Dijagnoza ADHD-a u odrasloj dobi povezana je s kraćim očekivanim životnim vijekom i kod žena i kod muškaraca

Dijagnoza ADHD-a (engl. attention-deficit/hyperactivity disorder, hrv. poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću) kod odraslih osoba povezana je s kraćim prosječnim očekivanim životnim vijekom u usporedbi s općom populacijom. Muškarci s ADHD-om živjet će sedam godina kraće od vršnjaka koji nemaju taj poremećaj, dok je kod žena razlika gotovo devet godina, pokazuje opsežna britanska studija objavljena nedavno u The British Journal of Psychiatry.

Stručnjaci smatraju da na to ne utječe ADHD sam po sebi, nego skup „promjenjivih čimbenika koji ga prate, kao što su pušenje, nedovoljna podrška mentalnom i fizičkom zdravlju i nezadovoljene potrebe za liječenjem,”, napisali su autori s Instituta za zdravstvena istraživanja Bradford na University College of London, dodajući kako ta otkrića ukazuju na važnu nejednakost. Prethodna su istraživanja već pokazala da su odrasli s ADHD-om u usporedbi s onima koji nemaju to stanje češće nezaposleni, češće su beskućnici, imaju više financijskih problema i dodira s kazneno-pravnim sustavom. Viši im je i rizik od samoubojstva, a ranija meta-analiza osam studija pokazala je da ljudi s ADHD-om imaju dvostruko veću vjerojatnost da će prerano umrijeti od onih u općoj populaciji. Također će se vjerojatnije rizično ponašati, npr. pušiti, koristiti droge i piti alkohol.

Manje godina života

Kako bi saznali više o ADHD-u i očekivanom životnom vijeku, znanstvenici su pregledali medicinsku dokumentaciju iz gotovo 800 britanskih ordinacija primarne zdravstvene zaštite. Analiza je uključivala podatke 30.039 odraslih osoba kojima je u bilo kojem trenutku života dijagnosticiran ADHD, kao i podatke 300.390 podudarnih kontrolnih osoba. Prosječna dob pri ulasku u kohortu za muškarce je bila 18,95 godina, a za žene 22,10 godina.

Stope mortaliteta bile su više među osobama s ADHD-om te je smrt bila 1,89 puta vjerojatnija među muškarcima i 2,13 puta među ženama. ADHD je bio povezan sa skraćenjem ukupnog očekivanog životnog vijeka za 6,78 godina kod muškaraca i za 8,64 godine kod žena. Prosječno su muškarci s ADHD-om umirali u dobi od 73 godine, a žene u dobi od 75 godina. U kontrolnoj grupi muškarci su prosječno živjeli 80, a žene 84 godine.

Ozbiljno stanje

Autori su ova otkrića nazvali „iznimno zabrinjavajućim” dodajući da kod pojedinaca s ADHD-om često postoje povezani problemi mentalnog zdravlja, uključujući korištenje droga, pušenje ili kompulzivno ponašanje, što može pridonijeti preranoj smrti. Osim toga, ADHD je dijagnosticiran samo malom postotku osoba odrasle dobi koje ga imaju, što znači da ova studija pokriva samo segment te zajednice, rekla je glavna autorica studije, epidemiologinja Elizabeth O‘Nions.

Premda se stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu ne može jednostavno preslikati na druge zemlje, znanstvenici navode da se „ADHD sve više prepoznaje kao ozbiljno stanje kod odraslih povezano s lošim zdravstvenim ishodima”. Kako je rekao Philip Asherson, profesor molekularne psihijatrije na King‘s Collegeu u Londonu koji nije sudjelovao u studiji, premda uzroci ranijih smrti nisu još potvrđeni, ADHD je povezan s kardiovaskularnim bolestima i rakom te bi mogao biti povezan s autoimunim i drugim zdravstvenim poremećajima. Posebno zabrinjava ograničen pristup dijagnozi i liječenju, uključujući psihosocijalnu podršku. Dok se to ne riješi, rekao je, očekivani životni vijek teško će se moći produljiti.