Ivica Dačić: Nema više naše i vaše policije

Nakon što je ministar unutrašnjih poslova RH nedavno najavio osnivanje zajedničkog Centra za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma, o toj inicijativi hrvatske i srbijanske policije razgovarali smo i s Ivicom Dačićem, ministrom unutrašnjih poslova i potpredsjednikom vlade Srbije.

MUP RH najavio je formiranje hrvatsko-srbijanskog Centra za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma. Bila bi to prva zajednička institucija nakon raspada Jugoslavije. Čija je to ideja i kada će se realizirati?

- Prošle godine, dok smo se ministar Karamarko i ja viđali na službenim sastancima, ja sam iznio tu ideju kao mogući model suradnje policija zemalja iz naše regije. Ta ideja je naišla na dobar odjek kad je riječ o Hrvatskoj. Predložio sam da se napravi jedan regionalni centar za prikupljanje operativnih podataka o organiziranom kriminalu u terorizmu, ne dirajući neke druge regionalne strukture za borbu protiv organiziranog kriminala, poput SECI centra iz Bukurešta. Predložio sam da to bude jedan operativniji model suradnji naših policija, jer svi znamo da praktično ne postoji niti jedna ozbiljna grupa organiziranih kriminalaca, koja u svom sastavu nema pripadnike gotovo svih naroda i iz svih država bivše Jugoslavije. Nažalost, do sada su naše policije surađivale isključivo putem Interpola, što bi trebalo promijeniti ako želimo biti uspješniji u borbi protiv kriminala. Na sastancima je ministar Karamarko potencirao i podržavao tu ideju, i mi smo se dogovorili da za početak formiramo centar hrvatske i srbijanske policije, a potom da otvorimo vrata i drugim policijama u regiji i šire.

Bili to bio isključivo informativni centar ili i centar za operativnu suradnju?

- Za operativnu suradnju i razmjenu operativnih podataka. Mislim da ćemo uskoro postići takvu razinu operativne suradnje da će vaša policija preuzimati nadzor nad našim kriminalcima kad pređu na teritorij vaše države i obratno. Mi nemamo razloga da bilo što krijemo, jer više nema podjele na naše i vaše kriminalce...

Želite reći da su svi postali naši?

- Upravo to, postali su zajednički. Ali ne od jučer. Kad se raspadala Titova Jugoslavija, preživjelo je samo bratstvo i jedinstvo kriminalnih grupa i ono traje do danas. Mi se ne možemo drugačije boriti protiv njih nego da ujedinimo podatke i operativnu policijsku suradnju. Mi smo to pokazali više puta.

Simbol Jocićeve moći

Ključni presedan je bio uhićenje Joce Amsterdama i njegove grupe atentatora. Kako je izgledala suradnja dviju policija na tom slučaju?

- Ona je dogovorena na sastanku direktora policije i tužilaštava u povodu ubojstva Pukanića i Franjića , poslije čega su krenule i policijske akcije. Nije ta suradnja počela nakon uhićenja Sretena Jocića, već i prije uhićenja osoba u Hrvatskoj koje se povezuje s ubojstvom Pukanića i Franjića. Između ostalog, neki od njih su na listi osoba koje mi potražujemo zbog krivičnih djela počinjenih na našem teritoriju.

Jesu li podaci hrvatske strane upućivali na to da iza atentata stoji Sreten Jocić ili ste to ipak otkrili vi?

- Spisi koje smo dobili od hrvatske strane govorili su o umiješanosti Sretena Jocića u ta ubojstva i mi smo na osnovu njih i reagirali.

Kakva je u tom trenutku bila Jocićeva moć? Kupio je zgradu bivšeg SUP-a u Beogradu i uselio u bivši vilu Slobodana Miloševića. Time kao da je želio pokazati koliko je važan i utjecajan.

- On je kupio zgradu bivšeg saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, koja nema veze s današnjim MUP-om, i to je bilo prije nego što sam ja došao za ministra. Slažem se s vama da je u vrijeme privatizacije bilo dosta primjera gdje država nije ispravno reagirala kada je u pitanju porijeklo novca. Naime, bilo je puno slučajeva da u privatizaciju ulažu osobe za koje postoji sumnja da taj novac nisu stekli na legalan način. Kuću Miloševića Jocić je zakupio u privatnom aranžmanu s predstavnicima obitelji Milošević koja ne živi ovdje i u tome nije osobno sudjelovala. S druge strane, Jociću je vjerovatno bilo važno da useli u tu kuću, kao u neki simbol moći.

