Zašto sve više mlađih od 55 godina obolijeva od raka? Znanstvenici nude novo objašnjenje

Posljednjih godina nerijetko slušamo o zabrinjavajućem trendu porasta različitih vrsta raka u osoba mlađih od 55 godina. Dosadašnja istraživanja kao moguće uzroke navodila su pretilost, lošu prehranu, ultraprerađenu hranu, manjak tjelesne aktivnosti, kronični stres, alkohol, poremećaje spavanja i izloženost štetnim tvarima iz okoliša. Međutim, nova saznanja sugeriraju da bi svi ti čimbenici mogli djelovati kroz isti mehanizam ubrzanog biološkog starenja.

Biološka dob je krivac za rak

Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Medicine procjenjivala je biološku dob ispitanika na temelju krvnih biomarkera, metaboličkih pokazatelja te, kod dijela sudionika, proteina koje proizvode pojedini organi. Za razliku od kronološke dobi, koja označava broj godina života, biološka dob procjenjuje stupanj biološkog starenja organizma, koji se može razlikovati od stvarne životne dobi. Rezultati su pokazali da osobe rođene u novijim generacijama imaju višu biološku dob od ljudi iste kronološke dobi iz starijih generacija. Drugim riječima, nalazi upućuju na to da današnje generacije pokazuju znakove ubrzanog biološkog starenja.

Istraživači su potom pratili sudionike kako bi utvrdili postoji li povezanost između ubrzanog biološkog starenja i razvoja raka prije 55. godine života. Pokazalo se da su osobe s najizraženijim znakovima ubrzanog starenja imale približno 15 posto veći rizik od razvoja zloćudnih tumora u mlađoj dobi. Najizraženija povezanost uočena je kod raka pluća, kolorektalnog karcinoma i raka maternice. Analiza je otkrila i zanimljive razlike među pojedinim organima. Primjerice, ubrzano starenje imunološkog sustava bilo je povezano s većim rizikom od raka pluća, dok je brže starenje masnog tkiva bilo povezano s većim rizikom od kolorektalnog raka. To upućuje na mogućnost da različiti dijelovi organizma ne stare jednakom brzinom, što može utjecati na razvoj različitih bolesti.

Kumulativni učinak brojnih čimbenika ubrzava procese biološkog starenja

Autori istraživanja naglašavaju da njihova studija nije bila osmišljena kako bi utvrdila jedan konkretan uzrok ubrzanog biološkog starenja. Umjesto toga, smatraju da je riječ o dugotrajnom kumulativnom učinku brojnih čimbenika kojima smo svakodnevno izloženi. Nezdrava prehrana, sjedilački način života, pretilost, inzulinska rezistencija, kronični stres, nedostatak kvalitetnog sna te onečišćenje zraka i izloženost kemikalijama iz okoliša mogli bi zajedno ubrzavati procese biološkog starenja.

Iako rezultati ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu, istraživanje otvara novi pogled na problem sve češćih karcinoma u mlađoj životnoj dobi. Istodobno podsjeća da bi navike koje pridonose zdravom starenju, poput uravnotežene prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i očuvanja dobrog metaboličkog zdravlja, dugoročno mogle imati važnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja bolesti.