Znate li do kojih bolesti može dovesti manjak magnezija, lista je dugačka

Magnezij kao kemijski element ima veliku ulogu kako u ljudskom tijelu, tako i u životinjskom i biljnom svijetu. Osmi je najzastupljeniji metal u Zemljinoj kori, a spada u zemno alkalijske metale.

U ljudskom tijelu najviše je prisutan u zubima i kostima, čak 60 do 65 posto, dok je ostatak pohranjen u mišićima, stanicama i krvi. Uključen je u mnoštvo enzimskih reakcija, bitnih za mnoge životne procese.

Ove činjenice se ne odnose samo na čovjekovo tijelo, već i na cijeli životinjski svijet. Ako određena stanica u ljudskom tijelu ne dobiva dostatnu količinu magnezija, ona automatski propada. Koliko je njegova uloga bitna i u biljnom svijetu pokazuje činjenica da se ion magnezija nalazi u samom središtu molekule klorofila, sastojka koji daje listovima zelenu boju i zajedno s ugljičnim dioksidom i vodom zapravo stvara kisik.

Velika zabluda

Dugi period vremena, kada bi u pitanju bila kakvoća kostiju ili zubi, te funkcioniranje pojedinih tjelesnih sustava, mineral kojemu bi se pridodavala izuzetna važnost bio bi kalcij. Međutim, u novije vrijeme, pokazalo se da ovoj teoriji nedostaje mnogo toga. Naime, došlo se do zaključka da se kalcij bez sudjelovanja magnezija, zapravo samo taloži na nepotrebnim mjestima, te tako čini dodatnu štetu za naš organizam.

Neki znanstvenici čak tvrde da je za potpunu uspješnost procesa apsorpcije kalcija potrebno imati četiri elementa, a to su: magnezij, kalcij, vitamin D i bor. Vitamin D i bor su tu kako bi poboljšali ugradnju kalcija u kosti, dok magnezij služi kako bi spriječio kalcificiranje krvnih žila.

Meko tkivo u našem tijelu kojeg čine mozak i srce također mogu poprimiti određene smetnje pri nedostatku magnezija. Lista je poprilično dugačka.

Magnezij vs kalcij

Međudjelovanje magnezija i kalcija događa se na vrlo zanimljiv način. Omjer magnezija nasuprot kalciju u određenoj stanici, trebao bi biti 10 000 puta veći. Ovo je zapravo razlog zbog kojeg stanica ostaje zdrava i vitalna. Količina kalcija u stanici mora biti tek tolika da se dogodi impuls. Čim se taj impuls dogodi magnezij automatski odstranjuje kalcij iz stanice. Ako imamo manjak magnezija u stanici, ovaj proces se neće moći odviti na pravilan način, te će doći do nakupljanja prekomjerne količine kalcija. Rezultati toga obično su stanična disfunkcija, kalcifikacija, pa i stanična smrt.

Svojstvo magnezija je opuštanje, dok je svojstvo kalcija stezanje. Prilikom nakupljanja kalcija u organizmu naši mišići predugo ostaju stegnuti. U blažim slučajevima osjećat ćemo polagano trzanje i grčeve, dok u težim slučajevima već riskiramo mnoge bolesti kao što su srčana oboljenja, angina pectoris, hipertenzija, aritmija, astmatične grčeve, PMS grčeve i migrenu.

Stoga možemo zaključiti da je magnezij itekako bitan i za naš živčani sustav. Budući da su tijelo i um međusobno jako povezani, promjena na ovom planu mogla bi nam pomoći i u svakodnevnom životu.

Magnezij kao detoksikator

Magnezij također igra vrlo ključnu ulogu u detoksikaciji organizma. Kako bi se zaštitilo od raznih otrova, ljudsko tijelo prirodno proizvodi glutation, antioksidant koji je zaslužan za odstranjivanje teških metala kao što su živa, olovo i arsen iz organizma. Međutim, da bi njegova sinteza potpuno uspjela potreban mu je, pogađate, magnezij. Glutation i magnezij također su nerazdvojni kada je u pitanju detoksikacija, pa tako pri manjku magnezija, dolazi do propadanja glutation.

Pušenje, ispijanje alkohola, izlaganje radioaktivnom zračenju, kao i liječenje kemoterapijom, prosječan čovjek vjerojatno ne bi preživio da se u tijelu ne pojavljuje ovaj proces.

Iako se u mnogim slučajevima terapija magnezijem pokazala dosta učinkovitom, možda ona neće odgovarati svim tipovima bolesti. Prosječna osoba koja ima manjak energije, previše je izložena svakodnevnom stresu, te ima klasične nedostatke manjka magnezija vjerojatno će imati koristi od konzumacije magnezija. Međutim bolujete li od neke bolesti, prije svega bi svakako bilo dobro potražiti stručnu pomoć ili se barem dodatno raspitati.

Prirodni izvori magnezija

Vjerojatno najbolji izvor magnezija kao i ostalih minerala je neprerađena morska sol. Nakon natrija i klorida, zbog svoje lake topljivosti, magnezij je treći po redu najzastupljeniji mineral u morskoj vodi. Stoga i većina morskih plodova kao što su alge, kao i ostatak morskog bilja sadrži velike količine ovog minerala.

Međutim, za pravilnu apsorpciju magnezija nije dovoljno poznavati samo koja namirnica i koliko obiluje ovim mineralom. O kvaliteti ovog bilja i njenoj ljekovitosti također ovisi i kvaliteta njenog uzgoja. Većina namirnica koje možemo pronaći na policama dućana, zbog suvremenog načina uzgoja, zatim skladištenja i zamrzavanja, izgubi na mineralnoj vrijednosti.

Najčešći oblik prehrane koja dolazi na naš stol je kuhani, pri čemu namirnica također izgubi oko 40 – 70 posto magnezija. Zatim, znate li da konzumiranjem hrane spravljene od bijelog brašna mi zapravo trošimo velike količine magnezija? Tako da na kraju iz svakodnevne prehrane naše tijelo zapravo apsorbira oko jednu trećinu ovog vrijednog minerala. Mnogi će se složiti da je najsigurniji način dobivanja magnezija vlastiti vrt, ali nažalost, neće ga svi sebi moći priuštiti.

U posljednje vrijeme u dućanima zdrave hrane i biljnim ljekarnama, također možemo pronaći magnezijev klorid, spoj dobiven jednostavnim isparavanjem morske vode. Budući da se magnezij dobiven iz hrane, pri dolasku u naš želudac pretvara u magnezijev klorid, ovaj način se smatra jednim od efikasnijih.