Klimatska anksioznost i depresija
- Era globalnog zagrijavanja je završena. Era globalnog ključanja je stigla - izjavio je nedavno glavni tajnik UN-a nakon nezapamćenih srpanjskih vrućina i uznemirujućih vremenskih neprilika koje su poharale svijet. Takve izjave djeluju jako uznemiravajuće na mnoge ljude poglavito one koji se bore s anksioznošću i depresijom. Svakodnevno smo bombardirani negativnim vijestima koje neprimjetno ulaze u psihu ljudi poput nekog nevidljivog virusa i naravno da ne utječu dobro na mentalno zdravlje ni zdrave osobe a kamoli one koja se već muči nekim zdravstvenim problemom. Sigurno se ni zdrava osoba neće osjećati dobro i raspoloženo kad pročita neku lošu vijest iz crne kronike ili prirodnih katastrofa, a možete misliti netko tko je sklon anksioznosti i depresiji.
Nije mi namjera širenje svijesti o opasnosti klimatskih promjena, nego kako se zaštiti i više se brinuti o sebi i svom mentalnom zdravlju. Na koji način? Prije svega, konzumirajući manje medijskog sadržaja te vrste, a više okupiranošću s korisnim stvarima na koje možemo svjesno utjecati i naravno radeći na sebi. Dobro je da si ponekad postavimo pitanja tipa - ‘‘Mogu li ja svjesno utjecati na klimu, prirodne katastrofe, pa čak i na ratove? Ne mogu. Ne mogu utjecati niti na inflaciju jer me nitko ništa ne pita‘‘? Zaključak - prebaciti fokus na sve one male i velike stvari na koji imamo utjecaj tj. možemo utjecati i tako svjesno kreirati svoj život i živote naše djece. Investirajte više u rad na sebi a manje na beskorisne chit-chat priče, analize i predviđanja, jer - bit će što bude, i to je tako, sviđalo se to nekome ili ne.
Mnogi ljudi i dalje se stide priznati da psihički nisu dobro
Što se tiče ‘‘kliničke slike‘‘ našeg mentalnog zdravlja, iako se stigma možda i smanjuje, pa je mnogima manje neugodno pričati o tome kako se osjećaju, držim da je i dalje prevelik broj ljudi koji ne traže potrebnu pomoć zbog osjećaja sramote i sl. jer ‘"što će reći drugi i misliti o meni’’?
To je loše jer ti ljudi uopće ne razumiju da su tjeskoba, depresija, problemi s koncentracijom i pamćenjem, kao i drugi problemi koji se tiču mentalnog zdravlja zapravo vrlo česte i normalne pojave. Kako normalno? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), više od 50% svjetske populacije doživjet će problem mentalnog zdravlja u nekom trenutku svog života. To je vrlo zabrinjavajući podatak jer ukazuje na to da je ta brojka zapravo veća od broja osoba koji će doživjeti neku od bolesti kardiovaskularnog sustava. I dok bolesti srca i krvožilnog sustava koji je i dalje ubojica broj jedan na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, nije skrivena pod plaštom srama i nerazumijevanja, to se ne bi moglo reći za bolesti i poremećaje mentalnog zdravlja.
Kao što vaše srce može imati neke zdravstvene smetnje, isto se događa i s našim mozgom. Logično je da sve osobe koje imaju obiteljsku povijest srčanih problema, ili su pretili, imaju visok krvi tlak, I sl. redovito će potražiti liječničku pomoć i možda se potruditi i korigirati neke nezdrave navike jer ne žele doživjeti srčani udar. Jednako tako, potrebno je i za naše mentalno zdravlje poduzeti slične mjere, jer je cijena neuspjeha u tome jako velika. Osim što uzrokuje probleme na osobnom planu, narušene odnose, izolaciju i općenito lošiju kvalitetu života, neliječeni problemi mentalnog zdravlja mogu se dugoročno negativno odraziti i u smislu nepotrebnog invaliditeta, ovisnosti, gubitka posla, obiteljskih problema, zlouporabe supstanci, pa i suicida.
Epidemija anksioznih poremećaja
U današnjem post-pandemijskom svijetu, sa sve polariziranijim političkim podjelama, rastućom inflacijom, dubokom zabrinutošću za budućnost našeg planeta, većom izolacijom zbog virtualnog svijeta i društvenih medija, obiteljskim i općenito društvenim nasiljem, brzim i stresnim načinom života, lošom prehranom, sjedilačkim životom, radom od kuće itd. problemi s mentalnim zdravljem češći su nego ikad prije. Osim toga, istraživanja su otkrila izuzetno visoke stope anksioznosti i depresije kod odraslih. Tri posto svih odraslih osoba (od kojih 49,9 % mladih u dobi od 18 do 24 godine) izjavilo je da su patili od tjeskobe i depresije, prema američkim istraživanjima koja se bave mentalnim zdravljem. Sve nam to zapravo ukazuje da je krajnje vrijeme da promijenimo način na koji razmišljamo kada je u pitanju naše mentalno zdravlje.
Osviješteni, pametni i odgovorni ljudi traže pomoć za svoje mentalne zdravstvene probleme
Ako niste dobro ili netko od članova vaše obitelji imate problema sa psihom - bilo da se radi o negativnom razmišljanju, stresu, tjeskobi, niskom samopouzdanju, nesanici, raspoloženju, motivaciji, fokusu ili pamćenju, samoozljeđivanju, korištenju supstanci, ovisničkom ponašanju – dobro razmislite i oslobodite se lažne ideje da niste normalni i da vam nema spasa, odnosno potražite stručnu pomoć.
Tako razmišlja pametna, osviještena i odgovorna osoba kojoj je stalo do života. To nije ni malo kukavički nego itekako akt hrabre osobe. Zamislite samo da ste možda poduzetnik i do grla u problemima, zar ne biste potražili stručni savjet nekog pametnog konzultanta da vam pomogne da se izvučete iz krize, inače, slijedi bankrot. E tako je i s našim zdravljem. Ne stavljate ga na poček dok ne dovršite sve drugo ‘‘važnije‘‘, nego djelujte čim prije. Potražite najbolju podršku za vaše mentalno zdravlje.
MSc. Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....