Čini vam se da vas ekstremne vrućine debljaju? Stručnjaci objašnjavaju zašto se to ponekad događa

Ljeto je, vruće je i želja za sladoledom raste. Naravno, mislite da ćete se počastiti desertom koji je lakši od onih koje jedete zimi, ali nije samo sladoled kriv. Vrućina može uzrokovati debljanje i zbog loše termoregulacije i neprospavanih noći.

Zašto se ljeti debljate

Neki misle da je ljeto pravo vrijeme za mršavljenje zbog laganijeg jelovnika, bogatog voćem i povrćem, u odnosu na kaloričniji zimski jelovnik. Drugi, pak, smatraju da će ljeti lakše smršavjeti zbog više slobodnog vremena i povećane tjelesne aktivnosti. No, nerijetko se s godišnjeg odmora vraćamo s nekoliko kilograma viška. Možda je stvar u promjenama prehrambenih navika, ručkovima i večerama vani, večerama u društvu prijatelja, koktelima i usputnom grickanju. Ili smo previše opušteni da bismo se gnjavili vježbanjem. No, što ako je ipak krivac vrućina?

Razlog debljanja u stvari je povezan i s porastom temperature, posebno zbog njezina utjecaja na metabolizam, i to naročito kod žena. Naravno, u problem su uključeni hormoni, osobito kortizol, koji je povezan sa stresom. Naime, kad noći postanu „tropske”, kao što se već događalo ovog ljeta, spavanje postaje sve teže. Jedna od posljedica je povećani dnevni umor, kao i povećana razdražljivost i iscrpljenost, što je povezano upravo s povećanom razinom kortizola.

Više kortizola, više žudnje za hranom

Kortizol dovodi do povećane žudnje za takozvanom „utješnom hranom”, odnosno hranom koja pruža zadovoljstvo i privremeno smanjuje psihološki pritisak.

- Jedna je pretpostavka bitna: san je odličan za balansiranje naše energetske funkcije i važan element zdravog načina života. Oni koji imaju isprekidan i nedovoljan san jedu više. Neregulirana prehrana često ima svoj vrhunac u noćnom jedenju – objašnjava Annamaria Colao, profesorica endokrinologije i metaboličkih bolesti te voditeljica Odjela za integriranu skrb endokrinologije, dijabetologije i prehrane na Sveučilištu „Federico II” u Napulju.

San i težina

- Također, treba uzeti u obzir da ako loše spavate, dijelom zbog vrućine, dolazi do promjene melatonina, koji ne samo da regulira san već i metabolizam. Smanjuje naše potrebe za inzulinom, a to znači da ako dobro spavamo, kao da noć koristimo i za uklanjanje otpadnih proizvoda i održavanje idealne tjelesne težine. Tome treba dodati i činjenicu da ako prekidamo san, osjećamo se umorno tijekom dana i imamo poteškoća s koncentracijom, što uzrokuje stres i, zajedno s porastom kortizola, povećava i sposobnost sinteze masnog tkiva i masti. U prijevodu, to znači da se povećavaju težina i opseg struka – objašnjava prof. Colao.

Vrućina i ostali hormoni

Kortizol nije jedini hormon koji je uključen u moguće debljanje u vrućim mjesecima. Grelin se, na primjer, povećava, a s njim i osjećaj gladi, dok se leptin, hormon sitosti, smanjuje. Rezultat je veća želja za hranom, posebno onom utješnom.

- Grelin i leptin su zapravo suprotnosti i imaju sezonski učinak. Grelin se povećava zimi i smanjuje ljeti i obrnuto. No, treba uzeti u obzir da moderan čovjek ne živi kao u prošlosti. Danas imamo struju i grijanje pa klimatski uvjeti ne utječu na nas na isti način. Stoga nisu svi manje gladni ljeti, a više zimi – kaže prof. Colao.

Ne, metabolizam se ne usporava

Još jedno rašireno vjerovanje jest da se metabolizam ljeti ubrzava. Nažalost, to je velika zabluda, s obzirom na to da tijelo, kako bi smanjilo potrošnju energije, obično nastoji trošiti manje.

- Zapravo, ono što se mijenja jest potražnja za energijom, koja većim dijelom služi za termoregulaciju. Drugim riječima, zimi trošimo više kalorija kako bismo podigli temperaturu jer se tijelo mora boriti protiv hladnoće i grijati nas, dok se na vrućini potrošnja energije smanjuje jer tijelo ne mora grijati pa usporava rad. Stoga ljeti prirodno osjećamo manju glad. No, isto tako, kad su temperature užarene, manje smo motivirani i za kretanje na otvorenom i vježbanje – pojašnjava prof. Colao.

Lagana prehrana?

Još jedna ljetna obmana je ideja o boljoj ili, barem, lakšoj prehrani, zbog većeg udjela salata i svježeg voća u jelovniku. Ipak, često zaboravljamo da se unos kalorija može povećati, a da toga nismo ni svjesni. Sjetite se samo primamljivih sladoleda, sorbeta, slatkih i ledenih pića za happy hour, često praćenih visokokaloričnim grickalicama.

- Prerađena, industrijska hrana, uključujući sladoled, probavlja se dulje od svježeg voća i povrća, a slatka pića ne gase žeđ poput vode – primjećuje endokrinologinja. Ne treba ni govoriti o kalorijskoj vrijednosti sladoleda u usporedbi s povrćem i voćem ili slatkih pića u usporedbi s vodom.

Savjeti stručnjakinje

- Definitivno sam protiv alkohola općenito, no preporuke za prehranu trebale bi uzeti u obzir vašu dob i način života. Za sve vrijedi sljedeće pravilo: voće i povrće nikada ne bi smjeli nedostajati ni u ručku ni u večeri, kao ni tekućina u obliku vode ili, barem, smoothieja. Proteini su dobri, kao i ugljikohidrati, ali važno je ne zanemariti tjelovježbu. Također, uvijek je bolje dati prednost neprerađenoj hrani, a ako već trebate utješnu hranu, neka to bude voće, pa makar i u obliku domaće granite ili domaćeg sladoleda - savjetuje endokrinologinja, dodajući da bi težina trebala biti kompas. Indeks tjelesne mase trebao bi biti manji od 25, a opseg struka znatno manji od 88 cm za žene i 101 cm za muškarce.