U zagrebačkom hotelu Esplanade održava se deveta po redu energetska konferencija Jutarnjeg lista, ove godine pod nazivom ‘Vizija energetske budućnosti Hrvatske‘. Skupu je nazočno oko 200 predstavnika vodećih hrvatskih energetskih kompanija, državnih fondova i agencija, znanstvenih institucija
Nema gospodarskog razvoja države bez razvijene energetske infrastrukture, istaknuto je na devetoj po redu Energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista koja je u hotelu Esplanade okupila oko 200 predstavnika vodećih energetskih kompanija u Hrvatskoj i regiji, znanstvenih i institucija države.
Osim označavanja infrastrukturnog cilja, konferencija je ponudila i konkretne brojke o ulaganjima, prije svega, u prijenos i distribuciju električne energije.
- Dosada se u prijenosnu mrežu godišnje ulagalo 90 milijuna eura a u prošloj, tekućoj i idućoj godini godišnje je uloženo ili će se uložiti po 230 milijuna eura – najavio je predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić, izašavši i s planovima ulaganju u distribuciju struje. U distribucijsku mrežu, naznačio je Oršulić, ulagalo se 160 milijuna eura godišnje, a ubuduće će se ulagati 290 milijuna eura.
- Do sredine 2026. planira se revitalizirati oko 550 kilometara dalekovoda srednjeg i niskog napona te omogućiti na priključak na mrežu 1500 megavata novih proizvodnih kapaciteta – istaknuo je prvi čovjek HEP-a Oršulić. Važnost infrastrukture iznjedrena je na skupu iz jednodušnog zaključka da investicije u nove elektrane i druge projekte energetske sadašnjosti i budućnosti nisu sporne, štoviše, radi se o izrazito velikim ulaganjima. Oršulić je izašao s procjenom da postoji interes ulagača za izgradnju novih elektrana na obnovljive izvore energije ukupnog kapaciteta oko 7000 megavata.
- Do 2030. osigurat ćemo, među ostalim, 3500 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Već sada spremni su projekti za gradnju elektrana kapaciteta 1200 megavata iz obnovljivaca, ali gradnja tih elektrana iz nama nepoznatih razloga ne počinje – naveo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Skrenuo je pozornost na razvoj novih izvora čiste energije povrh sunčanih i vjetroelektrana koje su već uhvatile zamah.
- Kod niskougljičnih rješenja svakako bih istaknuo i nuklearnu energiju koju se nikako ne smije isključiti iz energetskih scenarija i promišljanja o energetskoj budućnosti Hrvatske. Slovenija ozbiljno pristupa gradnji novog bloka u Krškom. Razvoj nuklearne tehnologije stavio je u fokus male modularne reaktore koje bi svakako trebalo uzeti u obzir kao jedno od niskougljičnih rješenja u Hrvatskoj. Po tom pitanju ćemo uskoro poduzeti i konkretne korake - istaknuo je Šušnjar, podsjetivši i na važnost razvoja geotermalnih izvora za proizvodnju električne energije. Uz Šušnjara i glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića, sudionike skupa u Esplanadi uvodno je pozdravio novi povjerenik Europske komisije za energetiku Dan Jorgensen.
- Kao partneri u Europskoj uniji dijelimo iste ciljeve i viziju energetske budućnosti. Riječ je o viziji nižih cijena energije za kućanstva, veće konkurentnosti za našu industriju, energetske sigurnosti, nezavisnosti od ruske opskrbe energijom, čiste energije i korištenja svih prilika za razvoj koje daje zelena tranzicija – poručio je u pozdravnoj videoporuci Jorgensen. Ocijenio je kako se dosta na ostvarenju spomenute vizije već načinilo, navevši podatak da je udio energije proizveden iz obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu EU prošle godine dosegao 45 posto.
- U narednom razdoblju EU će se u energetskoj politici fokusirati na izgradnju elektroenergetske infrastrukture i povećanja efikasnosti sistema – najavio je Jorgensen. Osvrnuvši se na ulogu Hrvatske u energetici EU, povjerenik za energetiku EK istaknuo je važnost izgradnje LNG terminala i pripadajuće plinovodne mreže za sigurnost europske opskrbe plinom.
Razvoj energetske infrastrukture našao se i u središtu prvog od dva panela na konferenciji ‘Tranzicija u energetsku niskougljičnu budućnost‘ u kojem su sudjelovali predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimir Šibalić, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, predsjednik Uprave E.ON Hrvatske Andreas Rorig, član Uprave Končara Ivan Paić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar i predsjednik Uprave Petrola Ante Mandić, uz moderiranje direktora konzultantske kuće PwC za strateško i operativno savjetovanje u jugoistočnoj Europi Mislava Slade-Šilovića.
