Analiza naše stolice može otkriti jesmo li društveni ili pomalo neurotični. Tako barem pokazuju rezultati novog istraživanja u kojem je otkrivena zanimljivu povezanost između sastava bakterijske crijevne flore i nekih crta osobnosti
Jedno od zanimljivih područja koje znanstvenici istražuju posljednjih godina jest povezanost između crijeva i našeg uma. Jedno nedavno istraživanje je pokazalo da postoji povezanost između količine dobrih bakterija u našim crijevima i toga koliko će se netko osjećati sretnim, depresivnim ili tjeskobnim. Sve je više istraživanja koja ukazuju na vezu između zdravlja crijeva i kognitivnih funkcija, uključujući Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. No, ono što je zaista najnovije jest teza da ono što jedemo i tip bakterija koje žive u našim crijevima mogu utjecati na našu osobnost.
Crte osobnosti
Je li moguće da je to koliko je netko otvoren i društven, odnosno kako se uopće ponaša u društvenim situacijama povezano s onim što se događa u njegovim crijevima? Prema rezultatima najnovijeg istraživanja objavljenog u stručnom časopisu Human Microbiome Journal, odgovor je pozitivan
Znanstvenici su za potrebe studije uzeli uzorke stolice od 655 osoba te su ih podvrgnuli analizi kako bi utvrdili njihov bakterijski sastav. Ispitanici su morali odgovoriti na niz pitanja o svojim socio-demografskim karakteristikama, prehrani, zdravlju i načinu života te o nekim crtama svoje osobnosti i načinima ponašanja u raznim situacijama. Zatim su autori studije usporedili dobivene rezultate kako bi provjerili jesu li različiti tipovi bakterija povezani s različitim crtama osobnosti i oblicima ponašanja.
- Ono što smo otkrili predstavlja čvrst dokaz o utjecaju crijeva na našu sposobnost nošenja sa stresom, sklonost tjeskobi i depresiji. No, najzanimljivije je bilo istraživanje povezanosti između crijeva i nekih crta osobnosti - rekla je autorica studije dr. Katerina Johnson naglasivši da je to bio i primarni cilj studije. Ona i njezini suradnici su i sami bili iznenađeni otkrivši da ljudi koji su otvoreniji i društveniji imaju raznolikiji mikrobiom, odnosno njihov je mikrobiom pun različitih sojeva bakterija. Također, otkrili su da osobe koje su sklone eksperimentiranju s hranom imaju raznolikiji mikrobiom od onih koji se drže provjerenih i poznatih jela što je, kad bolje razmislite, i prilično logično.
Dr. Johnson je otkrila i da društvene osobe imaju veću količinu određenih tipova bakterija, što je jako zanimljivo s obzirom na to da su prošla istraživanja pokazala da postoji povezanost između autizma i smanjene razine istih tih bakterija u crijevima. Na primjer, otkrila je da društvene osobe (što se za potrebe istraživanja procjenjivalo na temelju stupnja ekstrovertiranosti ispitanika te njihovih društvenih i komunikacijskih vještina) uvijek u crijevima imaju veliku količinu bakterija Akkermans, Lactococcus i Oscillospira. S druge strane, pokazalo se da osobe koje pokazuju crte neuroticizma (niže emocionalne stabilnosti) u crijevima imaju više bakterija Corynebacterium i Streptococcus.
- Ovo otkriće poklapa se s onim što je uočeno ranije u studijama na miševima, a to je da će, ako stidljivom mišu transplantirate fekalne bakterije od agresivnog miša, i taj stidljivi miš postati agresivniji - objašnjava dr. Johnson.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....