Nakon što su Australci prošli mjesec najavili uvođenje novih zakona koji će djeci mlađoj od 14 ili čak 16 godina zabraniti korištenje društvenih mreža, ispitali smo kakva je situacija kod nas. U Hrvatskoj je dobna granica za kreiranje profila na većini društvenih mreža postavljena na 13 godina, no redovito su na njima prisutna i mlađa djeca.
Naime, pri izradi profila potrebno je upisati datum rođenja koji nitko nigdje ne provjerava pa se 11-godišnjak može lako prijaviti kao 21-godišnjak. Čak i kad bi postojala bolja kontrola, s VPN-om i ponešto informatičkog znanja kreiranje ilegalnog profila ne bi bilo pretjerano teško.
Kod zabrana dječja mašta ne poznaje granice i sigurno bi u nekoliko dana pronašli način kako zaobići zakon. Australski premijer Anthony Albanese odluku o zabrani smatra neophodnom zbog rizika koje društvene mreže imaju na tjelesno i mentalno zdravlje tinejdžera, posebice kod sve raširenijeg cyber nasilja.
Poručio je kako želi da se djeca i mladi maknu s mobitela te da ih očekuje vidjeti na nogometnom igralištu, baznu ili na teniskim terenima. O tome što se može napraviti i kako zaštiti djecu od potencijalnih prijetnji za Jutarnji je govorio Ivan Ćaleta, socijalni radnik i voditelj ureda Centra za sigurniji internet.
- Apsolutna zabrana korištenja društvenih mreža u Hrvatskoj možda bi bila moguća uz jako represivne mjere, no nisam siguran da je u praksi izvediva zbog dostupnosti tehnologija i ekrana - kaže Ćaleta koji smatra kako zabrana ionako nije dobro rješenje.
Umjesto zabranjivanja, smatra da bi odrasli tinejdžerima trebali objasniti kako konstruktivno koristiti društvene mreže i pokazati im na koji način se vrijeme na internetu može provesti produktivno. S druge strane, treba ih upoznati s utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje, ali i postaviti granice.
Utjecaj društvenih mreža na pojedinca može biti pozitivan ili negativan. Da se radi o ovom drugom, lošijem ishodu može se prepoznati kad se dijete teško odvaja od društvenih mreža i ekrana. To nerijetko rezultira narušenim svakodnevnim funkcioniranjem čemu treba što brže stati na kraj.
Voditelj ureda Centra za sigurniji internet navodi kako je jedno od rješenja ostavljanje mobitela u drugog prostoriji, postavljanje granica i uspostavljanje kontrole nad samim sobom. Odraslima je to manji problem nego djeci koja stalno žive u strahu da će nešto propustiti zbog čega je ustanovljen i fenomen FOMO (eng. fear of missing out).
- Sve više djece ima problem sa spavanjem te se bude kroz noć kako bi provjerili mobitel i društvene mreže. Poremeti im se ritam spavanja jer ne žele propustiti sve što se događa u virtualnom svijetu, a sve to utječe na školski uspjeh, ponašanje, ali i odnose s drugim ljudima - rekao je Ćaleta.
Činjenica je da većina djece koristi društvene mreže, a sve je popularnije na istoj mreži imati nekoliko profila - jedan javni i jedan privatni. Na javni, objašnjava socijalni radnik, objavljuju društveno prihvatljive stvari, dok privatni služi za objave intimnije prirode koje mogu vidjeti samo prijatelji, poznanici i bliske osobe.
Savjet za roditelje
Roditeljima može biti izazovno istovremeno pratiti događanja na nekoliko društvenih mreža, pogotovo s dvostrukim profilima. Ćaleta kao rješenje predlaže komunikaciju roditelja i djece. Bitno je znati kako djeca provode vrijeme online, što rade, s kim se druže i razgovaraju te što objavljuju na društvenim mrežama.
- Čest komentar roditelja koji čujemo u Centru je da ne žele zabadati nos i kršiti privatnost djece. To je u redu, no obaveza je roditelja da zna što dijete radi na internetu jednako kao kad izlazi iz kuće - rekao je socijalni radnik.
Komunikacijom se stvara odnos povjerenja između roditelja i djece koji je bitan ako se dijete na društvenim mrežama susretne s nečim neprimjerenim. Djeca koja nemaju takav odnos s roditeljima ili drugom bliskom starijom osobom mogla bi osjećati sram i strah od priznavanja nekog oblika nasilja ili zlostavljanja na internetu.
Voditelj ureda Centra za sigurniji internet otkriva da se susreću sa sve više slučajeva vršnjačkog nasilja, posebice cyberbullyinga, odnosno nasilja putem interneta. Za razliku od fizičkog, ovo nasilje ne prestaje odlaskom kući iz škole već traje 24 sata dnevno.
Djeci danas najteže pada isključivanje iz vršnjačkih grupa što rezultira otuđivanjem žrtve. Žrtva se odabire jer je drukčija od ostalih, a ružni komentari upućuju se zbog fizičkog izgleda, socioekonomskog statusa ili se jednostavno mogu staviti u kategoriju govora mržnje prema određenoj skupini.
Najteži oblik je seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece koje je kod nas prilično rašireno iako se o njemu ne priča puno. Odrasle osobe pokušavaju se približiti djeci tako što kreiraju lažne profile, pretvaraju se da imaju manje godina nego što je to slučaj te se ponašaju kao vršnjaci djeteta s kojim razgovaraju.
Predatori lako nanjuše djecu koja su usamljena ili nemaju puno prijatelja, djecu s niskim samopouzdanjem, a najrizičnija skupina su adolescenti koji traže svoje mjesto u društvu. Nakon što maloljetnike uvjere da su im prijatelji, zamole ih da se nađu uživo na što djeca pristanu bez da obavijeste odraslu osobu. U tom slučaju online nasilje lako može prerasti u fizičko.
- Druga praksa koja nije rijetka je da lažni prijatelji od djeteta traže eksplicitnu fotografiju. Djeca, poglavito dječaci, na eksplicitnu fotografiju suprotnog spola najčešće uzvrate vlastitom eksplicitnom fotografijom - govori Ćaleta.
Ta fotografija može biti preuzeta s interneta ili kreirana umjetnom inteligencijom, a kad dijete uzvrati predator otkrije svoj pravi identitet. Ucjenjuje ih da će fotografiju objaviti, poslati prijateljima i obitelji te najčešće traži novac zauzvrat. Neki tinejdžeri u takvim situacijama smatraju da nemaju izlaza, a u najgorim slučajevima takvo zlostavljanje može završiti samoubojstvom.
Dobna granica i vrijeme na društvenim mrežama
Socijalni radnik smatra kako je granica od 13 godina za kreiranje profila na društvenim mrežama dovoljno dobra preventiva, ali uz kontrolu roditelja.
- Ne može se generalizirati i postaviti dobnu granicu jer je potpuno individualno koliko netko može vremena provesti na računalu bez posljedica - kaže stručnjak.
Njegov je prijedlog da roditelji s djecom sklope ugovor o tome što će raditi na društvenim mrežama, kako će se ponašati, koliko će dnevno provoditi vremena na internetu, kako će postupiti u slučaju da se osjećaju ugroženo i slično. Naravno, potrebno je ustanoviti i posljedice ako dođe do kršenja ugovora kao i nagrade ako dijete poštuje sve dogovoreno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....