Je li, nakon rata, tzv. Balkanska ruta za trgovinu drogom postala najveći sigurnosni problem zemalja na ovom prostoru?

- Situacija se posljednjih godina dosta promijenila kada je riječ o ilegalnoj trgovini narkoticima. Prvo najveći broj evidentiranih pripadnika organiziranog kriminala bavi se upravo narkoticima. Kada je riječ o “Balkanskoj ruti” ona je uglavnom vezana za heroin koji dolazi najvećim dijelom iz Afganistana. Na nedavno razgovoru u Americi s njihovim službenim strukturama čuo sam informaciju da 80 posto heroina u Europu dolazi preko ovih prostora, iz Turske, Grčke, Albanije, Rumunjske, Mađarske i zemalja bivše Jugoslavije. Kada je riječ o heroinu, tu su već postojali neki tradicionalni putevi, a i neke grupacije poput albanske mafije, koje su se vezivale uz tu trgovinu.

U posljednjim godinama došlo je do promjenama trenda u trgovini narkoticima, naročito kada je u SAD-u došlo do pooštravanja zakonskih mjera u vezi s ilegalnom trgovinom kokainom. Južnoamerički narkokarteli okrenuli su se tržištu Europe i jedan od ključnih problema bio im je transport. Tada unajmljuju jedan broj ljudi s naših prostora koji su zbog svega što se događalo proteklih godina bili obučeniji da prolaze kroz razne Scile i Haridbe, i da otkrivaju rupe u granicama i zakonima. Oni su postali kanal za ilegalnu trgovinu kokainom prema Zapadnoj Europi, Africi itd. Najveći dio tog kokaina, dakle, nije namjenjen našim prostorima, nego Zapadnoj Europi, tako da su se i najveće zapljene kokaina događale u međunarodnim vodama i lukama.

‘Balkanski ratnik’

Vaše su službe sudjelovale u prošlogodišnjoj akciji zapljene 3 tone kokaina, koja nosi naziv “Balkanski ratnik”. Kako je do nje došlo?

- Zahvaljujući informacijama naše policije i naših službi, došlo je do zapljene još 2 tone kokaina u suradnji sa sigurnosnim službama drugih država. Dakle, u razdoblju od godinu i pol dana, otkad je formirana nova vlada Republike Srbije, zahvaljujući informacijama naših sigurnosnih službi zaplijenjeno je više od 5 tona kokaina širom planeta. Balkanski ratnik, ali i druge naše akcije, uspjele su samo zahvaljujući međunarodnoj policijskoj suradnji. Naša uloga bila je važna u nadzoru pripadnika krijumčarskih skupina s našeg područja, jer policije država Južne Amerike zbog jezične, ali i drugih barijera ne mogu uspješno nadzirati njihovo kretanje. Mi najbolje poznajemo način njihovog ponašanja i metoda. Iz akcije “Balkanski ratnik” i sličnih akcija izvučene su mnoge, pa i pravne pouke. Naprimjer, ozbiljno se počelo razgovarati o svim rupama u međunarodnim pomorskim zakonima, zakonima o lukama itd.

Rupe u zakonima

Koje su to rupe?

- Pa, ima raznih rupa u međunarodnim zakonima. Kriminalci su postali jako maštoviti kada je u pitanju transport droge. Imamo sve češće primjere kada narkotike mehanički pretvaraju u neka druga agregatna stanja i tako ih transportiraju. Recimo, pojavljuje se kokain otopljen u sokovima ili pretvoren u ambalažu, koji kada dođe na cilj prolazi termalnu obradu i vraća se u prvobitno stanje. Tehnologija pretovara obavlja se malim brodićima do brodova u međunarodnim vodama, a kod dolaska u Europu s većih ponovo na manje brodove, također u međunarodnim vodama. To je navelo europske strukture koje se bave plovidbenim pravom da iznova sagledaju postojeću regulativu.

