Bolesti štitnjače su, možemo slobodno reći, svugdje među nama. U našoj zemlji one su druga najčešća bolest endokrinog sustava, odmah iza dijabetesa, a omjer oboljelih žena i muškaraca je 5:1 u "korist" žena. Žene češće obolijevaju, a i ti zamućeni i nejasni simptomi bolesti štitnjače kod njih su još teže uočljivi. Umor, slabost mišića, ubrzan rad srca, dekoncentracija... sve to prosječna žena preopterećena obavezama, brigom o djeci i domu može pripisati stresu i iscrpljenosti. To neprepoznavanje simptoma odgađa dijagnozu, a pravovremena dijagnoza i početak liječenja oboljelima danas omogućuju posve normalan život.
Rak štitnjače u 34. godini
To dobro zna Verica Mešić, ekonomistica iz Zagreba, kojoj su upravo uznemirenost, lupanje srca i podrhtavanje bili prvi i jedini simptomi raka štitnjače. Imala je 34 godine i dvoje male djece kad joj je dijagnosticiran rak štitnjače i u tom trenutku svijet joj se srušio. Srećom, dijagnozu je dobila na vrijeme i nakon operacije i terapije zračenjem danas je posve zdrava osoba. Kao predsjednica Hrvatske udruge za oboljele od bolesti štitnjače, s brojnim stručnjacima i liječnicima, svima onima koji se suoče s dijagnozom bolesti štitnjače pomaže da dobiju sve točne informacije koje su im potrebne, ali i toplu podršku i vođenje tijekom liječenja. Uvijek na raspolaganju pacijentima, kako u bolnici tako i u udruzi, i naše su sugovornice, prim. Sunčica Andreja Rogan, specijalistica nuklearne medicine i stručnjakinja UPMC Hillman Cancer Centra Hrvatska, dok je o problemima s glasom nakon operacije štitnjače nešto više rekla dr. sc. Ivana Šimić Prgomet, logopedinja iz Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.
- Kad štitnjača dobro ne radi, možemo biti pospani, bezvoljni, može nam opadati kosa ili možemo imati jako lupanje srca, što je kod mene zapravo bio jedini simptom - kaže Verica, dodajući da je to bio jako neugodan osjećaj koji ju je natjerao da ode liječniku, no nalazi osnovnih laboratorijskih pretraga, a poslije i cijelog sistematskog pregleda, bili su uredni. Tek ju je ginekolog uputio na ultrazvuk štitnjače kojim je otkriveno osam čvorova, od kojih je jedan bio papilarni karcinom. Kod Verice je, srećom, bolest otkrivena na vrijeme pa je i liječenje bilo uspješno, no često se zbunjujući simptomi ne prepoznaju odmah ili se dugo zanemaruju.
- Ako ostanu neprepoznati, mogu dosta iscrpiti organizam, uvelike smanjiti kvalitetu života i smanjiti samopouzdanje, što sve češće viđamo baš kod mlađih osoba, a njima je to najvažnije, jer tek su startali na radnom mjestu, u svojoj obitelji... - kaže prim. Rogan, ističući da, ako se bolest otkrije kada nema narušavanja psihosocijalnih faktora ili tjelesnih funkcija općenito, tada kao da i ne postoji, odnosno lako se stavlja pod kontrolu.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
- Nažalost, simptomi bolesti štitnjače oponašaju mnoge druge bolesti. Na primjer, akutna upala štitnjače u jesen je učestalija te u početku nalikuje i slijedi simptome jake upale grla, gripe, upale pluća i tako se neko vrijeme zamaskira. No, ako se pojavi iznenadna slabost mišića, gubitak tjelesne težine unatoč pojačanom apetitu, bolovi u donjoj polovini vrata koji ne prestaju nekoliko dana ili se pojačavaju, izražen gubitak koncentracije, tada svakako treba pomisliti na metaboličku neravnotežu koju donosi poremećaj funkcije štitnjače zbog nekroze njezina tkiva - upozorava prim. Rogan, napominjući da neprepoznata bolest štitnjače može uzrokovati niz različitih problema.
