Zdravstvene dobrobiti od skidanja viška kilograma možete osjetiti već kad izgubite samo dva posto kilaže

Imate li prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost možda odgađate borbu s kilogramima, jer mislite da će tek njihov velik gubitak djelovati pozitivno na vaše zdravlje i to vas obeshrabruje. Istina je, srećom, drugačija. Zdravstvene koristi mogu se pojaviti već kod malog gubitka, pa i od samo dva posto kilaže, a kad vidite da se osjećate bolje i da vam se popravljaju nalazi, lakše ćete naći motivaciju za dalje.

Istraživanja pokazuju da je moguće sniziti krvni tlak i kolesterol, srezati rizik za dijabetes tipa 2, ublažiti bolove u zglobovima i unaprijediti kardiovaskularno zdravlje već kod skidanja od pet do deset posto ukupne tjelesne mase, što može rezultirati umjerenim, ali klinički značajnim poboljšanjima. Kod nekih ljudi pak zdravstvena poboljšanja počinju još i brže, već kod skidanja samo dva posto kilaže. Znači, ako netko ima 150 kilograma, već tri kilograma manje mogu podići kvalitetu života.

Od dva do pet posto

Dobar primjer su trigliceridi, vrsta masnoća u krvi. Visoke razine triglicerida i kolesterola mogu povećati vjerojatnost za srčani ili moždani udar. Upravo se razine triglicerida mogu približiti normalnima gubitkom samo dva do pet posto ukupne kilaže kod osoba koje imaju prekomjernu težinu ili pretilost i dijabetes tipa 2. Pokazalo je to istraživanje koje je obuhvatilo više od 5100 ljudi s dijabetesom tipa 2, kod kojih je nakon takvog mršavljenja došlo i do poboljšanja vrijednosti sistoličkog (gornjeg) krvnog tlaka. Tako skroman gubitak može poboljšati i kvalitetu svakodnevnog življenja, primjerice, ublažiti bolove u koljenima. U jednoj su studiji starije odrasle osobe s pretilošću i osteoartritisom koljena prijavile manje bolova u koljenu nakon što su u prosjeku izgubile oko šest posto ukupne tjelesne mase - za svaki kilogram manje, opterećenje na koljenu pri svakom koraku tijekom dnevnih aktivnosti bilo je četiri puta manje. Na onih 150 kilograma, šest posto je devet kilograma i to možda ne zvuči puno, ali sigurno smanjuje pritisak na donji dio tijela tijekom vježbanja.

- Zahvaljujući takvom gubitku, osobe mogu vježbati dulje i češće, a to je jedan od najvažnijih preduvjeta nastavljanja mršavljenja, kao i održavanja željene težine – rekao je dr. David Sarwer, direktor Centra za istraživanje pretilosti na Sveučilištu Temple. - Tih prvih pet-šest posto manje prvi su važan cilj koji osobi može pomoći da ustraje i smršavi više.

Od pet do deset posto

Poboljšanja zdravlja na ovoj se razini počinju umnožavati. Na primjer, ako imate prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost i dijabetes tipa 2, mogli biste primijetiti poboljšanja u razinama tzv. dobrog kolesterola (HDL) i dijastoličkog (donjeg) krvnog tlaka.

Američko istraživanje fokusirano na mjere načina života za prevenciju dijabetesa tipa 2, pružilo je upečatljiv primjer kako već i nevelik gubitak težine može uvelike poboljšati zdravlje. U istraživanju je sudjelovalo 3200 osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću i svi su bili u stanju predijabetesa. Bili su podijeljeni u tri skupine: u prvoj su prešli na niskokaloričnu prehranu s niskim udjelom masti i vježbali najmanje 150 minuta tjedno kako bi skinuli sedam posto tjelesne mase, druga je uzimala lijekove za sprečavanje razvoja dijabetesa tipa 2, a treća placebo, bez promjena životnog stila i lijekova. Osobe u prvoj skupini izgubile su u prosjeku 6,7 posto kilaže i imale su 58 posto manju vjerojatnost da će razviti dijabetes tipa 2 tijekom trajanja studije u usporedbi s onima iz placebo skupine. Za svaki kilogram manje, izgledi za razvoj dijabetesa tipa 2 smanjili su se 16 posto.

Pitanje održavanja

Opisanim promjenama načina života ljudi mogu izgubiti u prosjeku pet do deset posto ukupne tjelesne mase u otprilike šest mjeseci, kaže dr. Sarwer, no mnogima je od mršavljenja puno teže održavanje novog stanja. Ponovno dobivanje kilograma, treba li napominjati, često znači gubitak zdravstvenih dobrobiti. Čarobnog rješenja, naravno, nema – ključnim su se u održavanju rezultata uspješnog mršavljenja pokazali vježbanje u prosjeku jedan sat dnevno, uravnotežena prehrana bez preskakanja doručka i vaganje barem jednom tjedno. Tko razmišlja o uzimanju lijekova protiv pretilosti, odluku o tome treba donijeti isključivo u dogovoru s liječnikom.