Dok smo nekoć o pametnim mobitelima, kada su se probili u mainstream praktički nakon predstavljanja prvog iPhonea 2007. godine, mislili uglavnom pozitivno, danas sve češće imamo negativne konotacije. Prije smo bili fascinirani time da imamo sve znanje svijeta dostupno na dlanu, da možemo komunicirati s bilo kime, bilo kada i bilo gdje - dok danas sve češće čujemo kako na mobitelima provodimo previše vremena te da su mladi najgori po pitanju njegova korištenja.
Problem ipak nije u samom mobitelu kao uređaju, nego u sadržaju koji se na njemu pregledava. Najčešće to biva neka društvena mreža, poput Facebooka, Instagrama i TikToka, po kojima se i sami znamo uhvatiti da bezglavo scrollamo. Pitamo li sami sebe što smo vidjeli par reelova ranije, najčešće se ne možemo sjetiti.
Problem ne leži samo u tome koliko vremena provodimo na internetu, odnosno na društvenim mrežama, već i u tome kakav sadržaj konzumiramo. Brojna istraživanja pokazala su da izlaganje štetnom sadržaju u tinejdžerskim godinama može izazvati razne probleme, ponajviše po pitanju slike o sebi i samopoštovanja.
Razgovarali smo sa stručnjakinjom
Na tu temu razgovarali smo s izvanrednom profesoricom Martinom Lotar Rihtarić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Po struci psihologinja, Lotar Rihtarić na ERF-u radi već 18 godina, a bavi se različitim temama iz područja socijalne psihologije koje su važne za studente socijalne pedagoge kojima predaje. Lotar Rihtarić je idealan sugovornik s obzirom na to da je doktorirala na temu vršnjačkog pritiska. Profesorica nam kaže i kako su joj rizična ponašanja adolescenata u kontekstu vršnjačkih odnosa posebno zanimljiva - kako znanstveno tako i stručno. U posljednje vrijeme radila je na projektu "Utjecaj vršnjaka na igranje videoigara među adolescentima", a trenutno aktivni projekti su joj "Mladi i nasilje na internetu" te "Alati za moderno doba", projekt koji ERF radi u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
Može li se uopće definirati što se smatra pretjeranim praćenjem društvenih mreža, bilo je naše prvo pitanje. Lotar Rihtarić objašnjava kako su društvene mreže dostupnije nego ikad, ponajviše preko pametnih mobitela koji su također sveprisutni u našim životima. Društvenim mrežama se stoga može pristupiti u bilo kojem trenutku i posvuda, pa je samim time i olakšan put prema problematičnom korištenju društvenih mreža i razvoju različitih problema koji su vezani uz to. Riječ je, tumači Lotar Rihtarić, o problemima u području škole, odnosa s roditeljima i vršnjacima, ali i o problemima mentalnog zdravlja.
- Pretjerano korištenje društvenih mreža nije lako definirati jer za sada još nije prepoznato kao poremećaj ovisnosti te stoga niti ne postoje službeni kriteriji prema kojima bismo mogli relativno precizno odrediti udovoljava li nečije funkcioniranje uvjetima za ovisnost ili ekscesivno korištenje. Osim toga, niti vrijeme provedeno na društvenim mrežama ne može se smatrati jedinim kriterijem da bismo rekli da je nečije korištenje pretjerano. Vrijeme koje se smatra prihvatljivim za korištenje društvenih mreža jednim dijelom ovisi o dobi osobe, ali i o tome za što se društvene mreže koriste. Ako ih osoba koristi kako bi došla do korisnih informacija, do ideja, kako bi odradila neki zadatak i slično te nakon korištenja usmjerava svoju pozornost na neku drugu aktivnost, onda sat, dva korištenja u danu ne mora biti problem - objašnjava profesorica ERF-a.
Postoje jasni pokazatelji da smo pretjerali
Problem nastaje kada osoba provjerava društvene mreže prečesto, te zapravo jedva čeka dohvatiti mobitel i ponovno ih koristiti. Problematično je i kada se ne može usmjeriti na druge aktivnosti, poput pisanja zadaće, učenja, posla ili na neki drugi oblik zabave izvan virtualnog svijeta.
- Drugim riječima - kada je preokupirano njima. Takvo korištenje društvenih mreža smatramo problematičnim jer ugrožava druge bitne aspekte funkcioniranja osobe - školsko/poslovno, društveno, obiteljsko - dodaje Lotar Rihtarić.
