Svi mi uvijek pretpostavljamo da bismo znali da se suočavamo s tako ozbiljnom bolešću kao što je multipla skleroza, no oboljelima može proći i godina-dvije dok ne dobiju pravu dijagnozu. Sada istraživanja pokazuju da se suptilni simptomi bolesti mogu pojaviti čak 15 godina prije nego što se nekome dijagnosticira multipla skleroza.
Multipla skleroza je kronično stanje u kojem imunološki sustav tijela pogrešno napada zaštitni omotač živčanih vlakana. Osobe s tom bolešću mogu iskusiti niz različitih simptoma, uključujući probleme s vidom, slabost mišića, trnce u rukama i nogama te grčeve mišića. Neke osobe s multiplom sklerozom na kraju će razviti djelomičnu ili potpunu paralizu. Rezultati spomenute studije, objavljeni u časopisu JAMA Network Open, šokantni su i postavljaju mnoga pitanja o tome kako ljudi mogu prepoznati jesu li njihovi simptomi posljedica nečeg manjeg ili ozbiljnog stanja poput multiple skleroze. Evo što neurolozi žele da znate.
Što kaže studija
Za studiju su istraživači analizirali zdravstvene kartone oko 2000 ljudi u Britanskoj Kolumbiji. Otkrili su da su ljudi kojima je na kraju dijagnosticirana multipla skleroza počeli češće komunicirati sa zdravstvenim sustavom 15 godina prije nego što su prvi put imali simptome koji su kasnije identificirani kao posljedica multiple skleroze. Zdravstveni put svake osobe bio je drugačiji, ali istraživači su uspjeli uočiti opće trendove. Ljudi kojima je na kraju dijagnosticirana multipla skleroza počeli su češće posjećivati liječnike opće prakse 15 godina prije nego što im je dijagnosticirana bolest zbog simptoma poput umora, boli, vrtoglavice i mentalnih zdravstvenih stanja poput anksioznosti i depresije.
U 12 godina prije dijagnoze, pacijenti su češće posjećivali psihijatra. Osam do devet godina prije dijagnoze imali su češće posjete neurolozima i oftalmolozima, što je moglo biti povezano s mutnim vidom ili bolovima u očima. Tri do pet godina prije dijagnoze češće su posjećivali hitnu pomoć i imali radiološke preglede. Godinu dana prije dijagnoze, pacijenti su češće posjećivali liječnike niza specijalnosti, uključujući neurologiju, hitnu medicinu i radiologiju. To sugerira da je multipla skleroza možda počela ranije nego što se prije mislilo, napisali su istraživači u zaključku svoga rada.
Zašto je tako teško rano otkriti multiplu sklerozu?
- Multipla skleroza može izgledati malo drugačije za svakoga, a postoji širok raspon simptoma. To je autoimuna bolest i može uzrokovati upalu u cijelom tijelu. S prekomjernom upalom, tijelo se može osjećati općenito disfunkcionalno. To znači da se možete osjećati loše općenito ili u mnogim područjima, što liječnicima, ali i vama samima, otežava utvrđivanje što bi moglo biti uzrok tome – pojašnjava dr. Amit Sachdev, magistar znanosti i medicinski direktor na Odjelu za neurologiju Sveučilišta Michigan State. Dodaje i da se osobe s multiplom sklerozom mogu boriti i s umorom, što može biti simptom koji se teško može povezati s bilo kojim stanjem.
- Simptomi poput boli, promjena raspoloženja i umora imaju tendenciju biti više povezani s dijagnozom multiple skleroze nakon što je ona postavljena, jer mogu biti posljedica niza zdravstvenih stanja – kaže Clifford Segil, neurolog u zdravstvenom centru Providence Saint John‘s u Santa Monici u Kaliforniji. On je nabrojao i neke simptome koje obično otkriva kada pregleda zdravstvenu povijest pacijenta nakon dijagnoze MS-a.
Što ako imate ove simptome
Liječnici se slažu u tome da je pretjerano sugerirati da biste trebali zaključiti da imate multiplu sklerozu ako se suočavate samo s umorom ili promjenama raspoloženja. Ali Sachdev kaže da ne biste trebali niti ignorirati simptome koji ne prestaju. Segil, pak, naglašava važnost posjeta specijalistu ako se suočavate s nekoliko simptoma koje zaista ne možete objasniti.
- Kad god imate skup simptoma koji nemaju jasnu medicinsku dijagnozu, posjet neurologu može biti mudar potez. On vam može pomoći u pažljivoj procjeni vaše zdravstvene povijesti, uz provođenje potrebnih testova kako bi se utvrdilo što bi moglo biti u podlozi vaših neodređenih simptoma – savjetuje dr. Segil.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....