- Svaka benzinska crpka u bližoj budućnosti, primjerice, mora imati kapacitet punjenja električnih vozila od pet megavata - ustvrdio je Ivan Paić referirajući se na podatak iznesen na skupu da je Hrvatska po udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u godišnjoj potrošnji energije u prometu na samom dnu Europske unije s udjelom od 0,8 posto. Ante Mandić upozorio je kako Petrol ne može nesmetano graditi punionice za električna vozila tamo gdje to zahtijevaju planovi izgradnje mreže punionica. Na panelu je, među ostalim, postignuta suglasnost oko daljnje uloge plina kao jednog od ključnih energenata za energetski miks Hrvatske. Vedran Špehar upozorio je kako cilj proširenja LNG terminala na Krku i domaćih plinovoda nije samo distribucija plina unutrašnjost i u susjednu Sloveniju i Mađarsku već i u Austriju i Njemačku što, zaključio je, ne ovisi samo o Hrvatskoj.
Pogledajte video priloge s konferencije
Konferenciju smo tijekom dana pratili UŽIVO - što možete pročitati niže u tekstu
14:10 Održao se i drugi panel uoči kojega je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan imao izlaganje o budućnosti nafte i plina, u kojem je istaknuo nužnost lokalnog djelovanja u globalnim okolnostima. Nakon njegovog izlaganja održan je sam panel na temu: Tržište energije budućnosti, tehnoloških rješenja i energetske učinkovitosti.
Integralni tekst s drugog panela pročitajte OVDJE
11:19 Uoči prvog panela energetske konferencije Jutarnjeg lista sudionicima skupa o aktualnim trendovima u domaćoj energetici i poslovnim planovima Hrvatske elektroprivrede (HEP) govorio je predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić, krenuvši s najsvježijim podacima o investicijama kompanije.
- Prošlog tjedna s probnim radom počela sunčana elektrana Črnkovci koja je naša jubilarna deseta sunčana elektrana priključena na mrežu. Kada je u pitanju sunčana elektrana Korlat priključne snage 75 megavata, s kojom ulazimo u red zaista velikih elektrana, na pripadajućoj lokaciji u tijeku je čišćenje terena i priprema za gradnju - naznačio je Oršulić. U raznim fazama razvoja, dodao je, HEP ima 40 projekata sunčanih elektrana ukupne snage veće od 80 megavata.
Oršulić je dao i širu sliku izgradnje sunčanih elektrana u Hrvatskoj, navevši kako trenutačno imamo elektrana na obnovljive izvore energije priključne snage 3000 megavata te da postoji interes za dodatnih 7000 megavata u elektranama na ‘obnovljivce‘.
Prvi čovjek HEP-a osvrnuo se i na ulaganje kompanije u prijenosnu i distribucijsku mrežu, iznijevši podatke da se dosad u prijenosnu mrežu godišnje ulagalo 90 milijuna eura a u prošloj, tekućoj i idućoj godini godišnje je uloženo ili će se uložiti po 230 milijuna eura. U distribucijsku mrežu, prema istome izvoru, ulagalo se 160 milijuna eura godišnje, a ubuduće će se ulagati 290 milijuna eura.
- Do sredine 2026. planira se revitalizirati oko 550 kilometara dalekovoda srednjeg i niskog napona te omogućiti na priključak na mrežu 1500 megavata novih proizvodnih kapaciteta - najavio je Oršulić. Izrazio je uvjerenje kako će prirodni plin unatoč zelenoj tranziciji još barem deset do petnaest godina imati vrlo bitnu ulogu u energetskom miksu. Za nuklearnu energiju Oršulić je također ocijenio da će imati vrlo bitnu ulogu u hrvatskoj energetici najmanje do, naznačio je, 2043. dokad je predviđen životni vijek Nuklearne elektrane Krško u sadašnjem režimu rada.
Integralni tekst s prvog panela pročitajte OVDJE
10:38 U uvodnom izlaganju sudionicima skupa u hotelu Esplanadi ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je nastavak ulaganja u kapacitete za proizvodnju električnu energiju.
- U nastupajućem razdoblju osigurati ćemo, među ostalim, 3500 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Već sada spremni su projekti za gradnju elektrana kapaciteta 1200 megavata iz obnovljivaca, ali gradnja tih elektrana iz nama nepoznatih razloga ne počinje - naznačio je Šušnjar. Energetska infrastruktura, dodao je, modernizira se i proširuje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz ulaganje od više od pola milijarde eura. Šušnjar je skrenuo pozornost i na važnost ulaganja u tehnologije zelenog vodika, podsjetivši na zajednički projekt doline vodika s Slovenijom.
- Kod niskougljičnih rješenja svakako bih istaknuo i nuklearnu energiju koju se nikako ne smije isključiti iz energetskih scenarija i promišljanja o energetskoj budućnosti Hrvatske. Slovenija ozbiljno pristupa gradnji novog bloka u Krškom. Razvoj nuklearne tehnologije stavio je u fokus male modularne reaktore koje bi svakako trebalo uzeti u obzir kao jedno od niskougljičnih rješenja u Hrvatskoj. Po tom pitanju ćemo uskoro poduzeti i konkretne korake - istaknuo je Šušnjar.
