Zašto sve češće obolijevamo? Dr. Jelčić: Nije dovoljno gledati samo nalaze, evo što sve utječe na naš zdravstveni karton

Životi žena obilježeni su raznim hormonskim usponima i padovima, od puberteta, preko trudnoće, postpartuma, pa sve do perimenopauze i menopauze. Osjećamo se nekada bolje, nekada lošije, nekada tužno bez razloga ili umorno iako smo se naspavale. Kakvu ulogu u svemu tome ima hormonska neravnoteža i kako joj doskočiti, pitala sam dr. Anu Jelčić, specijalisticu ginekologije i opstetricije, koja kod svojih pacijentica objedinjuje znanje iz ginekologije, ali i integrativne tjelesne psihoterapije.

Koliko hormoni određuju kako se osjećamo i ponašamo?

Žene imaju drugačiji hormonski status od muškaraca i to svakako utječe na naše ponašanje i osjećaje. Mislim da je dobro da smo u tome posve različiti, jer nas upravo to na kraju čini kompatibilnima s njima.

Naši hormoni postaju intenzivni kada djevojčice imaju dovoljno masnoće iz koje se stvara estrogen i dolazi do prve menstruacije. Od ovulacije se aktivira i progesteron. Tada naše raspoloženje ovisi o menstrualnom ciklusu, a tek kasnije u perimenopauzi dolazi do oscilacija u estrogenu i baš je to razdoblje u kojem se žene osjećaju drugačije. U tom razdoblju, kao i u tinejdžerskoj dobi, svaka menstruacija ne znači i ovulaciju, i to jest izazovno vrijeme za žene. Pogotovo je izazovno ako je majka u perimenopauzi, a kći recimo na početku menstrualnog razdoblja.

Manjak progesterona, a on je umirujući hormon, utjecat će na kvalitetu našeg sna, na naše reakcije, raspoloženje, podražljivost.

Perimenopauza je zato izazovna jer nastupa nestabilan period za estrogen i manje se luči progesterona, i naravno da to značajno utječe na naše stanje. Srećom, mi danas imamo odlične nadomjesne terapije i to se sve može lijepo izbalansirati.

Važan je naravno i testosteron kod žena jer on utječe na libido, energiju, snagu. Višak testosterona nekada u perimenopauzi zna uzrokovati akne, jako opadanje kose, pojačanu dlakavost. To su česti razlozi zašto nam se žene javljaju.

Koliko emocionalni život žene, način na koji doživljava sebe i svakodnevne izazove, utječe na hormonsku neravnotežu?

Danas znamo da je nemoguće odvojiti psihu i tijelo, čak je i u medicini sve više holističkog pristupa, pacijentu se pristupa ne samo kroz rješavanje dijagnoze, nego se radi i na otklanjanju uzroka. Moje iskustvo iz ordinacije i kroz pacijente mi stalno potvrđuje da su bolesti u velikom broju slučajeva psihosomatske. To je naprosto neodvojivo: način na koji živimo, kako se osjećamo iznutra, kako se nosimo s izazovima, kako se hranimo, koliko se krećemo, kakvi su nam emocionalni i drugi odnosi. Sve to i te kako utječe na naš zdravstveni karton.

Osim što ste ginekologinja, vi ste i integrativna tjelesna terapeutkinja. Koliko su vaše pacijentice spremne razgovarati o svojim emocijama, o onome što ih muči, o obrascima ponašanja koji su ih doveli do bolesti?

Sve više. Nekako se već zna da ja objedinjujem psihoterapijske alate i ginekologiju, pa moje pacijentice nerijetko baš i dolaze zbog toga. Sretna sam jer to više nije tabu i o emocijama se normalno govori i u kontekstu nastanka bolesti.

Oduvijek imam veliko zanimanje za ljude i njihove osjećaje, od tuda je i došao moj interes za medicinu, pa je bilo logično da to sve objedinim kako bih pomogla svojim pacijenticama. Kada dođu k meni, želim znati kako se osjećaju, kako žive, što ih muči, tako se prirodno otvori prostor za iskreni razgovor u kojem i ja mogu bolje sagledati stanje i naći pravo rješenje. Educirana sam da ne slušam samo odgovore, nego pratim i reakcije tijela i iz toga mogu isčitati je li osoba spremna otvoriti neke svoje, možda i nesvjesne rane ili obrasce, ili pak nije spremna za to. Ja to naravno poštujem i nikada ne inzistiram.

Često govorimo o stresu, a još češće čujemo kako ga trebamo prepoznati i odgovarajuće na njega odgovoriti, ali kako je to uopće moguće u danu jedne zaposlene žene koja ima karijeru, djecu, kuću, kredite, a još mora i na vježbanje i biti u formi da udovolji svim zahtjevima života?