Dobar pokazatelj da je prijeđena granica prihvatljivog, odnosno, da korištenje društvenih mreža postaje problematično, je i taj da na njima ostajemo dulje nego što smo planirali. To je indikator da smo u društvene mreže "uvučeni", da gubimo pojam o vremenu, da nemamo kontrolu nad korištenjem društvenih mreža, te da zbog toga zanemarujemo neke druge aktivnosti, obaveze, odnose s važnim nam ljudima.
Neki štetni sadržaji na prvu ne djeluju tako
Kada je riječ o tipu sadržaja s društvenih mreža koji se može smatrati štetnim, Lotar Rihtarić kaže da su istraživanja pokazala da su najčešći štetni sadržaji oni koje možemo kategorizirati kao virtualno nasilje (cyberbullying) te različiti seksualni sadržaji. Međutim, u posljednje vrijeme često se javljaju i sadržaji koji potiču rasnu, religijsku ili nacionalnu netrpeljivost, odnosno netrpeljivost prema manjinama.
- Općenito, različiti sadržaji koji prikazuju nasilje također su štetni. U nešto manjoj mjeri prisutni, ali od iznimno štetnog učinka su sadržaji koji na neki način promoviraju suicid i samoozljeđivanje te sadržaji koji adolescentima postavljaju različite iznimno rizične izazove. Takvi sadržaji su iznimno opasni i roditelji bi o njima trebali otvoreno razgovarati sa svojom djecom - poručuje profesorica.
Postoje i mnogi sadržaji koji na prvu ne djeluju štetnu. Primjerice, fotografije vršnjakinja koje izgledaju besprijekorno ili mladića s "isklesanim" tijelima, u skupocjenoj odjeći predstavljaju nedostižan cilj za mlade koji su u svojim najranjivijim godinama. Takav sadržaj može izazvati veliku štetu kod mlade osobe, a mladi između 13 i 14 godina iznimno su usmjereni na uspoređivanje sa svojim vršnjacima, jer se trude pronaći svoje mjesto i biti prihvaćeni među vršnjacima.
- U toj iznimno ranjivoj dobi, društvene mreže im pružaju pregršt nerealnih slika standarda prema kojem bi se trebali ravnati. Zanemare li da je riječ u uljepšanim prikazima, slikama koje su udaljene od svakodnevnog života i zaključe da su im ti standardi nedostižni, osjećat će se manje vrijedni i bit će manje zadovoljni svojim životom. To će dakle umanjiti njihovo samopoštovanje, a može dovesti i do depresivnosti. Istraživanja pokazuju da pretjerano korištenje društvenih mreža dovodi do porasta simptoma depresije, ali isto tako da depresija dovodi do učestalijeg korištenja društvenih mreža te se tako mladi nađu u začaranom krugu iz kojeg je jako teško izaći - objašnjava Lotar Rihtarić.
Društvene mreže same po sebi ne moraju biti loše
No, Lotar Rihtarić također smatra da sadržaj koji se prikazuje na društvenim mrežama ne mora nužno biti loš, a svejedno može imati negativan utjecaj na mlade. Objašnjava kako ne postoji ništa loše u tome da s vremena na vrijeme vidimo neke lijepe trenutke koje dijele ljudi koje poznajemo ili neke druge sadržaje koji nas zanimaju. Problem nastaje kada učestalo i dugotrajno pasivno konzumiramo sadržaj bez svijesti o tome što gledamo i kako to utječe na nas - bez kritičkog sagledavanja toga čemu smo izloženi.
- Osim sadržaja, tu je i problem konstantnih notifikacija. Riječ je o velikom problemu jer one otežavaju koncentraciju i ometaju učenike za vrijeme pisanja zadaće ili sudjelovanja u drugim aktivnostima i konstantno ih podsjećaju da se nešto na društvenim mrežama događa i da nešto možda propuštaju. To je posebno problem kod mladih čije je korištenje već problematično na način da osjećaju opsesivnu potrebu biti na društvenim mrežama. Preporuka i za mlade i za odrasle je da udalje mobitel od sebe dok rade, isključe notifikacije, odnosno poduzmu korake kako ih mobitel ne bi ometao u učenju, pisanju zadaće, obavljanju zadataka i sličnog - dodaje Lotar Rihtarić.
Probiranje sadržaja ne mora nužno biti i rješenje za problematično korištenje društvenih mreža. Postavlja se pitanje tko bi birao koji je to sadržaj prikladan ili manje štetan za mladu osobu, pa je važno za naglasiti kako je jedan bitan pokazatelj kakav utjecaj društvene mreže imaju na nas to kako se nakon njihova korištenja osjećamo i o čemu razmišljamo.