10:29 Pozdravljajući sudionike energetske konferencije novi povjerenik Europske komisije za energetiku Dan Jorgensen osvrnuo se, među ostalim, na buduće djelovanje EK u energetskoj politici.
- Fokusirat ćemo se, među ostalim, na razvijanje elektroenergetske mreže unutar Unije koja će donijeti bolje korištenje izvora energije i sigurniju opskrbu. Hrvatska ima izražene doprinose razvijanju korištenja obnovljivih izvora energije. Isto tako, tu su strateški važni LNG terminal s plinovodima prema Sloveniji i drugim dijelovima Unije - kazao je Jorgensen, nakon kojeg će se sudionicima skupa obratiti ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
10:19 Pozdravnim govorom glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića u zagrebačkom hotelu Esplanade počela je 9. po redu energetska konferencija Jutarnjeg lista, ove godine pod radnim naslovom ‘Vizija energetske budućnosti Hrvatske‘. Skupu je nazočno oko 200 predstavnika vodećih hrvatskih energetskih kompanija, državnih fondova i agencija, znanstvenih institucija i Ministarstva gospodarstva predvođenog ministrom Antom Šušnjarom.
Kako ubrzati energetsku tranziciju u Hrvatskoj u smjeru prihvaćenih ciljeva Europskog zelenog plana, jedna je od središnjih tema devete po redu energetske konferencije Jutarnjeg lista i partnera koja će se danas od 10 sati pod nazivom ‘Vizija energetske budućnosti Hrvatske‘ održati u zagrebačkom hotelu ‘Esplanade‘.
Uz pozdravni govor glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića, sudionike skupa, koji će okupiti vodeće dionike domaćeg energetskog sektora, uvodno će video porukom pozdraviti novoimenovani povjerenik Europske komisije Dan Jorgensen kojem će to ujedno biti i prvi nastup na novoj funkciji.
Uvodne prezentacije o aktualnoj situaciji u hrvatskoj energetici iznijeti će ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Vice Oršulić. Nakon toga uslijedit će prvi panel skupa pod nazivom ‘Tranzicija u energetsku niskougljičnu budućnost‘ uz sudjelovanje člana Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimira Šibalića, predsjednice Uprave Ine Zsuzsanne Ortutay, predsjednika Uprave E.ON Hrvatske Andreasa Roriga, člana Uprave Končara Ivana Paića, državnog tajnika za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Vedrana Špehara i predsjednika Uprave Petrola Ante Mandića. Panel, koji će moderirati direktor za strateško i operativno savjetovanje u jugoistočnoj Europi u konzultantskoj kompaniji PricewaterhouseCoopers Mislav Slade-Šilović, posvećen je, među ostalim, strategijama i politikama koje će postaviti osnovne smjernice razvoja, kao i ulozi obnovljivih izvora u postizanju održive budućnosti.
Prilike za rast
Uoči drugog panela pod nazivom ‘Tržišta energije budućnosti, tehnološka rješenja i energetska učinkovitost‘ sudionicima skupa priređeno je predavanje predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijana Krpana na temu budućnosti nafte i plina. Sudionici drugog panela su direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja ‘Obnovljivi izvori Hrvatske‘ Maja Pokrovac, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, direktorica sektora industrije i održivog razvoja u Hrvatskoj gospodarskoj komori Marija Šćulac, potpredsjednik Resalte Tomaš Orešič i član Uprave Jadranskog naftovoda Vladislav Veselica, uz moderiranje novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije Mislava Togonala. U središtu drugog panela na skupu naći će se, među ostalim, teme tehnoloških rješenja i inovativnih modela koji će podržati zelenu tranziciju, digitalizacije u energetskim sustavima, tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) i mogućnosti financiranja energetske tranzicije, uključujući dostupnost fondova EU i poticanje privatnih investicija.
Osim spomenutih tema, 9. Energetska konferencija Jutarnjeg lista razmotrit će, među ostalim, i pitanja potencijala geotermalnih izvora za proizvodnju toplinske i električne energije, budućnosti Nuklearne elektrane Krško, skladištenja električne energije, primjene umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija u energetici. Budući da energetska tranzicija Hrvatske nije samo ekološko, već i ekonomsko pitanje, na skupu u Esplanadi razmijenit će se mišljenja i stajališta o novim prilikama za ekonomski rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije u energetskom sektoru.
Kada je u pitanju potreba ubrzanja energetske tranzicije, misao vodilja u organizaciji skupa u Esplanadi je da se Hrvatska, prema Strategiji energetskog razvoja države do 2030. s pogledom na 2050., opredijelila za veće korištenje domaćih obnovljivih izvora energije (OIE), smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje energetske sigurnosti kroz diverzifikaciju izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Naše temeljne obaveze prema državnoj strategiji i ciljevima EU su povećanje udjela ‘obnovljivaca‘ na najmanje 36 posto do 2030. godine i doseći ugljičnu neutralnost do 2050.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....