DRAZEN ZIGIC/SHUTTERSTOCK
Pod povećalom

Životinjski proteini i mliječni proizvodi povezani su s nižim testosteronom kod muškaraca

Osim što utječe na seksualnu želju, ovaj hormon sudjeluje u izgradnji mišićne mase i očuvanju gustoće kostiju

Meso, mlijeko, sir i drugi proizvodi životinjskog podrijetla često se smatraju najboljim saveznicima muškaraca koji žele izgraditi mišiće, povećati snagu i održati dobru hormonsku ravnotežu. No, novo istraživanje finskih znanstvenika dovodi u pitanje tu uvriježenu predodžbu. Pokazalo se, naime, da muškarci koji unose više proteina životinjskog podrijetla u prosjeku imaju nešto nižu razinu testosterona, dok je kod onih koji češće biraju biljne izvore proteina zabilježena suprotna povezanost.

Životinjski i biljni proteini

Znanstvenici sa Sveučilišta Istočne Finske analizirali su prehrambene navike 2546 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina. Sudionici su tijekom četiri dana bilježili što jedu, a znanstvenici su ih zatim podijelili u četiri skupine prema količini proteina životinjskog i biljnog podrijetla u njihovoj prehrani.

Rezultati su pokazali da su muškarci s najvećim unosom životinjskih proteina imali u prosjeku niže koncentracije ukupnog testosterona od onih koji su ih konzumirali najmanje. S druge strane, muškarci koji su više proteina dobivali iz biljnih izvora, poput mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i povrća, imali su nešto više vrijednosti ovog hormona. Ipak, znanstvenici naglašavaju da su razlike bile male, pa rezultati ne znače da konzumacija mesa ili mliječnih proizvoda automatski uzrokuje manjak testosterona.

Uloga testosterona

Testosteron ima važnu ulogu u muškom zdravlju. Osim što utječe na seksualnu želju, sudjeluje u izgradnji mišićne mase, očuvanju gustoće kostiju, proizvodnji crvenih krvnih stanica i održavanju energije. Njegova razina prirodno se smanjuje starenjem, a na hormonalnu ravnotežu mogu utjecati i pretilost te dijabetes tipa 2.

Detaljnija analiza pokazala je da je veći unos proteina iz mliječnih proizvoda, osobito fermentiranih, bio povezan s nižim koncentracijama ukupnog testosterona. Nasuprot tome, pozitivna povezanost bila je izraženija kod biljnih proteina koji ne potječu iz žitarica, primjerice onih iz mahunarki.

Zašto se pojavljuju takve razlike, zasad nije potpuno jasno. Jedno od mogućih objašnjenja jest da muškarci koji jedu više biljnih proteina u pravilu unose i više vlakana te nezasićenih masnoća, dok prehrana bogata životinjskim proteinima može sadržavati više zasićenih masnoća i kolesterola. Međutim, znanstvenici ističu da te razlike u prehrani nisu u potpunosti objasnile rezultate. Moguću ulogu mogli bi imati i upalni procesi u organizmu, regulacija inzulina te način na koji se testosteron prenosi krvotokom.

Znači li to da bi muškarci trebali izbaciti meso i mliječne proizvode iz prehrane? Ne nužno. Ovo istraživanje ne dokazuje da prelazak na biljnu prehranu povećava testosteron niti da je konzumacija životinjskih proteina štetna za hormonalno zdravlje. Osim toga, prehrambene navike sudionika praćene su samo četiri dana, što ne mora u potpunosti odražavati njihov dugoročni način prehrane. Ipak, rezultati podsjećaju da za zdravlje nije važna samo količina proteina koju unosimo, nego i njihov izvor te ukupna kvaliteta prehrane. Raznolika prehrana koja uključuje mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i druge biljne namirnice može biti korisna za opće zdravlje, neovisno o njezinu mogućem utjecaju na testosteron.


22. studeni 2026 10:42