- Hormoni štitnjače potrebni su za normalno funkcioniranje svake stanice u tijelu, utječu na izmjenu vode i hranjivih tvari između stanica i međustaničnih tekućina te krvi. Ako nema hormona štitnjače, remete se i procesi mišljenja i pate kognitivne funkcije, ako nema energije i kisika, sportaši ili aktivni rekreativci ne mogu dostići zadane ciljeve, izostaju menstrualni ciklusi, stvara se manjak spolnih stanica, usporen rad srca, nedostatak zraka... Ako pak postoji višak hormona, sve funkcije se remete sa sličnim posljedicama, samo na drugi način, opet dekoncentracija, slabost mišića uslijed konstantnog prevelikog "sagorijevanja" energije u mišićima, gubitak na tjelesnoj masi, proljevi, ubrzanje i izostanak menstrualnih ciklusa uz obilnije izljeve, slaba proizvodnja sjemene tekućine, smetnje vida, poremećaj srčanog ritma, brza zaduha i najmanji napor...
Utječe na plodnost, i kod žena i kod muškaraca
Zanimljivo je da bolesti štitnjače ne utječu posve na isti način na muškarce i žene te su, iako žene češće obolijevaju, zapravo opasnije za muškarce.
- Ženski organizam je prilagodljiviji, no kod uobičajenih bolesti poremećaja funkcije štitnjače, poput hipertireoze i hipotireoze, jednako su osjetljivi i muškarci i žene, samo što nam je zbog reproduktivne funkcije žena vrlo važno vratiti funkciju štitnjače u normalu što prije. No, ako se kod muškarca nađe samo jedan čvor u štitnjači, vrlo često je to maligni čvor, dok žene najčešće imaju multiple, uglavnom bezopasne čvorove, a onda se među njima ponekad javlja maligni čvor - kaže prim. Rogan. Napominje i da bolest štitnjače može utjecati na plodnost žene, ali se uz terapiju može ostvariti majčinstvo.
- Jasno je utvrđeno znatno brže začeće u žena s diskretno poremećenom funkcijom štitnjače, primjerice ako imaju autoimunu bolest štitnjače uz povišena protutijela i na hormonalnoj su nadomjesnoj terapiji, nego u onih mladih žena koje imaju usporen ili ubrzan rad štitnjače i bez terapije su. Dakle, korekcijom razine hormona štitnjače bolje je začeće, ali i zadržavanje trudnoće - pojašnjava prim. Rogan, napominjući da bolesna štitnjača može utjecati i na plodnost kod muškarca, to jest da oslabljen rad štitnjače utječe na proizvodnju sjemene tekućine, libido, kao i na sve ostale sustave koji se usporavaju.
Važnost hormona štitnjače u trudnoći
Kako kaže prim. Rogan, ako žena ima oštećenu funkciju štitnjače, začeće može biti uspješno, a ako je oštećenje diskretno, i tijekom trudnoće ne mora doći do pobačaja ili oštećenja ploda.
- Hormoni štitnjače najviše utječu na psihomotorni razvoj beba u ranoj fazi trudnoće, no stvarne posljedice na dijete, nažalost, mogu se uočiti tek jako kasno, kad su djeca u školskim klupama. Zato se svakoj trudnici, odmah na početku trudnoće, određuje hormon hipofize TSH te se, ako je potrebno, svaka četiri tjedna prati njegova razina u krvi. U žena kod kojih ne dolazi do trudnoće obavezno treba raditi pregled krvi i štitnjače kako bi se jednostavno korigirala nepravilnost rada štitnjače ako postoji - kaže prim. Rogan koju smo pitali u kojoj su mjeri, po njezinu iskustvu, žene s bolestima štitnjače stigmatizirane.
