Upozorili ste Sveučilište da su vaši kolege plagirali? Završit ćete na hrvatskom sudu

Prije nekoliko dana vratila sam se iz s novinarske škole iz neuroznanosti održane u Centru Ettore Majorana u gradiću Erice na Siciliji. Nazvan po Majorani, genijalnom sicilijanskom fizičaru koji je iznenada nestao 1938. godine, Centar je i ove godine okupio vrhunske predavače: poznate europske neuroznanstvenike i novinare.

Iako je škola tematatski bila posvećena neuroznanosti, predavači i diskutanti u nekoliko su se navrata osvrnuli na plagijaranje, falsificiranje rezultata i znanstvene prijevare. Nizozemski znanstveni novinari istaknuli su kako su u njihovoj zemlji u kratkom periodu izbila tri velika skandala oko akademske nečestitosti, od kojih je najpoznatiji slučaj Diederika Stapela. Taj donedavno svjetski poznati socijalni psiholog najuren je sa Sveučilišta Tilburg kada je otkriveno da je izmislio podatke u 55 radova i 10 doktorskih dizertacija.

Da nečasno akademsko ponašanje naposljetku dođe na naplatu, upozorio je i dr. Arno Villringer iz Max Planck Instituta za kognitivnu i znanost o mozgu koji se osvrnuo na dva slučaja ostavki u vladi Angele Merkel. Najprije je ministar obrane i politička zvijezda u usponu Karl-Theodor zu Guttenberg 2011. godine podnio ostavku zbog plagiranja doktorata, a početkom ove godine ostavku je dala i ministrica obrazovanja Annetti Schavan, također zbog prepisivanja doktorata.

Za otkrivanje niza slučajeva akademske nečestitosti u zemljama razvijene znanosti zaslužni su prvenstveno sami znanstvenici koji su, otkrivši prijevare svojih kolega, prijavili ih fakultetskim i sveučilišnim tijelima. Provedene su istrage, a akademski su prijestupnici ostali i bez titula i bez posla. Kolege sa Zapada zatim su istaknuli su i kako ima indicija da su razmjeri znanstvenih prijevara u malim zemljama, u kojima se publicira na maternjem, a ne na engleskom koji je međunarodni jezik znanosti, i mnogo veći. Krađa je tu jednostavna: prevede se rad ili dio rada publiciranog na engleskom, a zatim se objavi kao originalna umotvorina.

A kako se u to uklapa Hrvatska? Plagiranje, ali i ostali oblici akademske nečestitosti, kod nas su i dalje tabu tema o kojoj se u akademskoj zajednici uglavnom govori kad o tome pišu mediji, kao u slučajevima Đapić i Kurjak. Dok na Zapadu sami znanstvenici razotkrivaju plagijate i falsifikate svojih kolega bez obzira o kakvim se zvijezdama radilo, kod nas je to rijetkost. Zapravo, u široj akademskoj zajednici često vlada odbojan stav prema prijaviteljima plagijata kao da su oni počinili neko nečasno djelo. Događa se i to da prijavitelji završe na Sudu, kao četvorica zagrebačkih znanstvenika koji već dvije godine dokazuju da plagiranje nije put kojim treba napredovati u akademskoj karijeri.

- Živimo u nečasnom društvu i to mi daje mirnoću - odgovorio je 2009. godine jedan pripadnik akademske zajednice svojim kolegama kad su ga suočili s dokazima da je plagirao magisterij. Titula mu do danas nije oduzeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 22:29