Izrael se konzultirao sa SAD-om o svojoj odmazdi za masivni udar s gotovo 200 projektila koje je Iran lansirano na tu zemlju prvog dana listopada, sužavajući mete na Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) i njezine dobrovoljne paravojne snage. No, postoji i treći, neizravniji cilj - poticanje promjene režima.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu to je nagovijestio u video izjavi, koja je predstavljena kao obraćanje iranskom narodu, nekoliko dana prije raketnog napada Izraela. Govor na engleskom jeziku je možda bio usmjeren na zapadne zemlje i iransku oporbu u inozemstvu, rekli su kritičari.
"Ne dopustite da vam mala skupina fanatičnih teokrata sruši nade i snove... Narod Irana trebao bi znati - Izrael je uz vas", poručio je Netanyahu. "Kada Iran konačno bude slobodan, a taj trenutak će doći puno ranije nego što ljudi misle, sve će biti drugačije", dodao je.
Izraelski premijer se, kako piše The Times, nada da će budući zračni udari Izraela pomoći slabljenju IRGC i paravojne snage Basij, dva stupa šijitskog islamskog režima koji su igrali ključnu ulogu u gušenju masovnih prosvjeda protiv njega. IRGC je elitna vojna sila i dominantan faktor u iranskom gospodarstvu, dok je Basij lojalistička milicija koja se redovito koristi kao vojna snaga koja ima ogranke diljem zemlje.
Izraelske mete su IRGC i Basij
"Planiraju ih snažno udariti", rekao je ovaj tjedan jedan zapadni dužnosnik o izraelskom planu, dodajući da bi to moglo ohrabriti protivljenje iranske oporbe režimu.
Ipak, kao realist, Netanyahu ne vjeruje da bi jedan val zračnih napada, ili čak nekoliko njih, bilo nešto što bi moglo srušiti režim poticanjem narodnog ustanka.
No, neki u izraelskom vodstvu, uključujući krajnje desne koalicijske ministre koji podupiru oštre akcije protiv Irana, vjeruju da je ovo odlučujući trenutak koji može promijeniti ravnotežu snaga u regiji koja se osjeća kao da je zarobljena između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana i njegove "osovina otpora" s druge.
To je gledište pojačano brzim obezglavljivanjem Hezbolaha, najmoćnijeg iranskog aduta u mreži posrednika i saveznika koje je Teheram desetljećima gradio i održavao za suprotstavljanje Izraelu.
"(Joe) Bidenova administracija i Izraelci su došli do općeg razumijevanja da će prva faza izraelskog odgovora biti ograničena na vojsku, IRGC i Basij, i oni će se držati daleko od nuklearnih i naftnih postrojenja. Progon Basija i IRGC-a će, nadaju se neki, dodatno opteretiti odnos između njih i naroda", kaže Firas Maksad, viši suradnik u think tanku Middle East Institute.
Iako SAD možda također ne vjeruju da bi islamski režim u Iranu mogao odmah biti ugrožen narodnom pobunom, moguće je da su se u Washingtonu prepustili prvenstveno ideji da uvjere Izrael da ne napada nuklearna i naftna postrojenja.
SAD želi izbjeći napade na ove resurse zbog straha od eskalacije - ili da Teheran ubrza sa svojim obogaćivanjem urana kako bi proizveo nuklearnu bombu, ili da se obruši na naftna polja u regiji, podižući tako cijene prije predsjedničkih izbora idućeg mjeseca, što bi republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu dalo više argumenata u njegovoj kampanji.
Svaki napad Izraela također će vjerojatno izazvati daljnje reakcije Irana. "To treba shvatiti kao prvi baraž", kaže Maksad. "Iranskog odgovora će biti i to će nas odvesti do nakon izbora u SAD-u. U tom trenutku Netanyahu će imati više fleksibilnosti da odgovori na ekspanzivniji način", dodao je.
Protivnika režima daleko je više, ali...
Nedavni uspjesi Izraela protiv proiranske šijitske militantne skupine Hezbolah u Libanonu, uključujući napade sabotaže koji su smanjili borbenu snagu skupine i zračne napade u kojima su ubijene ključne osobe, poput vođe Hezbolaha Hassana Nasrallaha, mogli bi ohrabriti ideološke ‘jastrebove‘ u Netanyahuovoj vladajućoj koaliciji da dodatno prošire rat protiv svojeg najvećeg neprijatelja.
Izraelske sigurnosne i obavještajne agencije, koje su desetljećima proučavale Iran, također možda nisu uvjerene da vojni ili tajni napadi mogu svrgnuti vrhovnog iranskog vođu, ajatolaha Alija Hameneija. "Iznenadio bih se da je u to uključen širi sigurnosni aparat - za Izrael je nemoguće postići tu razinu uspjeha", rekao je Sanam Vakil, direktor programa britanskog think tanka Chatham House za Bliski istok i Sjevernu Afriku.
Protivnici Hameneijevog represivnog islamskog režima daleko nadmašuju njegove konzervativne pristaše. Odaziv na parlamentarne izbore i predsjedničke izbore ove je godine bio rekordno nizak i bilo je poziva na bojkot, a sve to dvije godine nakon gušenja masovnih prosvjeda zbog režimskog tretmana žena.
Taj trend može ukazivati na sve veće uvjerenje među Irancima da je potrebna promjena režima, a ne reforma, ali malo tko bi pozdravio da do toga dođe po volji i nalogu strane sile, kažu analitičari. K tome bi se Iran, ako će se osjećati ugroženim, mogao preventivno obračunati s bilo kakvim znakovima neslaganja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....