U prvom od dva panela na energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista pod nazivom ‘Tranzicija u energtetsku niskougljičnu budućnost‘ sudjeluju član Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimir Šibalić, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, predsjednik Uprave E.ON Hrvatske Andreas Rorig, član Uprave Končara Ivan Paić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar i predsjednik Uprave Petrola Ante Mandić, uz moderiranje direktora konzultantske kuće PwC za strateško i operativno savjetovanje u jugoistočnoj Europi Mislava Slade-Šilovića.
NOVO 12:25 U nastavku prvog po redu panela konferencije, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay ustvrdila je kako Ina ulaganja u sunčane elektrane i druge projekte zelene tranzicije kompanije ne posmatra samo kao ciljeve niskougljične strategije nego i kao željene poslovne rezultate kompanije. Govoreći o investicijama Ine u nove izvore ugljikovodika, predsjednica Uprave Ine upozorila je, među ostalim, kako je riječ o skupim i tehnički zahtjevnim investicijama. Nadovezujući se na pitanje financijske zahtjevnosti ulaganja u istraživanje i iskorištavanje izvora energije, državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar najavio je da će Vlada izaći s planom poticanja novih ulaganja u istraživanja nafte i plina.
- Europa je prošla kroz teško razdoblje energetske krize i visokih cijena energenata, što može biti poticaj za daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije. Kada govorimo o ulozi plina u proizvodnji električne energije, i dalje je, među ostalim, plin najbolji izvor za ulaganja u projekte uravnoteženja mreže - ustvrdio je član Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimir Šibalić. Na pitanje moderatora Slade-Šilovića kako trgovci naftnim derivatima vide daljni razvoj tržišta električnih automobila u Europi, Ante Mandić (Petrol) skrenuo je pozornost na činjenicu da Hrvatska ima najmanji udio ‘obnovljivaca‘ u potrošnji energije u prometu.
- U Hrvatskoj imamo mali broj električnih vozila, jedan od ključnih problema za vozače je nepredvidivost dodatnog punjenja električnih automobila. Kada govorimo o administrativnom okviru za gradnju električnih punionica, trenutna situacija je da se ne može nesmetano graditi te punionice tamo gdje je potrebno - kazao je Mandić.
U završnici panela Ivan Paić (Končar) upozorio je kako nema razvoja države bez razvoja energetske infrastrukture.
11:54 - Europa trenutno ima puno veću fleksibilnost u opskrbi plinom nego ranije kada je pedeset posto potreba za plinom osiguravala iz Rusije, što joj se obilo o glavu. Hrvatska u tom kontekstu ima potencijal u LNG terminalu da se makne s pozicije nekoga tko je nekoć bio zadnji u lancu opskrbe plinom iz Rusije i u novim okolnostima preuzme puno važniju ulogu - ocijenio je Zvonimir Šibalić.
PROČITAJTE VIŠE Velika energetska konferencija Jutarnjeg lista
Nadovezujući se na Šibalićev istup, Vedran Špehar ukazao je na važnost izgradnje plinovodne mreže koja od terminala na Krku ide u unutrašnjost Hrvatske i dalje prema Srednjoj Europi.
- Cilj je da plin iz terminala na Krku ide ne samo prema Sloveniji i Mađarskoj, nego i prema Austriji i Njemačkoj, što ne ovisi samo o nama - dodao je Špehar. On je upozorio kako će Hrvatska bez nuklearne energije teško dosegnuti ciljeve u energetici i u energetskom miksu.
Osvrnuvši se na izlaganja ministra gospodarstva Ante Šušnjara i predsjednika Uprave HEP-a Vice Oršulića na konferenciji, Andreas Rorig izrazio je zadovoljstvo najavljenim ulaganjima u elektroenergetsku infrastrukturu što će, dodao je, privući dodatna ulaganja u energetiku.
Na pitanje moderatora Slade-Šilovića koji su ključni faktori konkurentnosti Končara na globalnom tržištu, Ivan Paić naveo je kako su to povijest kompanije i povoljne tržišne okolnosti koje diktira Zeleni plan Europske unije što ide u prilog Končaru.
- Možemo izvesti najzahtjevnije i najsloženije radove i usluge. Ključ svega su ljudi - dodao je Paić.
Ante Mandić skrenuo je pozornost na podatak iz poslovanja Petrola u prvih devet mjeseci prošle godine da je u operativnoj dobiti Petrol Grupe 34 posto došlo iz energetskog dijela biznisa kompanije.
- Opskrba plinom i električnom energijom i intenzivna ulaganja u obnovljivce su u bazi prihoda izvan naše temeljne djelatnosti maloprodaje i trgovine naftnim derivatima - istaknuo je Mandić.
Uoči prvog panela energetske konferencije Jutarnjeg lista sudionicima skupa o aktualnim trendovima u domaćoj energetici i poslovnim planovima Hrvatske elektroprivrede (HEP) govorio je predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić, krenuvši s najsvježijim podacima o investicijama kompanije.
- Prošlog tjedna s probnim radom počela sunčana elektrana Črnkovci koja je naša jubilarna deseta sunčana elektrana priključena na mrežu. Kada je u pitanju sunčana elektrana Korlat priključne snage 75 megavata, s kojom ulazimo u red zaista velikih elektrana, na pripadajućoj lokaciji u tijeku je čišćenje terena i priprema za gradnju - naznačio je Oršulić. U raznim fazama razvoja, dodao je, HEP ima 40 projekata sunčanih elektrana ukupne snage veće od 80 megavata.
Oršulić je dao i širu sliku izgradnje sunčanih elektrana u Hrvatskoj, navevši kako trenutačno imamo elektrana na obnovljive izvore energije priključne snage 3000 megavata te da postoji interes za dodatnih 7000 megavata u elektranama na ‘obnovljivce‘.
Prvi čovjek HEP-a osvrnuo se i na ulaganje kompanije u prijenosnu i distribucijsku mrežu, iznijevši podatke da se dosad u prijenosnu mrežu godišnje ulagalo 90 milijuna eura a u prošloj, tekućoj i idućoj godini godišnje je uloženo ili će se uložiti po 230 milijuna eura. U distribucijsku mrežu, prema istome izvoru, ulagalo se 160 milijuna eura godišnje, a ubuduće će se ulagati 290 milijuna eura.
- Do sredine 2026. planira se revitalizirati oko 550 kilometara dalekovoda srednjeg i niskog napona te omogućiti na priključak na mrežu 1500 megavata novih proizvodnih kapaciteta - najavio je Oršulić. Izrazio je uvjerenje kako će prirodni plin unatoč zelenoj tranziciji još barem deset do petnaest godina imati vrlo bitnu ulogu u energetskom miksu. Za nuklearnu energiju Oršulić je također ocijenio da će imati vrlo bitnu ulogu u hrvatskoj energetici najmanje do, naznačio je, 2043. dokad je predviđen životni vijek Nuklearne elektrane Krško u sadašnjem režimu rada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....