- Ako se osjećamo loše, razmišljamo o sebi u negativnom kontekstu, postajemo jako kritični prema sebi, onda bismo svakako trebali izbjegavati sadržaje koji su do toga doveli. Naravno, za to je potrebno osvještavanje vlastitih misli i osjećaja što je isto tako vještina koju kod mladih trebamo poticati - objašnjava profesorica.
Djeca svjesno krše pravila korištenja mreža
Jedan od najvećih problema današnjih društvenih mreža je taj što otvaranje profila za mlade postaje normativno, zapravo gotovo pa obvezujuće, ako mlada osoba želi biti prihvaćena od vršnjaka. Dob u kojoj je to normativno se s vremenom sve više spušta, pa i djeca mlađa od 13 godina otvaraju profile na društvenim mrežama, premda to ne bi smjela činiti prema pravilima korištenja.
- Društvene mreže su osmišljene s ciljem povezivanja ljudi, no mladi trebaju osvijestiti da su danas one poligon za prikazivanje onoga što želimo da drugi vide i misle o nama, dakle poligon za upravljanje dojmovima o nama samima. Odnosno, da su sadržaji daleko od realnog života. Većina ljudi ne želi javno otkriti svoje slabosti, ono što smatra svojim nedostacima, tako da taj dio života drugih ljudi uglavnom nemamo priliku vidjeti na društvenim mrežama - tumači Lotar Rihtarić.
Problemi se ne javljaju samo kod mladih
Profesorica s ERF-a kaže da su čak i neka domaća istraživanja pokazala da mladi koji dominantno koriste društvene mreže, ako pokazuju i određene simptome ovisnosti o internetu, imaju i veću sklonost uspoređivanja s drugima. Ipak, ljudi su društvena bića, pa je i normalno da zaključke o sebi donosimo na temelju usporedbe s drugima. Problem nastaje kada se uglavnom uspoređujemo s onima koje smatramo boljima od sebe.
- U takvoj usporedbi ćemo uvijek zaključiti nešto negativno o sebi i u konačnici loše se osjećati. Na taj način stvaramo nerealnu sliku o sebi kao neuspješnima, ružnima, nezanimljivima, jednostavno nedovoljno dobrima. Također, na taj način možemo postati nezadovoljni i s onime na što smo prije usporedbe bili ponosni, na primjer školskim uspjehom, prijateljskim odnosima, hobijem i drugim - dodaje Lotar Rihtarić.
Korištenje društvenih mreža na takav način može narušiti samopoštovanje i mentalno zdravlje, ne samo kod mladih, već i kod odraslih. Međutim, postoji jedna razlika - adolescenti su znatno osjetljiviji jer su u periodu svog života u kojem još uvijek grade sliku o sebi, svoj identitet, traže svoju poziciju u društvu te im je iznimno bitno kakav dojam ostavljaju i kako ih vršnjaci doživljavaju. Zbog toga su mladi između 13 i 14 godina najpodložniji vršnjačkom pritisku.
Djevojke u većoj mjeri koriste društvene mreže te Lotar Rihtarić posebno važnim ističe da istraživanja dosljedno pokazuju da su adolescentice, ali i žene u svim dobnim skupinama, manje zadovoljne svojim izgledom općenito, manje su zadovoljne izgledom pojedinih dijelova tijela i svojom težinom.
- S dobi se važnost izgleda kod žena smanjuje, no adolescenticama je izgled jako važan. Navedeno čini adolescentice znatno ranjivijima, odnosno one su u većoj opasnosti od negativnih posljedica socijalne usporedbe. Ako u tako osjetljivom razdoblju dugotrajno uspoređuju svoj izgled s djevojkama za koje smatraju da izgledaju bolje od njih samih, to može narušiti njihovo zadovoljstvo sobom i povećati vjerojatnost za pojavu depresivnosti ili poremećaja prehrane - dodaje Lotar Rihtarić.
Trebamo pomoći mladima
Naš cilj bi trebao biti pomoći mladima da izgrade pozitivniju sliku o sebi, kako bi mogli izrasti u zdrave, zadovoljne i produktivne mlade ljude. Za postizanje tog cilja nije dovoljno samo ograničiti vrijeme koje provode na društvenim mrežama, već im je važno pružati alate za pozitivan razvoj. Navedeni alati su različite socio-emocionalne vještine koje su im nužne u današnjem vremenu, za nošenje sa svim izazovima koje ono donosi. Među njima su, na primjer, kritičko mišljenje, vještine izgradnje i održavanja odnosa, zauzimanja za sebe, odupiranja vršnjačkom pritisku - koje bi se trebale podučavati i usvajati od najranije dobi kako bi mlada osoba kada dođe u adolescenciju bila spremna za izazove koje društvene mreže donose.
