Jedan spol ima više koristi od vježbanja, osobito za zdravlje srca i niži rizik od preuranjene smrti, evo i zbog čega

Muška i ženska tijela razlikuju se u mnogo toga, pa ipak su ih smjernice za vježbanje donedavno tretirale manje-više jednako. No, raste broj dokaza za to da tjelesna aktivnost ženama u većoj mjeri smanjuje opasnost od srčanih bolesti i preuranjene smrti nego muškarcima te da je za postizanje takvih dobrobiti ženama potrebno manje tjednih treninga.

Dvije velike studije objavljene u protekle dvije godine sugeriraju da vježbanje različito djeluje na spolove, posebno što se tiče srčanog zdravlja i ukupnog rizika za umiranje, a obje su krenule od preporuka Američkog udruženja za srce: 150 minuta umjerenog vježbanja ili 75 minuta energičnog vježbanja tjedno za oba spola. Studija iz 2024. objavljena u publikaciji Journal of the American College of Cardiology (JACC) analizirala je podatke o tjelesnoj aktivnosti u slobodno vrijeme više od 400.000 osoba.

Muškarcima je za postizanje najvećeg učinka na smanjenje smrtnosti trebalo 300 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti tjedno, a ženama je za rezultate slične muškima trebalo samo 140 minuta

FAST-STOCK/SHUTTERSTOCK

Što se uspoređuje

Tijekom razdoblja praćenja bilo je gotovo 40.000 smrtnih slučajeva od svih uzroka, a istraživači su otkrili da je redovita tjelesna aktivnost povezana s 24 posto nižim rizikom od smrtnosti kod žena u usporedbi s 15 posto kod muškaraca. K tome je muškarcima za postizanje najvećeg učinka na smanjenje smrtnosti trebalo 300 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti tjedno, a ženama je za rezultate slične muškima trebalo samo 140 minuta. Kada su žene dosegnule 300 minuta vježbanja tjedno rizik im se dodatno snizio i bio je niži od muškoga na bilo kojoj razini vježbanja. Ti su rezultati bili dosljedni i kod aerobne aktivnosti i kod treninga otpora. Istraživači su pritom kontrolirali čimbenike koji mogu utjecati na rezultate, poput dobi, indeksa tjelesne mase, konzumacije alkohola, pušenja, samoprocjene zdravlja i pristupa medicinskoj skrbi. Liječnici ipak kažu da ne treba uspoređivati spolove, nego ljude koji vježbaju i one koji ne vježbaju.

- Rezultati pokazuju da se kod žena koje vježbaju u usporedbi sa ženama koje ne vježbaju relativna korist od aktivnog života čini većom nego u uspoređivanju muškaraca koji vježbaju i onih koji to ne čine – rekla je Carolyn Lam, kardiologinja i viša konzultantica u Nacionalnom centru za srce Singapura, koja je bila zamjenica urednika u JACC-u kada je studija objavljena.

Ženske prednosti

Prošlogodišnje istraživanje objavljeno u publikaciji Nature došlo je do sličnih nalaza. Za istraživanje su znanstvenici koristili podatke s nosivih uređaja više od 85.000 Britanaca i Britanki kako bi procijenili incidenciju koronarne bolesti srca. Žene koje su bile tjelesno aktivne 150 minuta tjedno imale su 22 posto manji rizik od koronarne bolesti srca, a muškarci s jednakom aktivnošću 17 posto. Kako se tjedna aktivnost povećavala, povećavao se i jaz: s 250 minuta tjedne aktivnosti rizik je kod žena pao za 30 posto, dok je muškarcima za isti učinak trebalo 530 minuta vježbanja. Vježbanje je također snizilo rizik od umiranja među osobama koje su već imale koronarnu bolest srca.

Još nije utvrđeno zbog čega je učinak vježbanja jači kod žena, ali kardiolozi imaju nekoliko teorija. Uključeno je vjerojatno više elemenata koji djeluju usklađeno.

- To bi mogli biti značajnije povećanje razine HDL-a (tzv. dobrog kolesterola), poboljšana funkcija krvnih žila (endotelna funkcija) i učinkovitije metaboličko prilagođavanje sa svakim treningom. Svemu vjerojatno pridonose ženski spolni hormoni estrogeni koji, pokazuju podaci, imaju neke kardioprotektivne učinke. Mogli bi pojačavati učinke vježbanja na spomenute prilagodbe u krvnim žilama i srcu – rekla je kardiologinja Lam.

Nije dozvola za izležavanje

Pregled literature iz 2017. objašnjava da estrogen, posebno estradiol, pomaže u zaštiti srca poboljšavajući protok krvi i smanjujući štetu. To čini poticanjem rasta novih krvnih žila (angiogeneza), povećanjem protoka krvi vazodilatacijom i smanjenjem štetnih nusprodukata, poput oksidativnog stresa i upale, koji mogu oštetiti tkiva i organe, uključujući srce.

- To ne znači da bi žene trebale odmah započeti s hormonskom terapijom – naglasila je Lam. - Prospektivne studije nisu dokazale da hormonska nadomjesna terapija pruža takvu korist.

Nadalje, veće koristi vježbanja za žene mogle bi ovisiti i o veličini tijela. Ženski kardiovaskularni sustavi učinkoviti su s manjom srčanom pumpom i manjim vaskularnim sustavom, s obzirom na to da su žene, općenito, manje i niže od muškaraca. Ipak, Lam naglašava da postoji mnogo toga što istraživači još ne znaju, poput preciznog molekularnog mehanizma, razlike učinaka ovisno o dobi i menopauzi, a ne znaju ni koje vrste vježbanja najviše pojačavaju korist.

Ovi nalazi, upozorava kardiologinja, ne znače da bi žene trebale vježbati manje, oni u prvom redu ističu mogućnosti koje vježbanje pruža. Uostalom, prema američkim podacima, samo 20 posto žena i 28 posto muškaraca vježba preporučenih 150 minuta tjedno, a više tjelovježbe moglo bi pružiti još veće koristi za zdravlje.