Ovaj sir nastao je uslijed nemara zaljubljene žene, no ispao je senzacija o kojoj se razglaba još od 19. stoljeća

Švedska pita od sira ili Västerbottensostpaj omiljena je poslastica koja se tradicionalno jede tijekom svečanosti, poput Božića, proslave ljetnog solsticija (Midsommar) i festivala. Švedskom specijalitetu slast daje sir Västerbottensost iz istoimene regije na sjeveru zemlje, a karakteriziraju ga orašasti okus i blago gorkasta, ali ugodna nota.

Mnogi ga smatraju kraljem švedskih sireva, a nastao je još u 19. stoljeću. Navodno, sasvim slučajno kada je mljekarica Ulrika Eleonora Lindström u selu Burträsk zbog svoje ljubavne avanture zanemarila brigu o siru, koji je fermentirao duže nego što je bilo uobičajeno, što je rezultiralo njegovim jedinstvenim okusom. Kako je sir osobito cijenjen, za njim je i velika potražnja, ali nemoguće ga je proizvesti bilo gdje drugdje nego u selu u kojem je nastao.

Ispostavilo se da se sir može proizvoditi samo u Burträsku, no nitko sa sigurnošću ne zna odgovoriti zašto. Na to pitanje nije odgovorila čak ni forenzička DNK analiza, pa ni nijedan od brojnih dokumentaraca snimljenih o cijenjenom siru. Pretpostavlja se da bi za jedinstveni okus sira mogle biti krive lokalne police od smreke na kojima zrije, posebna mikroflora u mljekari ili čak dugi ljetni dani, koji utječu na raspoloženje krava.

"Prema najintrigantnijoj teoriji, za omiljeni okus sira zaslužan je meteorit koji je davno udario u to područje i napravio jezero pored Burträska te obogatio tlo kalcijem", pisao je svojedobno i BBC.

Västerbottensost je zaštićen geografski proizvod, a pita od tog sira simbol je regionalne i švedske kulinarske tradicije. Švedska pita od sira prešla je granice zemlje i udomaćila se u kuhinjama diljem Europe i svijeta, ali kako se västerbottensost ne može naći na svakom koraku, poslužit će parmezan, cheddar, gruyère ili neki drugi sir. Zaljubljenici u ovu pitu kažu kako je najbolje koristiti kombinaciju cheddara i parmezana u omjeru 50:50.

VÄSTERBOTTENSOSTPAJ (ŠVEDSKA PITA OD SIRA)

Trebat će vam:
125 g maslaca, ohlađenog
130 g brašna
15 ml hladne vode (1 žlica)

Za nadjev:
300 g gruyèrea ili västerbottensost
3 velika jaja
200 ml vrhnja
prstohvat mljevenog papra

Priprema:

Izmiješajte brašno, hladni maslac i hladnu vodu dok se ne sjedine. Oblikujte tijesto u disk, zamotajte ga u prozirnu kuhinjsku foliju i stavite u hladnjak na 30 minuta.

Izvadite tijesto iz hladnjaka. Razvaljajte ga i stavite u kalup za pitu promjera 20 cm. Odrežite višak tijesta s rubova i stavite kalup u zamrzivač na 30 minuta. Dok je tijesto u zamrzivaču, pećnicu zagrijte na 220 °C.

Vilicom izbodite tijesto, a zatim ga pecite 12 do 15 minuta, dok ne dobije lijepu boju. Izvadite tijesto iz pećnice i ostavite da se ohladi.

Smanjite temperaturu na 200 °C. U velikoj posudi pomiješajte sir, jaja, vrhnje i papar. Ulijte smjesu od sira u prethodno ispečeno tijesto. Pecite 40-45 minuta, dok nadjev ne postane čvrst. Izvadite iz pećnice i ostavite da odstoji barem 20 minuta prije posluživanja.

Dobro je znati!
Ako vrh pite počne previše tamniti tijekom pečenja, prekrijte pitu aluminijskom folijom.
Ako koristite veći kalup (do 23 cm), nadjev će biti nešto tanji.
Na vrh nadjeva možete staviti sezonske namirnice, već o tome što vam je pri ruci - šparoge, artičoke, mladi kelj, gljive, poriluk...