Svjetski poznati onkolog: U kefiru nećete naći lijek za dugovječnost. Ovo će vam produžiti život

Već neko vrijeme kefir je sinonim za zdravlje. Iako je odličan za crijeva, ovaj fermentirani mliječni napitak, vrlo sličan tekućem jogurtu, u posljednje vrijeme mnogi hvale kao lijek za dugovječnost. No, ima li u tome istine?

- Kefir može biti koristan kao stimulans ili laksativ, ali nema nikakve veze s dugovječnošću - jasan je profesor Silvio Garattini, predsjednik i osnivač Instituta za farmakološka istraživanja Mario Negri, s kojim smo prije godinu dana razgovarali upravo o dugovječnosti. Oslanjajući se na svoja desetljeća iskustva i svoj 98. rođendan, koji će proslaviti u studenome, Garattini je odlučio razbiti taj mit, iako naglašava da kefir ipak ima neke dragocjene dobrobiti, no ne produžuje život.

- Postoje deseci čimbenika koje treba uzeti u obzir jer se dugovječnost ne postiže samo jednom namirnicom. Učinak hrane ovisi o mnogim čimbenicima: koliko jedete, kako je jedete i kako je kombinirate - pojasnio je svjetski poznati onkolog i farmakolog.

Na što djeluje

Smatra se da kefir na organizam djeluje kao čistač - prolazi kroz tijelo te čisti sve nepovoljne bakterije i upale i. Upravo zbog takvih svojstava zovu ga prirodnim antibiotikom. Kefir je odličan za osobe slabijeg imuniteta jer osnažuje imunosni sustav, a odlično utječe i na probavu. Posebno mu se pripisuju ljekovita svojstva prilikom liječenja malignih oboljenja, a liječi i čir na želucu. Kefir mogu piti i osobe sa srčanim bolestima jer regulira krvni tlak, pomaže kod krvožilnih bolesti, a snižava i kolesterol te liječi bolesti srca.

Jedna čaša kefira izvrstan je izvor vitamina D, riboflavina, kalcija i fosfora, ali i proteina, vitamina A, vitamina B12, kalija i selena, sve su to važne tvari koje nam daju energiju tijekom dana i boostaju imunitet.

Kako i koliko kefira konzumirati

Za odraslu populaciju preporučuju se tri porcije mlijeka i jogurta ili drugih fermentiranih mliječnih proizvoda dnevno, svaka od 125 ml mlijeka, jogurta ili drugog fermentiranog mlijeka, u što možemo uključiti i kefir. U praksi, kefir je nešto što obično dodajemo onome što već jedemo: možemo ga piti uz doručak umjesto mlijeka, koristiti ga umjesto jogurta ili ga uključiti u međuobrok, možda uz svježe voće i malu količinu orašastih plodova.

A što s drugim namirnicama „protiv starenja”?

Što se tiče dugovječnosti, Garattini upozorava da nema čarobnih namirnica, već samo niz namirnica koje mogu koristiti općem zdravlju, s pozitivnim učincima na dugoročno zdravlje.

- Jedna od njih su bademi. Dodaje i da, ako govorimo o „superhrani”, svakako trebamo spomenuti kurkumu, bobičasto voće (zbog polifenola i antocijanina), zeleni čaj (zbog katehina), kakao (zbog flavanola) itd. Svaka od tih namirnica može predstavljati posebno značajan izvor određenih tvari te je najbolje da sve budu zastupljene u prehrani - naglašava Garattini,

Pravi lijek protiv starenja su odnosi

- Osim hrane, bitno je vježbati i održavati društvene odnose. Nedavno sam večerao u Trstu s pedeset stogodišnjaka koji su svi bili dobrog zdravlja. Svi su bili aktivni: neki pišu knjige, neki pjevaju, neki skladaju poeziju. Održavanje mozga aktivnim važno je za napredak i za veće šanse za dulji život. Proveli smo studije na 80-godišnjacima koji su praćeni do 95. godine i pokazalo se da su društveni odnosi najvažniji faktor u borbi protiv senilne demencije. Mozak mora ostati aktivan koliko god je to moguće - zaključuje Garattini.