U
Ž
I
V
O
Na drugoj panel-raspravi devete energetske konferencije Jutarnjeg lista, raspravljalo se o energetskoj budućnosti Hrvatske i Europe, te problemima koji koče menadžere pri donošenju odluka.
Promjena američke administracije nesumnjivo će utjecati i promijeniti energetsko tržište Europe, slažu se sudionici panela. Primjerice, Sjedinjene Američke Države su 10. siječnja pod sankcije stavile 200 subjekata koji djeluju u ruskom energetskom sektoru. Među njima je Naftna industrija Srbije (NIS), kompanija u većinskom vlasništvu Gazproma, ali i najveći klijent JANAF-a s kojim ima ugovor o transportu deset milijuna tona sirove nafte.
- Odgojen sam da govorim istinu i moram reći da je situacija ozbiljna. U komunikaciji smo s hrvatskom Vladom, a i prije nego što su sankcije krenule, htjeli smo poduzeti što je u našoj moći. Zato smo angažirali ozbiljan odvjetnički ured iz Washingtona i podnijeli zahtjev američkom međunarodnom tijelu za sankcije da JANAF-u dopusti da ispuni svoj ugovor s NIS-om. Tražili smo od američkih vlasti da nam se dopusti transport nafte u NIS do kraja 2026. godine - rekao je član Uprave JANAF-a Vladislav Veselica na panelu "Tržište energije budućnosti, tehnološka rješenja i energetska učinkovitost".
Dodao je da je potencijalna prodaja ruskog dijela NIS-a dugotrajan i kompleksan proces koji ne može biti finaliziran u kratkom roku do 27. veljače kada nastupa puna primjena sankcija.
- Vjerujem da će naš pravni tim uspjeti - zaključio je Veselica.
- Amerikanci uvijek imaju isti cilj, a to je dominacija energetskim tržištem. Htjeli to postići kako zagovara Donald Trump ili na način koji želi Elon Musk, manje im je važno. Europa je svjesna promjena koje se događaju. Europska komisija će zato u veljači donijeti dugoočekivanu strategiju nazvanu Clean Industrial Deal. Ta strategija industrijske dekarbonizacije vrtjet će se oko šest tematskih stupova, u rasponu od cijena energije i pitanja radne snage do recikliranja i trgovine - najavila je Marija Šćulac, direktorica Sektora industrije i održivog razvoja u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Šćulac tvrdi da Europa mora ubrzati procese donošenja odluka i izdavanja dozvola.
- Europi je potrebno manje regulacija kako bi zadržala intenzivnost energetske industrije. No, EU neće odustati od cilja da do 2025. postane klimatski neutralna, bez obzira na to što je Amerika odustala od klimatskog sporazuma - dodala je Šćulac.
Problema ima i unutar Hrvatske, koji nemaju nužno veze s globalnim zbivanjima, napomenula je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije.
- Možda će moje riječi unijeti destrukciju, ali moram progovoriti. To je i tema koja javnost najviše zanima. Već 28 mjeseci 2648 megavata, što je veličina investicija pet Peljeških mostova, stoji na mjestu. Razlog je to što nije donesen izračun jedinične naknade, odnosno koliko iznosi cijena da se projekt obnovljive energije pokrene - upozorila je Pokrovac te pojasnila da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) još uvijek nije donijela odluku o iznosu naknade za priključenje na mrežu. Bila je to dužna učiniti prije dvije godine.
Rok za završetak tih 45 projekata vrijednih oko 2,65 milijardi eura je pet godina, a u slučaju da se ne završe, država ne vraća novac.
- Već smo izgubili dvije i pol godine. Tvrtke i investitori odlaze iz Hrvatske - naglasila je Pokrovac.
O novcu koji je na raspolaganju hrvatskim građanima i poduzetnicima, kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, govorio je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Istaknuo bih programe koje kontinuirano provodimo za građane. Posljednjih nekoliko godina utrostručili smo broj solara i nastavljamo s deset milijuna eura vrijednim pozivima. Prošle godine osigurali smo ukupno 120 milijuna eura i za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Osigurali smo i 25 milijuna eura za borbu protiv energetskog siromaštva, a spomenuo bih i natječaje za gradove i općine Smart City. Za poduzetnike bih, pak, izdvojio natječaje iz modernizacijskog fonda - rekao je Balen.
Slovenac Tomaž Orešič, potpredsjednik Resalte, jedne od vodećih neovisnih tvrtki na području pružanja energetskih usluga i razvoja projekata obnovljivih izvora u središnjoj i jugoistočnoj Europi, na panelu je ispričao što najviše brine menadžere u ovom sektoru.
- Provedeno je istraživanje među 503 menadžera, a njih 47 posto kao glavnu prepreku u poslovanju ističe financije, odnosno nedostatak novca. Drugi veliki problem jest to što se odluke na svim razinama donose sporo - istaknuo je Orešič.
Kada je riječ o solarima, napomenuo je da oni ne mogu biti odgovor na sva pitanja.
- Kod postavljanja solara najvažnija je geografija. Ne možete stvoriti istu količinu energije u Sloveniji ili na sjeveru Hrvatske kao što možete na sunčanim mjestima poput Dubrovnika i Hvara. Na to treba prilikom investicija paziti - rekao je Orešič.
Veselica je napomenuo kako se nitko nije dotaknuo demografske komponente, neodvojive od svih poslovnih procesa.
- Navike ljudi koji žive u Hrvatskoj se mijenjaju. Temeljni cilj poduzeća je neograničeno poslovanje. Živimo u najdinamičnijem vremenu u povijesti svijeta i menadžeri si ne mogu dozvoliti da žive na staroj slavi, oni moraju pratiti znakove na putu. JANAF tako danas ima dvije solarne elektrane, što zadovoljava 85 posto naših potreba za strujom. Planiramo još 65 megavata -zaključio je član Uprave JANAF-a Vladislav Veselica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....