Iako se većina ljudi osjeća bolje kad se isplače, postoje i oni kojima suze samo pogoršaju emocionalno stanje.
 Foto: iStock
Kad suza suzu goni...

Zašto plačemo i, još važnije, je li to dobro za zdravlje?

Odrasli, pokazalo se, plaču zapravo iz istog razloga kao i mala djeca - da privuku pažnju i dobiju podršku i pomoć najbližih, obitelji ili prijatelja.

Kada je riječ o plakanju, znanstvenici i književnici uvelike se razlikuju u stavovima, ponajviše o razlozima plača. Pjesnici kažu da čovjek plače da bi se umanjila snaga tuge i žalosti (Shakespeare u Henriku VI.), drugi tvrde da plakanje popravlja i umanjuje loše osjećaje, mada se nakon prolivenih suza zapravo nije ništa promijenilo. Znanstvenik Charles Darwin smatrao je da su suze beskorisna nuspojava kontrakcije određenih mišića, koji se moraju povremeno kontrahirati kako se u njima ne bi nakupilo previše krvi. Priznao je, navodno, da plač djece ipak privlači pažnju roditelja.

Plakanje i plakanje

Danas se vjeruje da je plakanje kompleksan odgovor na neko emocionalno stanje. Plakanje je doslovno vapaj za pažnjom, sredstvo traženja podrške i pomoći prijatelja kada nam je ona najviše potrebna.

Naravno, pravo, emocionalno plakanje je nešto potpuno drugačije od suza izazvanih, primjerice, sjeckanjem luka.

Ponekad se suze pojave i u smiješnim situacijama. Najvidljiviji znak plakanja su suze, ali ono uključuje i promjene u izrazu lica i ritmu disanja, koje se katkad pretvara u jecanje.

Postoji i plač kao katarza

Više je stavova i ideja o tome zašto odrasli plaču. Jedna je da to čine iz istog razloga kao i bebe - kada traže podršku i pažnju. Međutim, ljudi ponekad plaču sami pa se vjeruje da im to služi kao sekundarna potvrda njihova emocionalnog stanja, pomaže im da razumiju vlastito stanje duše.

Postoji i plač kao katarza, kao opuštanje od jako emocionalno stresnih situacija.

Taj stav, uz Shakespearea, podržava i rimski pjesnik Ovidije, koji kaže da je olakšanje plakati, jer se tuga zadovolji i odnese suzama. A Aristotel je rekao da plakanje čisti um. U studiji provedenoj 1986. godine o tome što pišu popularni časopisi u Americi 94 posto članaka sugeriralo je da plakanje olakšava psihološku napetost.

Socijalni kontekst plakanja

U studiji iz 2008. godine provedenoj na 4300 mlađih odraslih ispitanika iz 30 zemalja konstatiralo se kako većina smatra da plakanje poveća mentalno i fizičko blagostanje. Međutim, kod nekih nije bilo promjene nabolje nakon plakanja, a neki su rekli da se nakon plakanja osjećaju još gore.

Razlika je možda u socijalnom kontekstu plakanja: do povećanja tegoba dolazi ako su ljudi u neprihvatljivoj društvenoj situaciji što se tiče plakanja ili ako potiskuju plakanje, a do olakšanja dolazi ako osobe plaču same ili u blizini samo jedne bliske osobe. Dakle, dobro se isplakati nije beskorisno, ali izgleda da zahtijeva pravi socijalni kontekst kako bi bilo efikasno.

Znači da plakanje odraslih vjerojatno ima istu funkciju kao i plakanje beba - da se dobije podrška ili pomoć obitelji i prijatelja.

Linker
10. studeni 2024 00:02