Naime, mnoge se žene žale da ih se doživljava kao umišljene bolesnice ili kao da su lijene i nesposobne, što je dojam i naše sugovornice Verice Mešić koja je to osjetila na vlastitoj koži. Iako priznaje da vjerojatno ima takvih situacija, prim. Rogan ističe da zapravo najviše žene same sebe ne mogu prepoznati u simptomima pa dugo trpe promjene.
- Mlade žene danas su jako opterećene time da budu super u svemu, u poslu, majčinstvu, braku, modi... Sve to dovodi do iscrpljenosti koja se ponekad ne razlikuje od simptoma bolesti štitnjače. Najgore je što se kod bolesti štitnjače uruše kognitivne funkcije, a onda nitko ne želi priznati da ima mentalne simptome što dovodi do nerazumijevanja u obitelji i na poslu te nerijetko takva stanja zahtijevaju bolovanja - kaže prim. Rogan.
Normalan život je moguć
Specijalisticu nuklearne medicine pitali smo i može li se onima koji tek dobivaju dijagnozu bolesti štitnjače poručiti da ne trebaju očajavati jer s takvom bolešću danas mogu imati sasvim normalan život.
- Sretna sam da na to pitanje mogu sto posto potvrdno odgovoriti. Mi doista izuzetno uspješno liječimo bolesti štitnjače, iako za to treba i razumijevanja i strpljenja. No, osim sjajnih stručnjaka koji se moraju udružiti da bi liječenje bilo ovako uspješno, u svemu nam jako pomažu i sami pacijenti koji preko Hrvatske udruge za bolesti štitnjače promiču znanstveno utemeljene činjenice. Stoga, nakon početne kalvarije, gotovo svi pacijenti i s poremećenom funkcijom i s karcinomom štitnjače dobivaju pravilan tretman i normalan život, čemu svjedoče upravo mnoge pacijentice u udruzi - zaključuje prim. Rogan.
Ne igrajte se sami doktora
Kad je riječ o karcinomima štitnjače, utješno je znati da se, iako su u Hrvatskoj na visokom petom mjestu pojavnosti, većina njih uspješno liječi.
- Papilarni karcinom u ranoj fazi izlječiv je u više od 98 posto slučajeva. Folikularni ili miješani folikularno-papilarni karcinomi također se dobro liječe, iako kod folikularnih imamo više slučajeva metastatske bolesti. Familijarni, medularni karcinom te anaplastični karcinomi su teško izlječivi, a anaplastični je i letalnog ishoda u par godina od pojavljivanja, no to su, srećom, vrlo, vrlo rijetki karcinomi - kaže prim. Rogan. No, ono što je jako važno za uspješnost liječenja je, kako ističe i Verica Mešić, da pacijenti striktno slijede upute liječnika.
- Kod oboljelih je, nažalost, dosta zastupljena alternativa, no ja bih svima poručila da se u takve stvari ne upuštaju jer sam vidjela kako ljudi izgube dragocjeno vrijeme i ne uspijevaju postići zadovoljavajuće rezultate u liječenju kakve bi imali da su od početka slušali upute liječnika - ističe Verica. I prim. Rogan potvrđuje da je liječenje alternativnim pripravcima i postupcima na ovim prostorima još duboko ukorijenjeno. - Volimo se družiti na kavama, a tamo brže kolaju emotivne priče o čudesnim liječenjima jodom, tinkturama, pripravcima kupljenim na internetu i slično. No, svaku bolest i stanje treba razumjeti jer za dvije osobe s Hashimotovim tireoiditisom ne vrijede ista pravila liječenja, što laici ne mogu znati. Teško je reći da je opasno uzimati neke alternativne pripravke jer nekome se možda neće ništa dogoditi, pa čak ih i u nekom kraćem vremenu mogu koristiti ako uzimaju primjerice vitamine i minerale, no nekom drugom neki pripravak može uvelike naškoditi - poručuje prim. Rogan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....