Stres je nemoguće ukloniti iz života. Mi smo već u porođajnom kanalu, dok dolazimo na svijet, izloženi enormnom stresu, pa slijedi separacija, vrtić, škola, okruženje. Stres na poslu je u redu ako je povremen, jer se tada kortizol i adrenalin brzo dovedu u balans. Ali ako je posao ili obiteljski odnos stalni izvor velikog stresa, onda tijelo više ne može lako izbalansirati kortizol i tada govorimo o tom poznatom „burn out“ stanju. Važno je to prepoznati i što je brže moguće iz toga izaći. Naprosto, ne postoji drugi, bolji način.

Žene su postale liderice u svojim poslovima, u svojim životima, ali su vrlo često i liderice u svojim obiteljima. Kako se ta nova uloga žena odražava na naš hormonski status?

Mnoge žene su preopterećene i u želji da na svim poljima zadovolje, često bivaju izbačene iz svoje ženske energije i hormonskog balansa. Zato je važno da se osluškujemo, da osjetimo što nam tijelo govori, da češće odemo na kontrolu ili stručan razgovor. Ženama je, primjerice, pred menstruaciju potreban mir, da malo uspore, da se malo više odmaraju, da naprosto obrate pozornost na to. Cijeli je niz takvih „malih briga“ o sebi koje nam mogu olakšati život i sačuvati nas bolesti. U tom periodu je dobro trenirati manjim intenzitetom, piti puno vode, više se odmarati, bolje se hraniti. Ponekad male promjene donose veliku blagodat.

Nađite vrijeme za sebe, jer o tome ovisi vaše fizičko, ali i mentalno zdravlje

DRAGAN MATIC CROPIX

Puno je nutricionističkih savjeta za žene, kada biste ih morali sažeti u par riječi, što biste nam preporučili?

Puno sam to proučavala, jer vjerujem da je hrana lijek, kao i san i odmor. Učila sam od svojih zrelih pacijentica koje su bile jako fit i vitalne. Poanta je u stabilnim obrocima u isto vrijeme, to šalje tijelu signal da je sigurno i da ne mora lučiti kortizol, zbog kojeg se onda masti skladište na trbuhu. Važno je ne izgladnjivati se i jesti balansirano, jednako kao i voditi računa o količini hrane. Važne su nam omega masne kiseline, proteini i zdravi ugljikohidrati.

Kada vidite da nešto nije u redu s papa testom, ili je bolest već uznapredovala - koliko su žene spremne čuti da se trebaju pozabaviti uzrokom, emocijama, svojim stanjem, a ne samo tražiti najkraći put koji će sanirati posljedicu, bez da se pozabave uzrokom nastanka bolesti?

Naravno, jako je važno naći najbrži put da izliječimo bolest, ali ako ne sagledamo pacijenta u cjelini, možemo očekivati da će se bolest ili ponovno pojaviti ili će se pojaviti na nekom drugom organu. Mi danas više nemamo luksuz ne sagledavati osobu u cjelini. Uvijek sam za prirodni pristup, ali on je izvrstan kao preventiva; kada bolest već uznapreduje, važno je što prije pristupiti zdravstvenim protokolima.

Koliko majke razgovaraju sa svojim kćerima o tome što ih čeka kroz životne faze?

Ja bih rekla da razgovaraju, ali ne baš dovoljno. Važno je mladim djevojkama objasniti da PMS nije sramota, da je normalno sve što osjećamo u tim danima, da nam treba više odmora, više brige i nježnosti prema sebi. To je prilika da mlade djevojke učimo da brinu o sebi, da prepoznaju osjećaje i da šire svoj kapacitet za razumijevanje vlastitog tijela.

Osim puberteta, koje je još hormonski posebno izazovno razdoblje u životu žene?

Svakako je to postpartum. To može biti vrlo izazovno, može dovesti i do depresije ili čak psihoze. Posebno važno razdoblje je kod žena kod kojih postoji neka otkrivena ili neotkrivena osnova za mentalni poremećaj bilo koje vrste.

Tu je i perimenopauza o kojoj se sve više govori i otkriva, te na kraju i menopauza.

Menopauza je vrijeme zadnje menstruacije, a postmenopauza je sve što slijedi nakon toga i u hormonskom smislu tu se stvari smiruju. E baš tada je posebno važno brinuti o sebi, ugoditi si, paziti na zdravu hranu i svakako kretanje i vježbanje. O tome ovisi vitalnost svih preostalih godina.

Moj savjet bi bio: nađite vrijeme za sebe, jer o tome ovisi vaše fizičko, ali i mentalno zdravlje.