- Ukoliko se mladi, a isto vrijedi i za odrasle, mogu kritički odnositi prema sadržajima kojima su na društvenim mrežama izloženi, razumjeti da drugi koji postavljaju svoje fotografije žele pokazati najbolju, često nerealnu verziju sebe i svog života, onda usporedba nema smisla. Tada ona nema niti toliku snagu ugroziti dobrobit osobe. Istraživanja pokazuju da kvalitetni odnosi s prijateljima doprinose pozitivnom razvoju mladih i njihovom mentalnom zdravlju te ih svakako trebamo poticati na druženje s prijateljima, na izlaske, razgovore, sudjelovanje u sportskim aktivnostima i općenito na zabavu s vršnjacima. Pritom ne mora biti riječ o velikom broju prijatelja, dovoljan je i kvalitetan odnos s jednim prijateljem s kojim se adolescent može povezati i dijeliti iskustva. Družeći se s vršnjacima izvan interneta, u realnom svijetu, mladi imaju priliku uspoređivati se s realnim vršnjacima, a ne sa savršenom slikom te to svakako može pozitivno djelovati na njihovu sliku o sebi - objašnjava Lotar Rihtarić.
HT želi mladima pomoći u stjecanju alata
Hrvatski Telekom i tim s ERF-a, kako je već na početku razgovora napomenula Lotar Rihtarić, surađuju na projektu Alati za moderno doba, u okviru kojeg se provode radionice za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole s ciljem povećanja znanja o rizičnom ponašanju na internetu, smanjenju učestalosti korištenja interneta kao i smanjenju simptoma ovisnosti o društvenim mrežama i videoigrama te unaprjeđenju mentalnog zdravlja učenika.
Lotar Rihtarić tumači da se u okviru programa radi s učenicima na razvijanju spomenutih vještina, ali i na drugima koje su im važne za snalaženje u virtualnom i realnom okruženju. Program obuhvaća dvanaest radionica te jednog predavanja za roditelje i nastavnike, a u projektu je do sada uključeno 108 osnovnih škola. Do kraja 2024. uključit će se više od 150 škola iz 20 županija.
U sklopu "Alata za moderno doba", kod učenika koji su sudjelovali u programu, provedeno je istraživanju o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okruženju, mjereno je i pretjerano korištenje društvenih mreža i videoigara (više od tri sata dnevno). Prosječna dob ispitanika iznosila je 13 godina, a rezultati su pokazali da tijekom tjedna oko 40 posto učenika koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5 posto 3 do 5 sati dnevno, 11,7 posto više od 5 sati dnevno), a oko 11 posto ih pretjerano igra videoigre tijekom radnog tjedna.
Brojke koje govore o korištenju vikendom su još više zabrinjavajuće. Duljina provedenog vremena na digitalnim platformama se povećava, pa tako 62,3 posto učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8 posto 3 do 5 sati, 27,5 posto više od 5 sati), dok oko 30 posto njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3 posto 3 do 5 sati, a 12,8 posto čak više od 5 sati).
Jasan apel roditeljima
Na kraju našeg razgovora, Lotar Rihtarić jasno apelira roditeljima i stručnim suradnicima u školama - razgovarajte s djecom i učenicima. Profesorica kaže da im se, uoče li da dugo vremena provode na društvenim mrežama ili odmah reagiraju na svaku notifikaciju, to treba dati do znanja - i razgovarati o tome. Također, bilo bi dobro razgovarati s adolescentima o sadržajima kojima su izloženi i kako oni mogu utjecati na njih te zajedno komentirati (ne)realnost objava na društvenim mrežama.
Lotar Rihtarić nam je dala i primjere nekih konkretnih pitanja koja možemo postaviti djeci i mladima koji žele puno vremena provoditi na društvenim mrežama. Riječ je o pitanima kojima potičemo kritičko mišljenje i razgovor s odraslom osobom.
- Izgledaju li ljudi tako većinu vremena? Znamo li je li objavljeni sadržaj doista istinit? Koje dokaze imamo? Je li lakše objaviti nešto uvredljivo na društvenim mrežama nego reći to isto nekome uživo? Jesu li osjećaj jednako neugodan ukoliko ga izazove nešto objavljeno na društvenim mrežama ili izrečeno uživo? - nabraja Lotar Rihtarić, pa zaključno tumači da tako potičemo djecu da propituju i analiziraju sadržaje kojima su izloženi te donose svoje zaključke, odnosno, vježbamo ih kritičkom mišljenju.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....