Redovita tjelesna aktivnost povećava gustoću i jakost kostiju.
 Foto: iStock
Korak po korak

Moguće je! Fit i uz kronične bolesti

Ne morate se odreći vježbanja. Postavite ciljeve u skladu sa svojim mogućnostima, te se konzultirajte s liječnikom.

Vježbe kod osteoporoze

Redovita tjelesna aktivnost povećava gustoću i jakost kostiju. Također, jača mišiće što smanjuje vjerojatnost od padova i prijeloma kostiju.

Glavne preporuke:

  • kombinacija aerobnih vježbi i vježbi s opterećenjem.
  • vježbe s većim opterećenjem i nižim brojem ponavljanja imaju najbolji učinak na povećanje gustoće kostiju.
  • aerobne vježbe trebaju biti jednostavne i nisko rizične poput hodanja, plivanja i vožnje bicikla.
  • potrebno je progresivno doći do 4 aerobna treninga i dva do 3 treninga jakosti tjedno.

Vježbe kod pretilosti

U slučaju pretilosti vrlo je važan kvalitetan plan prehrane kako bi se kontrolirao unos kalorija. Vježbanje doprinosi potrošnji kalorija, smanjuje potkožno masno tkivo i snižava rizik od nastanka niza bolesti.

Najbolje je odabrati aktivnosti u kojima osoba uživa kako ne bi došlo do gubitka motivacije.

Glavne preporuke:

  • aerobni trening u trajanju od 20 do 60 min. 3 do 4 dana u tjednu.
  • trening jakosti za veće mišićne skupine s 10 do 15 ponavljanja u 3 serije barem dva puta tjedno.
  • zbog čestih problema sa zglobovima u ovih vježbača potrebno je odabrati tjelesnu aktivnost koja ne predstavlja stres za zglobove i ima nizak rizik od ozljede npr. orbitreck, plivanje i sl.
  • realističan cilj je gubitak npr. 0,5 kg tjedno.

Vježbe za dijabetes tip 2

Tjelesna aktivnost pomože u efikasnijoj kontroli glukoze u krvi, povećanju inzulinske osjetljivosti što može smanjiti potrebu za lijekovima, te lakšem održavanju idealne tjelesne težine.

Glavna preporuke:

  • aerobno vježbanje u trajanju od 20 do 60 min. 4 puta tjedno i trening s opterećenjem dva puta tjedno.
  • vježbanje se mora prilagoditi vremenu uzimanja lijekova.
  • za svaki sat vremena vježbanja potrebno je konzumirati dodatnih 15 g ugljikohidrata prije ili poslije aktivnosti.
  • ako je potrebno osoba može uzimati duže pauze tijekom aktivnosti.
  • važno je izbjegavati tjelesnu aktivnost ako je glukoza u krvi previsoka.

Vježbanje nakon srčanog udara

Vježbanje igra važnu ulogu u prevenciji i rehabilitaciji mnogih oblika kardiovaskularnih bolesti uključujući srčani udar.

Aerobno vježbanje značajno doprinosi efikasnom protoku krvi kroz tijelo što smanjuje opterećenje na srce, a doprinosi i smanjenju visokog krvnog tlaka, smanjenju rizika od nastanka dijabetesa i pomaže održavanju idealne tjelesne težine, a svi ti faktori vezani su uz srčani udar.

Glavne preporuke:

  • bitno je krenuti s kratkotrajnim treninzima u trajanju od npr. 15 min. (ovisno o inicijalnom fizičkom stanju).
  • svaka dva do 4 treninga povećava se trajanje za dodatnih 5 min, kroz duži period potrebno je doći na 30 do 60 min. 3 do 4 puta tjedno.
  • tijekom treninga važno je pratiti frekvenciju srca i držati se unutar preporučenih vrijednosti.
  • ako osoba osjeti bol u prsima potrebno je odmah zaustaviti aktivnost.

Foto: iStock
Siguran i efikasan program vježbanja važan je dio rehabilitacije nakon moždanog udara.

Visok krvni tlak (hipertenzija)

Hipertenziju definiramo kao kronično povišeni krvni tlak (iznad 140/90 mmHg). Hipertenzija povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i bolesti arterija. Vježbanje doprinosi smanjenju krvnog tlaka i poboljšava rad kardiovaskularnog sustava.

Glavne preporuke:

  • preporučuju se vježbe niskog intenziteta poput hodanja, vožnje bicikla, pilatesa.
  • nakon što se kardiovaskularni kapaciteti poboljšaju osoba može uključiti i trening s opterećenjem.
  • važno je izbjegavati zadržavanje daha prilikom vježbanja jer može uzrokovati velike fluktuaciju krvnom tlaku.
  • važno je izbio izbjegavati duge inverzijske pozicije (pozicije u kojima je zdjelica iznad razine glave).

Vježbanje nakon moždanog udara

Siguran i efikasan program vježbanja važan je dio rehabilitacije nakon moždanog udara. Osim sto smanjuje vjerojatnost ponovnog moždanog udara, redovita tjelesna aktivnost doprinosi poboljšanju ravnoteže i koordinacije smanjuje potrebu za pomagalima i povećava kvalitetu života.

Glavne preporuke:

  • osnovni cilj vježbanja je povećanje mobilnosti i cjelokupne fizičke spreme.
  • vježbanje kraćeg trajanja oko 10 min. nekoliko puta tijekom dana, 3 do 5 puta tjedno.
  • intenzitet aktivnosti ne bi trebao prelaziti intenzitet iznad kojeg osoba može voditi normalan razgovor.
Linker
17. studeni 2024 11:17