Govoreći sudionicima energetske konferencije Jutarnjeg lista o budućnosti nafte i plina, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan iznio je, među ostalim, četiri moguća scenarija razvoja naftno-plinskog biznisa.
- Scenariji su spora evolucija, nastavak trenutačnog trenda, održiva transformacija i ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva - naveo je Krpan, upozorivši kako raspoloživi scenariji ovise o implementaciji klimatskih ciljeva u nacionalna zakonodavstva i trendovima proizvodnje i potrošnje ugljikovodika. On je u razradi mogućih trendova u potrošnji nafte i plina pošao od činjenice da je Pariški sporazum, usmjeren na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena, potpisan 2015. a da su i nakon toga svjetske proizvodnje i potrošnje nafte i plina uglavnom nastavile rasti uz manje oscilacije.
Iz podataka o naftnim trendovima koje je iznio prvi čovjek AZU vidljivo je da se proizvodnja nafte s 97 milijuna barela dnevno, 2015., prvo spustila na 94 milijuna barela dnevno 2019. pa je uslijedio rast na 105 milijuna barela dnevno 2024. Potrošnja nafte, prema istome izvoru, prošla je isti trend nakon Pariškog sporazuma, uz nešto niže pokazatelje količina potrošnje od proizvodnje.
Uzlazni trend
Kad su u pitanju proizvodnja i potrošnja plina, one su imale još jasniji trend povećanja od nafte. S godišnje proizvodnje plina u svijetu 2015. od 3650 milijardi kubičnih metara došlo se 2024. do pokazatelja od 4350 milijardi kubičnih metara, uz gotovo stalni uzlazni trend u proteklih devet godina. Do privremenog pada proizvodnje plina došlo je samo 2020. na razinu od 4150 milijardi kubičnih metara. I potrošnja plina pratila je rast proizvodnje od 2015. do 2025.
Krpan je skrenuo pozornost na globalne dosege u istraživanju ugljikovodika u 2023. i 2024. s 12 novih značajnih otkrića nalazišta nafte i plina, među kojima su nalazišta u Gvajani s 11 milijardi ekvivalenta barela nafte i u Egiptu od 5,3 milijardi ekvivalenta barela nafte. Podsjetio je na to da je British Petroleum, kao jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu, 2020. bilježio pad cijena dionica i pritisak ulagača prema promjeni strategije kompanije i smanjenju proizvodnje nafte za 25 posto. Samo tri godine poslije, naveo je Krpan, napravio je zaokret, odustao od spomenutog smanjenja proizvodnje i pomaknuo ciljeve ostvarenje nulte emisije CO2 u atmosferu do 2050.
Prešavši na domaće trendove u proizvodnji nafte i plina nakon Pariškog sporazuma, predsjednik Uprave AZU podsjetio je, među ostalim, da je 2016. dodijeljeno pet dozvola za istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika na kopnu te sklopljeno pet ugovora s kanadskim Vermilionom i Inom.
Komercijalna otkrića
U 2020., prema podacima AZU, ulagačima u ugljikovodike ponuđeno je novih sedam istražnih polja i dodijeljeno šest dozvola, Agencija je potpisala i četiri ugovora s Inom, Aspectom i tvrtkom VZE d.o.o.
- Prošla godina bila je vrlo uspješna u istraživanju i iskorištavanju plinskih polja, proizvodnja u dva nalazišta uvedena je u transportni sustav, na devet istražnih bušotina postignuti su pozitivni rezultati te je prijavljeno sedam komercijalnih otkrića - istaknuo je Krpan.
I ovom prilikom prvi čovjek AZU skrenuo je pozornost na velike domaće potencijale u geotermalnoj energiji u proizvodnji električne i toplinske energije. Trenutačni geotermalni portfelj, prema podacima AZU, čini 12 eksploatacijskih polja i 23 istražna prostora. Krpan je ukazao na značenje projekta "Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja", koji se financira u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 50,7 milijuna eura. Potonji iznos namijenjen je za snimanje mogućih istražnih prostora, studije potencijala i izradu istražnih geotermalnih bušotina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....