Bilo da je riječ o važnoj poslovnoj prezentaciji ili frustraciji kad ostanemo zaglavljeni u prometnoj špici, stres je postao nepoželjan dio svakodnevnog života. No jednostavna jednominutna tehnika mogla bi vam pomoći da u sekundi smirite živce tako što ćete zavarati tijelo da pomisli da je opušteno. Prema stručnjakinji iz Illinoisa, preuzimanje kontrole nad pokretima očiju fokusiranjem na neki predmet može pomoći u smirivanju. U Instagram reelsu koji je pogledan nevjerojatnih 18 milijuna puta, terapeutkinja za traume Lauren Auer rekla je da će ona za demonstriranje tehnike upotrijebiti highlighter, ali da se može koristiti i bilo koji drugi predmet.
Mijenjanje fokusa
- Sve što trebate učiniti jest da držite taj predmet pred sobom kako biste ga mogli fokusirati izbliza, zatim pomaknete pogled s te točke i onda ga opet vratite na nju. Dakle, kao da na neki način fokusirate predmet izbliza, pa izdaleka, i tako nekoliko puta. Ono što pritom činite jest da aktivirate svoj okulokardijalni refleks, koji smiruje vaš živac vagus i regulira disanje- pojasnila je.
Okulokardijalni refleks, poznat i kao trigeminovagalni refleks, dovodi do smanjenja otkucaja srca nakon direktnog pritiska na očnu jabučicu, poput angažiranja ekstraokularnih mišića kako bi se mijenjao fokus između predmeta.
Djeluje, ali...
Ova tehnika, u teoriji, izaziva promjenu u živčanom sustavu iz simpatičkog načina, a to je ono što povezujemo s reakcijom bori se ili bježi, u parasimpatički način, odnosno "odmaraj se i probavljaj". Terapeutkinja tvrdi da će primjena ove jednostavne tehnike usporiti rad srca i opustiti mišiće, nalik stanju kad se tijelo prirodno opušta. Ipak, studije su sugerirale da okulokardijalni refleks ne usporava direktno disanje. Umjesto toga, on indirektno doprinosi osjećaju smirenosti tako što usporava otkucaje srca kroz stimulaciju živca vagusa, a to ujedno pomaže i u reguliranju disanja. To potencijalno može dovesti do osjećaja opuštenosti i sporijeg disanja ako se refleks stimulira na blag način.
Na Instagramu su brojni pratitelji tvrdili da im je ta tehnika pomogla, ali su upozorili da ne bi funkcionirala u nekim ozbiljnijim slučajevima anksioznosti i panike. Jedna je pratiteljica napisala "Volim tu metodu i često je koristim!", dok je druga rekla "Čim se umu ponudi distrakcija, panika nestaje". No, bilo je i komentara poput "Kad osjetiš da se gušiš ili gubiš svijest ili kao da ne možeš disati, metoda s predmetom neće biti dovoljna. Ipak, to je sasvim dobra tehnika za ‘prizemljenje‘ i smirivanje u svakodnevnim situacijama napetosti".
Napadaj panike
Inače, napadaji anksioznosti ponekad se brkaju sa srčanim udarima jer se simptomi često preklapaju. Oboje može izazvati hiperventiliranje, bol u prsima, otežano disanje, znojenje i mučninu. Prema procjenama, otprilike jedna od 10 osoba doživi napadaj panike ili anksioznosti svake godine, a oko trećina ljudi doživjet će najmanje jedan takav napadaj tijekom života. Kod mnogih se čini kao da se napadaji panike javljaju iznenada i neočekivano, no stručnjaci upozoravaju da određene svakodnevne navike koje mi doživljavamo običnim i neškodljivim mogu biti ono što ljude "gurne" preko ruba. Kod napadaja panike, simptomi dolaze naglo i odmah postižu vrhunac, a zatim se postupno smanjuju i povlače, no osoba može osjećati kao da takav napadaj traje cijelu vječnost. Obično postoji neki okidač, poput stresa ili straha, no ponekad se javljaju bez jasnog uzroka. U tom trenutku aktivira se reakcija bori se ili bježi. Zatim slijede fizički simptomi, uključujući pritisak u prsima, ubrzani puls, hiperventiliranje, vrtoglavicu i drhtavicu. Osjećaji panike i panične misli se intenziviraju. Osoba može imati osjećaj kao da joj prijeti neka zla kob ili kao da će umrijeti i često se javlja osjeća gušenja. Period nakon napadaja panike pomalo nalikuje mamurluku nakon pijanstva, s umorom, glavoboljom i osjećajem fizičke i emocionalne iscrpljenosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....