva do tri sata prije spavanja nemojte vježbati, piti alkohol ili jesti težak obrok