Jesu li posljednja ubojstva u narko-miljeu posljedica operacije “Balkanski ratnik”?

- Jedan broj ubojstava koji se dogodio posljednjih godinu dana vjerovatno je posljedica te akcije i međusobnih sumnji u kriminalnim grupama oko toga tko je bio izvor policiji. Također, postoji i tradicionalno rivalstvo među tim grupama oko dominacije na ovom tržištu.

Zbog čega su ti obračuni sve brutalniji? Protivnici se spaljuju i kasape na monstruozne načine. Znači li to da se manevarski prostor za kriminal smanjuje, pa je i borba oko teritorija sve okrutnija?

- Ono što je za nas bitno je da se u Srbiji smanjuje broj takvih kaznenih djela, pogotovo u odnosu na ranija razdoblja kada je bilo dosta javnih egzekucija, u sred grada. Naročito nas raduje i značajno povećan broj otkrivenosti počinitelja kod takvih djela. Sigurno je da i zbog toga ti obračuni postaju sve okrutniji, sa željom da se da poruka i protivničkoj strani, ali i državi i društvu.

Imovina kriminalaca

Gdje organizirani kriminal u Srbiji najviše investira svoj novac?

- Tu nema nekih posebnih pravila, ali sigurno je najveći dio tih ulaganja u nekretnine, građevinu i kroz privatizaciju. Donošenjem zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom i vođenjem financijskih istraga naših specijalnih jedinica u MUP-u, puno lakše utvrđujemo tokove prljavog novca.

Čini se da odnosi između policije Srbije i Hrvatske bolji nego politički odnosi između njihovih vlada. Vi ste i potpredsjednik srbijanske vlade, možete li iskustva suradnje s hrvatskim MUP-om prenijeti na političku razinu?

- Mislim da bi policijska suradnja mogla poslužiti kao primjer. Mislim da bi naše dvije zemlje trebale imati puno bolje odnose, bez obzira na neke prijepore iz prošlosti. Siguran sam da su Hrvatska i Srbija dvije države o kojima ovisi politička stabilnost na ovim prostorima. Prošlost teško možemo promijeniti, ali možemo učiniti sve da živimo normalno kao dvije susjedne države. Očekujem da će u idućem periodu doći do poboljšanja naših političkih odnosa, a kada je riječ o policijskoj suradnji ona će uvijek biti korak ispred tih odnosa jer se naši problemi moraju rješavati bez obzira na politiku.

Kakav je vaš stav o brojnim tužbama za ratne zločine počinjene nad Hrvatima?

- Ja sam pokrenuo jednu inicijativu da se taj proces ubrza i da se na njega stavi točka. Nisam zato da se te optužnice koriste kao neka vrsta ucjene i da se s tim istragama oteže u nedogled. Ono što ima potrebno je što prije procesuirati, a ostalo što prije preispitati kako bi se ustanovila opravdanost optužbi.

Potraga za Mladićem

Zbog čega još nije uhićen ratni zločinac Ratko Mladić? U posljednje vrijeme izvršeni su pretresi njegove obiteljske kuće, ima li kakvih pomaka u istrazi?

- Kada je riječ o tome, obavlja se više vrsta akcija sa željom da se bjegunac locira, a provode se i akcije putem kojih želimo doći do nekih dokumenata važnih za istragu. Ono što je sigurno, to je da vlada Srbije neće štiti nikoga tko je optužen za ratne zločine u Haagu, i mi činimo sve da se preostali optuženi uhapse i izruče. Sam haški tužilac Brammertz ima uvid u naše napore i ocijenio ih je pozitivnim u svom izvještaju, poslije dužeg vremena.

Kakve su po vama šanse najavljene koalicije između radikala i Demokratske stranke na idućim parlamentarnim izborima? Oni će svoju kampanju vjerovatno usmjeriti na “neriješeno pitanje Kosova”?

- Nisam siguran da će oni uspjeti usaglasiti svoje programe. A što se tiče Kosova, mi nećemo mijenjati svoju koncepciju, a ona znači da mi želimo sva pitanja u vezi s Kosovom rješavati mirnim putem, putem Međunarodnog suda pravde u Haagu.